STANDARD: Čemu priroda uči djecu?
Bukilić: Čovjek je biće prirode kao i sve ostalo pa i djeca kao takva moraju biti nedjeljivi dio nje i ne mogu se van tog prirodnog sklada normalno razvijati. Priroda ih uči da vole, poštuju i čuvaju ono što je dio njih. Boravkom u prirodi će razvijati neurone u mozgu za empatiju ili emotivnu toplinu, savjest, samokontrolu i samomotivaciju. Sam sklad i ljepota prirode kojom smo okruženi može podsticati promjenu načina razmišljanja o sebi, životinjama i drugim ljudima. Prema mišljenju psihologa zelena boja koja preovladava u prirodi podstiče vrijednovanje društvenih odnosa, prijateljstava i razvija kreativnost.STANDARD: Da li roditelji igraju glavnu ulogu u provođenju vremena sa djecom u prirodi ili su tu i vaspitači, instruktori, treneri , nastavnici i profesori takođe važni?
Bukilić: Cijelo društvo i svaki pojedinac počevši od okruženja i porodice u kojoj dijete živi, do škole, sportskih udruženja i organizacija mora podstaći i provođenje vremena dijece i mladih u prirodi. Zbog čega djeca u inostranstvu ne bacaju omot od bombona ili čokolade u park ili šumu? Oni ne žele zagađivati sredinu jer imaju razvijen osjećaj empatije prema prirodi i životinjama i ne žele im nanijeti štetu svojim gestom. Osvješćena su od malih nogu, roditelji i njihovo okriuženje podsticali su rast empatije tokom razvoja djetetovog mozga i odrastanja. Svi smo važni i svi smo odgovorni.
STANDARD: Kako animirati i zabaviti djecu?
Bukilić: Ako se prisjetimo ranijih generacija biće nam jasno zbog čega su djeca prije samo 15 godina bila mnogo kreativnija i vedrija. Nisu postojali telefoni, tik tok, instagram i nije ih bilo potrebno animirati. Glavne “igračke” su bile lastike, klikeri i lopte. Razlika između animacije na telefonu i animacije kroz igru je u dozi i količini dopamina i adrenalina. Kroz pokret tokom igre djetetov mozak luči tačnu onu dozu koja mu je potrebna za zdrav razvoj, san, apetit, dok kod tik toka i instagrama ta doza prelazi normalne granice i djeluje poput jake droge. Djeca su vrlo kreativna u ranom djetinjstvu a ona se dalje razvija i umnožava kroz pokret – kretanje. A kad spojimo kretanje sa boravkom u prirodi mozak će odraditi sve ostalo. To je prirodni proces koji funkcioniše na nesvjesnom nivou ali formira jednu zdravu ličnost. Jedna od igrica u prirodi koju vole moja djeca jeste da pronađu što veći broj insekata ili biljaka na određeno slovo. Dajte im izazov da se popnu na manje drvo i obećajte im nagradu. Ukoliko su u grupama dajte im predlog da naprave timove koje će se takmičiti u sakupljanju otpada. Svakog sledjećeg puta će im ideje dolaziti same jer će se kreativnost u mozgu sama razvijati.
STANDARD: Gdje roditelji prave grešku sa djecom?
Bukilić: Največa greška je u manjku komunikacije zbog nedostatka vremena jer su roditelji predani poslu i obavezama. Djeca su danas mnogo inteligentna i mnogo više znaju jer su im informacije lako dostupne. Potrebno je da ih mi kao roditelji na vrijeme usmjerimo , da ih podržimo u njihovim idejama da bi dalje razvijali kreativnost i da ih podstaknemo da razviju ona interesovanja koja će ih pozitivno unaprijediti.
STANDARD: U kom uzrastu je najvažnije provoditi vrijeme u prirodi?
Bukilić: Ukoliko vozite svoje malo dijete u kolicima parkom ili šumom kada je lijep dan ili ukoliko hranite vašu bebu najkvalitetnijom hranom tokom prve godine života zašto biste ikada prestali da vodite vaše odraslo dijete u prirodu ili zašto biste mu nudili gazirano piće u sedmoj ili osmoj godini života ako ste u prvoj pasirali voće ili cijedili sokove? Uvijek je važno boraviti u prirodi, udisati čist vazduh, jesti zdravu hranu da bi čovjek bio mentalno i fizički zdrav.
Preporučeno
Video