Mohandas Karamčand Gandi, poznat kao Mahatma Gandi, rođen je 2. oktobra 1869. u Porbandaru, u indijskoj državi Gudžarat, prenosi Index.hr.
Njegov otac, Karamčand Gandi, bio je Divan (glavni ministar) Porbandara, dok je njegova majka, Putlibai, bila pobožna hinduistkinja vaišnavske sekte.Gandi je odrastao u religiozno i kulturno raznolikom okruženju, što je kasnije uticalo na njegova vjerovanja u toleranciju i nenasilje.
Godine 1888, sa 19 godina, Gandi je otišao u London da studira pravo na “Inner Templeu”. Nakon što je završio studije i stekao diplomu, vratio se u Indiju 1891. godine, ali nije uspio da uspostavi uspješnu advokatsku praksu.
Dvije godine kasnije, prihvatio je ponudu da radi u Južnoj Africi, gdje je proveo 21 godinu. Dok je bio u Južnoj Africi, suočio se sa rasnom diskriminacijom, što ga je inspirisalo da postane aktivista i razvije koncept satjagrahe, odnosno nenasilnog otpora.
Čuveni slani pohod
Po povratku u Indiju 1915. godine, Gandi se pridružio Indijskom nacionalnom kongresu i brzo postao jedan od njegovih vodećih članova. Vodio je brojne kampanje za društvene reforme, uključujući borbu protiv siromaštva, unapređenje prava žena i ukidanje nedodirljivosti.
Njegove metode nenasilnog otpora, poput bojkota britanske robe i organizovanja mirnih protesta, postale su ključne u borbi za indijsku nezavisnost.
Jedan od Gandijevih najpoznatijih protesta bio slani pohod 1930. godine, kada je predvodio marš od 240 milja do obale Arapskog mora kako bi protestovao protiv britanskog monopola na so.
Ovaj čin građanske neposlušnosti privukao je međunarodnu pažnju i ojačao indijski pokret za nezavisnost.
Nakon duge borbe, Indija je stekla nezavisnost od Britanije 15. avgusta 1947. godine. Međutim, podjela zemlje na hinduističku Indiju i muslimanski Pakistan dovela je do masovnih migracija i vjerskog nasilja.
Gandi je neumorno radio na smirivanju tenzija, često rizikujući svoj život kako bi spriječio sukobe i promovisao mir između zajednica.
Ubijen iz neposredne blizine
Gandi je ubijen 30. januara 1948. godine, tokom večernjih molitvi u kući Birla u Nju Delhiju. Ubica, Naturam Godse, bio je hinduistički nacionalista koji je vjerovao da je Gandi previše popustljiv prema muslimanima. Godse je pucao u Gandija iz neposredne blizine, ubivši ga na mjestu sa tri hica. Gandijeva smrt izazvala je svjetsku tugu i označila je kraj jedne ere u indijskoj istoriji.
Gandijevo nasljeđe živi i danas, a njegovi principi nenasilja i građanske neposlušnosti nastavljaju da inspirišu pokrete za građanska prava i socijalnu pravdu širom svijeta.
Preporučeno
Njegov rođendan, 2. oktobar, obilježava se kao Međunarodni dan nenasilja, u čast čovjeka koji je pokazao moć mira i ljubavi u suočavanju sa nepravdom.