Video
Mogu ga uzrokovati razne stvari i događaji i može imati niz fizičkih i psihičkih simptoma. Ljekar, dr. Karan Rajan otkrio je na što se trebate fokusirati kako biste se bukvalno odmah oslobodili tog neugodnog osjećaja.
“Svaki put kad udahnete, ošit se pomiče prema dolje radeći više mjesta za srce, stiska se, a srce postaje veće i krv sporije prolazi kroz njega. Mozak tada odmah šalje signale srcu s porukom da ubrza. Ako razmišljate o tome svaki put kad ste anksiozni ili pod stresom, nesvjesno ćete prijeći na kratko ubrzano disanje ili ćete hiperventilirati, što ubrzava broj otkucaja srca”, kaže dr. Rajan. Objasnio je i da se, kad izdišemo, dijafragma pomiče prema gore blago stišćući srce koje tada postaje manje pa krv brže prolazi kroz njega. Mozak tada refleksno šalje signal srcu da uspori.
“Kad ste pod stresom, više se usredotočite na dugo i sporo izdisanje jer to povećava vagusni tonus i usporava rad srca”, savjetuje dr. Rajan.
Vagusni tonus je važan jer je riječ o aktivnosti vagusnog živca. To je živac koji je ključan za naš nervni sistem i odgovoran je za regulisanje tijela u stanju mirovanja. Disanje je najbolji način za ublažavanje stresa i britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) takođe preporučuje opuštajuće vježbe disanja koje mogu pomoći u oslobađanju od napetosti. Izuzetno je važno naučiti kontrolisati stres uzrokovan svakodnevnim situacijama u životu. Naime, osobe koje su sklone simptomima stresa kao što su zabrinutost, ljutnja, tjeskoba, strah, zavist, krivnja i depresija podložnije su i nekim drugim zdravstvenim problemima.
NHS navodi da stres može dovesti do pojave sljedećih simptoma:
glavobolje ili vrtoglavice
napetosti ili bolova u mišićima
želučanim tegobama
boli u prsima ili ubrzanog rada srca
problema u seksualnom životu.
Preporučeno
To su sve fizički simptomi, no oni mogu dovesti i do pojave psihičkih problema kao što su:
- otežana koncentracija
- problemi u donošenju odluka
- osjećaj bezizlaznosti i pretrpanosti problemima
- stalna zabrinutost
- zaboravnost.
