I jedno i drugo je, tvrde stručnjaci, pogrešno. Da bi uživali u zdravoj raznovrsnoj ishrani trebalo bi da poštujemo neke osnovne parametre i usvojimo zdrave navike, nikako da gladujemo danima, nedjeljama, mjesecima kako bismo imali odgovarajuću liniju za ljeto.

“Zdrava, nutritivno vrijedna izbalansirana ishrana može da bude veoma ukusna, ali je negdje u podsvijesti većine da je ona bljutava. Mi sa zdravom hranom u suštini ‘detoksifikujemo’ i naravno dovodimo svoju liniju (kilažu) na željeni nivo. Pritom je bitno da jedemo obroke pripremljene od zdravih nutritivno vrijednih namirnica u tačno određeno vrijeme, bez preskakanja obroka. To eliminiše nagon za prežderavanje i reguliše apetit”, kaže nutricionista Jasna Vujičić.

Ništa rigorozno nije zdravo, ali Vujičić savjetuje da je bolje odmah izbaciti nezdrave načine ishrane nego ih zadržavati u smanjenom obimu.

“Razlog je u tome što odbacivanje loših navika u ishrani treba da bude permanentno, a ne da se ponavlja u budućnosti. Potrebno je neko vrijeme da se naviknete na novi režim ishrane, ali to nije nepremostiva prepreka. Zbog obilja namirnica i recepata ovaj prelazni period može da bude čak i zanimljiv i ukusan”.

Sezona slava i praznika je završena, tako da je manje izazova zbog kojih biste lako pretjerali.Jako je bitno da izbjegavate preskakanje obroka, naročito doručka.

“Preskakanja obroka čini da vam nivo šećera u krvi oscilira u većem obimu i čini vas gladnijim. Izbjegavajte da brzo jedete hranu. Svaki zalogaj treba da bude dobro sažvakan i tako pripremljen za varenje. Izbjegavajte da uzimate obroke izvan onih koji ste planirali. Kada jedete cio dan vi gubite sliku onoga šta ste pojeli u toku dana i možete lako da pretjerate. Izbjegavajte kasne obroke. Gledajte da vam poslednji obrok bude najkasnije dva sata pred spavanje i da ne bude preobilan”, savjetuje stručnjak za ishranu.

“U zavisnosti od zdravstenog stanja osobe neke stvari mogu u potpunosti da se izbace, a neke samo djelimično”.

Da li vježbati ili promijeniti ishranu?

Da li se prvo baciti na dijetu ili vježbati, ili i jedno i drugo, stvar je vaše konačne odluke, ali profesor sporta i fizičkog vaspitanja Milan Zarić smatra da ove dvije stvari ne treba nikako odvajati i da je najbolji način za postizanje najbržih rezultata njihova kombinacija.

“Ukoliko odlučite da prvo krenete samo sa režimom ishrane, postoji realna opasnost da ćete relativno brzo smanjiti svoju mišićnu masu, izgubiti volumen mišića, a to znači i oblik i obline same musklature. Sa druge strane ako je vaš izbor samo fizička aktivnost bez mijenjanja navika u ishrani, onda budite spremne na činjenicu da nećete postići gotovo nikakve rezultate vježbanjem, odnosno nećete primetiti skoro nikakve estetske promjene. Bićete jači, izdržljiviji, pa i srećniji ali će broj na vagi i obimi kritičnih regija ostati nepromijenjeni”.

Nemoguće je ostvariti ijedan cilj treninga ako plan ishrane nije adekvatno postavljen, a to se, ističe Zarić, postiže tako što taj jelovnik pravi lični trener u saradnji sa nutricionistom.

Ni kad je vježbanje u pitanju ne treba počinjati naglo, niti pretjerivati, smatra Zarić. Za sebe kaže da je pristalica teorije da svaku novu naviku treba uvoditi postepeno.

“Dajte vremena tijelu da je prihvati, pa uvedite sledeću, pa sledeću i tako dok ne promijenite svoj životni stil, kako u ishrani tako i u vježbanju”.

Preporučeno

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

Tri godine bez presude: Optuženi za pokušaj ubistva Bobana Šaranovića i dalje u bjekstvu

ĐEKA ZA STANDARD: Ujedinjenje svih Albanaca bilo bi dobra stvar, ali su trenutno male šanse za to

TIVAT PRED NAJVEĆIM BEZBJEDNOSNIM TESTOM: Samit EU – Zapadni Balkan ne smije imati nijednu grešku

Da bi odredio tip vježbi, jako je bitno koji cilj ima osoba kojoj treba da preporuči vježbu, koje je starosne dobi, kakvu mu je istorija bavljenja fizičkim aktivnostima, da li ima nekih zdravstvenih problema i još barem 10 faktora. Ono što je svakako preporuka za veliku većinu ljudi, to su vježbe istezanje, trening snage i aerobni kardio trening.

Ukoliko spadate u grupu onih kojima je naporna i vježba i dijeta, nutricionista savjetuje da ipak odaberete promjenu režima ishrane.

“Mnogi imaju fizičke aktivnosti iako toga nisu ni svjesni i kada se krećete u supermaketu sa kolicima – vi vježbate. Najbitnije je da imate 4 ili 5 obroka u toku dana, prilagođena uzrastu, polu, dnevnim obavezama, da je ta hrana nutritivno vrijedna, a ne industrijska. Satnica za obroke mora da bude prilagođena vašem dnevnom ritmu, a količine adekvatne. Trudite se da bar dva puta nedjeljno jedete ribu, meso tri do četiri puta i voće i žitarice svaki dan. Ako je moguće birajte organsku hranu”.