STANDARD: Gojaznost je jedan od glavnih problema javnog zdravlja vidljiv okom. Da li je kao takav hitan slučaj za rješavanje u Crnoj Gori?

Bukilić: Mislim da se slabo bavimo ovom temom i mislim da nedostaje inicijativa za promjenom odnosa prema zdravlju kako kod roditelja tako i u obrazovnim ustanovama.

STANDARD: Prekomjerna kilaža nije samo stvar fizičkog izgleda, već nadasve zdravlja. Nagomilavanje viška masti predisponira brojnim patologijama kao što su kardiovaskularne bolesti, te dijabetis, infarkt, moždani udar, ali i tumori. Koji su razloci ili uzroci nagomilavanja masti?

Bukilić: Prekomjerena kilaža dovodi do potpunog rušenja sistema ljudskog organizma. Zamislite tijelo kao lanac ili informacioni kanal kroz koji se prenose informacije ćelijama o tome kako se ophodimo, šta jedemo, pijemo, koliko spavamo i koliko se krećemo. Ukoliko  je naš obrok jedenje s nogu odnosno brza i masna hrana, gazirani sokovi umjesto vode počećemo da rušimo dio po dio.  Masnoća će početi da zapušava krvne sudove i opteretiće jetru, nedostatak aktivnosti će oslabiti mišiće a i disajnu funkciju pa će pumpanje krvi biti otežano pošto su mišići kroz pokret odnosno njihova kontrakcija glavni za održavanje zdrave cirkulacije a kiseonik će slabije dospjevati do mozga i mišića. Znamo da srčani udar nastaje kada krv bogata kiseonikom ne može dopjeti do srčanog mišića. Ukoliko vodu zamijenimo gaziranim sokom toksini će se nagomilavati što je prečica za bolest jer bez vode nije moguće očistiti tijelo. Fizički izgled je samo privid. Možemo imati vrlo vitku osobu sa jako lošim ishranom i lošim imunitetom. Moramo na neki način zainteresovati mlade ljude, edukovati ih i motivisati da obrate pažnju na ishranu, fizičku aktivnost i da se bave sopstvenim zdravljem.

STANDARD: Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prevalencija gojaznosti širom svijeta se udvostručila u poslednjih trideset godina, pogađajući ne samo zemlje sa najvišom tehnologijom, već i one sa srednje niskim prihodima. Ko je najčešće sklon prekomjernom debljanju?

Povezani članci

Život

U susret Danu planete Zemlje – Marija Bukilić za STANDARD: Cilj nam je da izliječimo generacijsku traumu među djecom i odraslima tako što ćemo ih ponovo približiti prirodi

Društvo

Marija Bukilić za STANDARD: Razlika između animacije na telefonu i animacije kroz igru je u dozi i količini dopamina i adrenalina

Život

Devet iznenađujućih navika koje mogu dovesti do brzog debljanja

Bukilić: Prekomjereno debljanje u poslednjih par godina naučni krugovi sve više povezuju sa mentalnom traumom, zapostavljanjem i depresijom naročito među mladim osobama. Naše tijelo ništa ne čini bez razloga pogotovo ako govorimo o problemu kao što je emotivno prejedanje. Na ovu temu su rađena naučna istraživanja koja su otkrila vrlo zapanjujuće ali realne razloge emotivnog prejedanja. Razlog zašto kao odrasli ljudi tokom depresije ili nakon traume jedemo više je što pokušavamo prevariti nervni sistem i utisnuti emocije. Analizirajući ljudsko ponašanje i razvoj čovjeka od rođenja naučnici su pretpostavili uzročno posljedičnu vezu prejedanja. Još u prvim mjesecima života kada beba zaplače prvo što joj ponudimo je flašica ili cucla. Time bebinom mozgu šaljemo informaciju da će hrana riješiti svaki nedostatak i  svaki problem odnosno da emocije kao što je tuga ili bijes možemo “kontrolisati” ili potisnuti hranom. Nekad razlozi mogu biti i nezadovoljstvo sobom, stresan posao ili neorganizovan život. Čovjek je vrlo snažno biće spolja ali i vrlo ranjivo iznutra. Iz tog razloga je nekad potreban psiholog ili osoba koja ga razumije pored trenera ili nutricioniste.

STANDARD: Gojaznost kod djece i mladih posebno zabrinjava. Na koji način se možemo oduprijeti ovom „trendu“?

Bukilić: Potrebno je da roditelji obrate pažnju prilikom kupovine i pripreme obroka kod kuće. Smatram da su oni primjer i da navike djeca usvajaju dok su još kod njih.

STANDARD: Kako prevenirati gojaznost i koliki je značaj fizičke aktivnosti?

Bukilić: Mišljenja sam da je potrebno više edukovati djecu i odrasle o potrebi fizičke aktivnosti i o tome šta je zdrava ishrana. Mnogo je zabluda i među onima koji misle da se hrane “zdravo”. Neka zdrava hrana je puna aditiva i vještačkih dodataka pa stoga mislim da je domaća hrana poput kuvanog graška, kupusa ili kukuruzne proje sigurnija varijanta.

STANDARD: Postoji li ispravna dijeta da bi se izbegla prekomjernu težinu i gojaznost?

Bukilić: Dijete su postale trend poslednjih desetak godina a promovisale su ih supermodeli i holivudske zvijezde. Dijete su pogrešni pristupi za brzo topljenje naslaga koje jesu pomogale poznatim ličnostima da “upadnu” u željeni kostim ili haljinu ali su im oslabljivale imunitet pa su bile češće izložene bolestima.  Kao i sa brzom hranom sa druge strane tako je i sa brzim dijetama i rezultatima- nisu zdravi način. Ono što je ispravno po mom mišljenju je umjerena i raznovrsna ishrana. Pijte puno vode, jedite šarenu hranu kao što je voće i povrće, jednostavno pratite dobru staru piramidu ishrane i nikada nećete imati problema sa kilažom.

STANDARD: Da li su Vas ikada dovele u iskušenje dijete koje nam se nude na internetu?

Bukilić: Nikada nisam bila ni na jednoj dijeti. Sama riječ dijeta već stvara negativan psihički momenat i budi hormonski odgovor tijela da je nešto stresno. Mislim da je pored ishrane najvažnije kretanje. Tijelo je stvoreno da se kreće da bi tjelesne tečnosti poput krvi i limfe tekle nesmetano. Dok god ne postoji blokada u ovim kanalima bićemo zdravi i fit.