<html><head></head><body>Sastojci:



– 3 jaja



– 200 g meda



– 500 g crnog brašna



– 200 g šećera



– 2 kašičice sode bikarbone



– 3 kašike kisjele pavlake



– malo cimeta



– 125 g maslaca



Priprema:



Sve sastojke zamjesiti u kompaktno tijesto i staviti na sat vremena da se hladi.



Od tijesta praviti loptice, malo pritisnuti između dlanova i stavljati u pobrašnjen pleh.



Peći 10 minuta na 180 stepeni.



Prijatno!
</body></html>

a:2:{s:11:"td_subtitle";s:41:"Poslastica koja vraća u djetinjstvo.

";s:9:"td_source";s:11:"Coolinarika";}

Medenjaci

Standard

“Odlukom organizatora koncert Danice Crnogorčević je otkazan zbog nepredviđenih i objektivnih okolnosti. Povrat novca će se vršiti svakog radnog dana u periodu od 7. maja do 21. maja na biletarnici Sportskog centra”, navodi se u saopšenju na sajtu SC. Koncert je bio zakazan za srijedu 8. maj, a pjevačica se ovim povodom nije oglašavala.

Otkazan koncert Danice Crnogorčević u Nikšiću | Standard

Otkazan koncert Danice Crnogorčević u Nikšiću

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Ona je na Instagram profilu objavila da državljani Srbije treba da izbjegavaju Crnu Goru &#8221; zbog uznemirujeće i opasne situacije po građane Srbije koji su na udaru tamnošnjih ekstremista &#8220;. &#8220;Dragi moji studenti zdrastvenih fakulteta Medicinijada 2024. je planirana u Crnoj Gori u Budvi, kao i moj koncert na istoj. Organizator me je obavjestio da [&hellip;]

Karleuša: Budva i Crna Gora trenutno nijesu bezbjedno mjesto za srpske studente i građane Srbije zbog ekstremista | Standard

Karleuša: Budva i Crna Gora trenutno nijesu bezbjedno mjesto za srpske studente i građane Srbije zbog ekstremista

EIO za prenos dokaza koje je već prikupila druga država članica može, prema pojašnjenju Evropskug suda pravde, pod određenim uslovima, da izdaje javni tužilac. Uslovi koji važe za prikupljanje dokaza u državi koja izdaje EIO ne moraju da budu zadovoljeni da bi se on izdao. On, međutim, mora biti usklađen sa osnovnim pravima lica na [&hellip;]

Presuda Evropskog suda: Kriptovane poruke koje je presrela druga država ne mogu se koristiti kao dokaz - Crnogorski pravosudni organi moraju postupiti shodno odluci | Standard

Presuda Evropskog suda: Kriptovane poruke koje je presrela druga država ne mogu se koristiti kao dokaz &#8211; Crnogorski pravosudni organi moraju postupiti shodno odluci

M.Š. je, kako prenose mediji, udario automobil kojim je upravljao turski državljanin. Motociklista je od siline udarca preletio u suprotnu traku.

U Budvi poginuo motociklista | Standard

U Budvi poginuo motociklista

To je Portalu RTCG kazao jedan od dobro obaviještenih radnika ove beranske filijale &#8220;Atlas banke&#8221;, uz ocjenu da ta imovina sada vrijedi i do milion eura. &#8220;Riječ je polovini poslovne zgrade nekadašnjeg platnog prometa i Atlas banke. Atlas banci je pripadalo blizu hiljadu kvadrata na tri nivoa, odnosno, od suterena, preko prvog prizemlja gdje je [&hellip;]

Duško Knežević će tražiti da mu se vrati imovina u Beranama | Standard

Duško Knežević će tražiti da mu se vrati imovina u Beranama

Pomoćnik direktorice Uprave za inspekcijske poslove Darko Rašović kazao je da su inspektori u prethodnih desetak godina podnijeli sedam krivičnih prijava protiv zaposlenih u Upravi za šume u Beranama od čuvara do menadžmenta, da su neki sankcionisani, ali da ti isti ljudi još rade. Rajković je kazao je da želi da sruši mit da se [&hellip;]

Rajković: Sumnjam da iza nelegalne sječe u Jelovici stoji korupcija | Standard

Rajković: Sumnjam da iza nelegalne sječe u Jelovici stoji korupcija

Đukanović je uhapšen 20. februara sa Dejanom Jokićem, Golubom Vojinovićem, Draganom Backovićem, Milenkom i Radojem Rabrenovićem i Markom Mijuškovićem. Dan ranije lisice na ruke stavljene su Aleksandru Mijajloviću. On je 24. aprila izašao iz Istražnog zatvora nakon što je prihvaćeno jemstvo od 1,1 milion eura za njegovu slobodu. Sutkinja za istragu Suzana Mugoša je 20. [&hellip;]

Odbijeno jemstvo od 229.000 eura za slobodu Zorana Đukanovića | Standard

Odbijeno jemstvo od 229.000 eura za slobodu Zorana Đukanovića

Slijede Beograd, Priština, Zagreb i Skoplje. Podgorica je nakon prvog tromjesečja bila na šestom mjestu, a Tivat na 14. Kroz aerodrom u Tirani je za tri mjeseca prošlo 1,91 milion putnika. Sa druge strane, prema podacima portala Ex Yu Aviation, Beograd je od januara do kraja marta registrovao 1,61 milion putnika.

‘Najjači’ aerodrom u regiji je Tirana, Beograd je drugi, evo gdje su Podgorica i Tivat | Standard

‘Najjači’ aerodrom u regiji je Tirana, Beograd je drugi, evo gdje su Podgorica i Tivat

Mandić je istakao da nas &#8220;ovaj praznik nad praznicima iznova podsjeća da život vječni uvijek pobjeđuje svaku prolaznost, a dobro trijumfuje nad zlom&#8221; .



&#8220;Živimo u izazovnim vremenima kada je stradanje ljudi na svim meridijanima postala gotovo stalna pojava. Upravo zbog toga, Vaskrs &#8211; naš najuzvišeniji praznik uči nas da je molitva za mir i blagostanje najbolja odbrana koju kao vjerni ljudi imamo. Vaskrsenja ne biva bez smrti, podviga nema bez žrtve. Zato je naša sveta hrišćanska obaveza da istrajemo u neprestanoj borbi za sabornost, pomirenje i ljubav među ljudima. Jedino tako možemo očuvati Bogom dani mir i izgraditi bolju budućnost čitavog svijeta&#8221;, naveo je Mandić u čestitki.

Mandić čestitao samo sveštenstvu SPC i vjernicima: Molitva za mir i blagostanje najbolja odbrana

cyber-security-3410923_640

„Sjedinjene Države oštro osuđuju zlonamjerne sajber aktivnosti ruskih vojnih obavještajnih službi protiv Njemačke, Češke, Litvanije, Poljske, Slovačke i Švedske“, naveo je portparol Stejt departmenta Metju Miler u saopštenju.



Napad je izvela, prema riječima Vašingtona, hakerska grupa poznata kao APT28, „poznati opasan akter sa dugom istorijom zlonamjernih, štetnih, destabilizujućih i ometajućih praksi“.



Stejt department je podsjetio da je uveo sankcijama određenim „akterima“ zbog aktivnosti te grupe tokom američkih predsjedničkih izbora 2016. i aktivnosti protiv Svjetske antidoping agencije (VADA).



U slučaju sajber napada u Evropi, američke vlasti su sarađivale sa Njemačkom kako bi blokirale rutere koje su koristili napadači, navodi se u saopštenju za javnost.



Njemačka i Češka optužile su danas pomenutu grupu ruskih hakera pod kontrolom Moskve za nedavnu kampanju sajber napada u njihovim zemljama.



Na to „zlonamjerno ponašanje“ EU je obećala čvrst odgovor.

SAD osudlile sajbernapade po Evropi, odgovornost pripisale Rusiji

1714814146-reolucija

1714167056-ujedinjene-nacije-un-i_960x600

&#8220;Nakon više krugova inkluzivnih konsultacija, finalni prijedlog rezolucije ,&#8217;Međunarodni dan refleksije i komemoracije genocida u Srebrenici 1995&#8242;, od strane ,&#8217;Cross-regional Core Group&#8217;, otišao je prema predsjedniku Generalne skupštine UN i svim stalnim misijama u UN&#8221;, saopštio je ambasador Bosne i Hercegovine pri UN Zlatko Lagumdžija. BiH je uz Njemačku i Ruandu sponzor rezolucije.



Finalni tekst prijedloga rezolucije, koji je objavio Dnevni avaz, poziva se i na odluke Ujedinjenih nacija, kao i na presude Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu i ima ukupno sedam tačaka.



&#8220;Rukovodeći se Poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, pozivajući se na Rezoluciju Savjeta bezbjednosti 819 od 16. aprila 1993, kojom se Srebrenica proglašava sigurnom zonom, Rezoluciju 827 od 25. maja 1993. o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Rezoluciju 1966 od 22. decembra 2010. o osnivanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, podsjećajući i dalje na sve presude MKSJ-a, a posebno na osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida nad bosanskim muslimanima počinjenim u Srebrenici 1995. godine, posebno na presudu Žalbenog vijeća MKSJ od 19. aprila 2004. (MKSJ protiv Krstića), Internacionalni rezidualni mehanizam za žalbeno vijeće krivičnih sudova, presuda od 8. juna 2021. (MKSJ protiv Mladića), presudu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za žalbeno vijeće krivičnih sudova od 20. marta 2019. (MKSJ protiv Karadžića i Karadžića), Međunarodni sud pravde (ICJ) od 26. februara 2007. godine koji je utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida, potvrđujući svoje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog ljudskog prava, i naglašavajući u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i, u tom cilju, da temeljito istražuju i krivično gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i svojim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i kako bi se tražio održivi mir, pravda, istina i pomirenje, za koje je potrebno učešće žrtava i preživjelih kao i članova njihovih porodica je centralno&#8221;, navodi se u preambuli rezolucije.



&#8220;Pozdravljajući važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u pogledu borbe protiv nekažnjivosti i osiguravanja odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge neviđene zločine ostvarene kroz sistem međunarodnog krivičnog pravosuđa, u tom smislu prepoznaje poseban doprinos MKSJ-a i naglašava važnost spremnosti međunarodne zajednice da preduzme kolektivnu akciju preko Savjeta bezbjednosti u skladu s Poveljom, i na osnovi od slučaja do slučaja kako bi se dodatno osigurala odgovornost za genocid i sprečavanje istog&#8221;, navodi se u dokumentu.



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="805" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/05/1714814146-reolucija-1200x805.jpg" alt="" class="wp-image-715502" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/05/1714814146-reolucija-1200x805.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/05/1714814146-reolucija-300x201.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/05/1714814146-reolucija-768x515.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/05/1714814146-reolucija-1536x1030.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/05/1714814146-reolucija-696x467.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/05/1714814146-reolucija-1068x716.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/05/1714814146-reolucija.jpg 1920w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



Uzimajući u obzir ulogu specijalnih savjetnika generalnog sekretara za sprečavanje genocida i odgovornost za zaštitu; i ističući važnost redovnih brifinga o kršenju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, kao i o govoru mržnje i podsticanju u ranom podizanju svijesti o potencijalnom genocidu, takođe napominjući da procesuiranje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine i MKSJ, kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, ostaje centralno u procesu nacionalnog pomirenja i izgradnju povjerenja i obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini, i dalje priznajući da je snažna regionalna saradnja između državnih tužilaštava od suštinskog značaja za poticanje mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regionu, konstatujući da će 2025. godine biti obilježena trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, hiljade raseljeno, a porodice i zajednice devastirane:



&#8220;Odlučuje da 11. jul proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine&#8221;, navodi se u prvoj tački.



&#8220;Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, takođe u znak sjećanja, u cilju sprečavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti&#8221;.



Takođe bez rezerve osuđuju se radnje koje veličaju one osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici i naglašava važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i prema njima dostojanstvenog pokopa i poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom.



U tekstu rezolucije se pozivaju sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprečavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ-a.



Iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdio da je finalna verzija lišija od brojnih prethodnih, u finalnom tekstu prijedloga rezolucije se čak i ne spominje ni nacionalnost pravosnažno osuđenih za genocid, uključujući Radovana Karadžića, Ratka Mladića i generala Krstića, niti pominju Srbija i srpski narod.



U tekstu rezolucije se traži od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom ,,Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi“.



&#8220;Počevši sa svojim aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih naroda i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne sudionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i počast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti&#8221;, piše u finalnom tekstu prijedloga rezolucije.

Nema genocidnih naroda, ni riječi o Srbiji i Srbima

1682608493anqxqovjoi5ldj2q-i_1118x745

Primjetna je ta misao i životne konačnosti spoznaja za sve one koji žele vidjeti, osjetiti i duhovno proniknuti koliko smo izgubili smrću ugledne novinarke Vesne Šofranac. Potvrdila je to protekla godina bez nje, kao što će tu istinu potvrđivati i sve buduće godine.



Potvrdilo je to sjećanje na jedan iskreni osmijeh i širinu duše kakvih je, nažalost, sve manje među nama. Vidljivo se ne dokazuje. Vesna bijaše na čelu, među tim rijetkim primjerima kulture pažnje i empatije koja srdačno raširenim rukama grljaše svijet. Široko i bezinteresno. Iskreno i dječije nevino. Ljudski toplo.



Patriotski odvažno i kuražno, do zadnjeg časa ne ćuteći, ne odustajući i ne posustajući ni pred kim i ni pred čim. Slozićemo se, te civilizacijske opstečovječanske vrijednosti živi i brani samo neko ko posjeduje najvažnije ljudske kvalitete &#8211; integritet, identitet, hrabrost, pravičnost, slobodan duh i naglašenu samosvijest o javnom,opštem dobru svoje države i društva.



I sve tako, kao da njenog problema nikad nije bilo i kao da o njemu se pričati &#8220;ne smije&#8221;. I tako čitavog života, za svakog na vrijeme, pa i u svoje nevrijeme. I sve sanjoj svojstvenoj blagošću.



Rijetkih dragulja časti vrlina i osobina gledaše Vesna kritički na jedan novi svijet u ubrzanom nastajanju, čija mjera sebičnih interesa, sujeta, neprincipijelnosti i nedosljednosti, bijaše daleko od nje, na način kako to samo uzvišeno dostojni imena Čovjek, časno u svom vremenu, za neka buduća vremena nose.



A nikako drukčije kod Vesne nije moglo biti, jer njeno živjeti samo sa odvažnom slobodnom riječju i čašću moglo je jedino postojati i biti. Takvo postojanje uostalom bijaše, prije i poslije svega, bit(no) u njenom životu.



Zato danas sjećanje na nju gordo i ponosno zvuči. A poslije svega mi smo samo oni kojih se neko drugi sjeća i oni koji se drugih sjećaju.



Godinu od Vesnine smrti, njeni prijatelji sa sjetom, tugom i nostalgijom odlaze u vrijeme u kome su njen lik i riječ, kultura i dostojanstvo, naseljavali prostore duha i smisla ljudskog postojanja.



U tom postojanju i vrlom kulture sjećanju, Vesna ostaje nezaboravnom zalogom crnogorskog etosa, u ime koga i za čiji ponos je ostavila plemenite ljudske i novinarske stranice, sa kojih će se čitati blistave trajne i vječite riječi prava i pravde u ime vjekova crnogorske časti i slobode.

Sjećanje na Vesnu Šofranac: Dostojanstveni i časni život

Prema podacima Evro-mediteranskog sejzmološkog centra (EMSC) zemljotres je zabilježen 35 kilometara sjeverozapadno od Podgorice na dubini od 10 kilometara.



&nbsp;Zemotres je registrovan u 10 sati i 39 minuta.

Slabiji zemljotres u Crnoj Gori

1714812718-mogerini-2-i_960x600

Mogerini je optimistična kada je u pitanju pristupanje Crne Gore u EU do 2028.godine, što često potenciraju crnogorski zvaničnici.



&#8211; Ako postoji politička volja, mislim da se ovo zaista može dogoditi – poručuje Mogerini.



MEDIABIRO: Crna Gora, kao i u vrijeme Vašeg mandata u EU, koji je počeo prije deceniju i dalje pregovara sa EU o punopravnom članstvu. Nama, koji od tada pratimo taj proces, čini se kao da stvari stoje u mjestu. Kako Vama izgleda?



MOGERINI:&nbsp;Danas nemam institucionalne dužnosti, danas sam posmatrač, što znači da više ne predstavljam Evropsku uniju, ali ono što vidim jeste očigledan napredak u odnosu na prošlost. Rekla bih da danas, zaista vjerujem da će Crna Gora biti dio EU, vidim taj napredak i vidim da se ide ka tome. Znam da je prošlo dosta vremena, znam da nekada izgubite malo vjere u finalni cilj, jer još niste tamo, ali lično mislim da će se to desiti.



MEDIABIRO: Znamo šta je neophodno da bi se ovaj cilj ostvario, ali šta biste Vi poručili crnogorskim vlastima, na putu ka tom cilju?



MOGERINI:&nbsp;Treba da zadržite motivaciju i vjeru u proces i vrijedno radite na postizanju cilja. Kao što je Vaš predsjednik rekao, to zahtijeva snažnu političku volju, jer su nekada potrebne neke političke odluke koje nije lako donijeti, potreban je kapacitet za uspostavljanje kompromisa i guranje svih drugih država naprijed, ali za to su potrebni znanje i vještine.



Za relativno malu državu može biti težak izazov da stekne znanje i vještine koji su potrebni da bi duboko transformisali institucije, ekonomiju i sudstvo. Potrebno je zadržati vjeru, motivaciju i vrijedno raditi, zato što je ovo dug i kompleksan proces, ali je izvodljivo i isplati se.



MEDIABIRO: Crnogorski zvaničnici, sa nikad većim entuzijazmom govore o mogućnosti da Crna Gora bude 28. članica EU u 2028. godini. Je li to samo dobar slogan, ili mislite da je realno da se to ostvari?



MOGERINI:&nbsp;Mislim da smo posljednjih par godina u Evropskoj uniji vidjeli da je sve moguće. Stvari koje se nisu smjele dogoditi u posljednje tri godine su se desile. Sjetite se reakcije na kovid, ideja da će EU pozajmljivati novac na tržištu koristeći budžet EU kao garanciju bila je nezamisliva nekoliko sedmica prije nego što se desila. Ali desila se. Ideja da će EU dostavljati vojnu pomoć Ukrajini, takođe je bila nezamisliva, ali se desila.



Rekla bih da je EU nedavno prekršila sve tabue i mislim da će naredni tabu koji će biti razbijen, biti 28. država članica.



MEDIABIRO: Je li Crna Gora ta 28. članica?



MOGERINI:&nbsp;Ne mogu reći i obavezati se, ali ne vidim razlog da ne bude, pogotovo ako se ispune sva mjerila, kriterijumi, ne vidim razlog zašto da ne. Ako postoji politička volja, mislim da se ovo zaista može dogoditi.



MEDIABIRO: Rat u Ukrajini, probudio je EU iz dubokog sna u koji je zapala nakon poslednjeg proširenja sa Hrvatskom. Da li EU danas, ima jasniju sliku o tome, koliko je opasno Balkan ispustiti iz vida i prepustiti ga onima koji bi ga radije vidjeli u nekom drugom geopolitičkom kontekstu?



MOGERINI:&nbsp;Mislim da cijela EU sada razumije da na Zapadnom Balkanu postoji prostor za druge igrače iz svijeta, treće strane, jedino ako EU nije konzistentna i nije kredibilna.



A to ne možemo dozvoliti.



Ne možemo dozvoliti da imamo ruske, kineske uticaje ili druga prisustva u regionu sa jakim političkim uticajem u trenutnom geopolitičkom kontekstu usred Evrope. Uvijek mislimo o Belgiji kao srcu Evrope, ali uzmete li malo drugačiji geografski pristup, Balkan je srce Evrope. Mislim da po prvi put postoji geo-strateško razumijevanje činjenice, da je na nama, na EU, da budemo što prisutniji kako bismo se što manje bojali geopolitičke orijentacije regiona.



Uvijek sam bila uvjerena u to, ali ja kao Italijanka i jesam po malo dio regiona, pa je meni lako. EU nema konkurenciju na Zapadnom Balkanu, ako je konzistentna, prisutna i kredibilna.



MEDIABIRO: A ako nije?



MOGERINI:&nbsp;Ako ne bude, suočiće se sa problemima sa strane Evropske unije i takođe će biti teže zemljama regiona, jer znamo da je agenda EU, prema mom mišljenju, jedina agenda koja ujedinjuje zemlje i društva u regionu, ne samo unutar zemalja, veći i između njih na regionalnom nivou. Ne treba da zaboravimo da je proširenje na Zapadnom Balkanu jedino koje ima komponente pomirenja uključeno u njega, kao što je upravo bio slučaj sa samim početkom procesa EU integracija. Evropska unija je osnovana sa šest zemalja-osnivača kako bi se zaliječile rane Drugog svjetskog rata.



Ovdje, rat u Ukrajini uvijek navodimo kao prvi rat na evropskom kontinentu, ali zaboravljamo na Balkanske ratove. Mislim da ovdje imamo zajednički interes da uvedemo cijeli region u EU jer to je takođe način na koji bi region mogao da sarađuje pod istim institucionalnim krovom, kada bi svi bili članice EU.



Mislim da, ako EU nije kredibilna i konzistentna kada je u pitanju članstvo regiona u EU, region i individualne zemlje dosta toga mogu izgubiti ne samo u smislu ekonomije, demokratije i vladavine prava već kada je u pitanju i sigurnost.



MEDIABIRO: Da li Vas nekada plaši retorika, ali i akcije pojedinih autoritarnih lidera na Balkanu?



MOGERINI:&nbsp;Mislim da dovoljno poznajem region da bih shvatila, da je retorika nekada dio igre.



Po mom mišljenju, to je ono što je najbitnije na Balkanu i Italiji, nekada naše riječi prelaze namjere i akcije.



Mislim da je prvenstveno važno da su aktivnosti predane ciljevima priključenja u EU. Sva vođstva, sve države i sva društva tvrde da su zainteresovani za ulazak u EU, ali moraju da se ponašaju odgovorno i da zapamte da retorika mora da bude korištena u te svrhe.



Sa strane Evropske unije treba da postoji razumijevanje da postoje političke dinamike i posljedice, izbori, kampanje za koje se određeni državnici i određena retorika koristi u domaćim komunikacionim svrhama. Ono što mislim da je najbitnije je uklanjati konflikte koliko god možemo, da se ponašamo sa poštovanjem i da uvijek razmislimo da su ova ograničenja potrebna kako bi se izgradilo povjerenje i saradnja u regionu. Zapaljivi diskursi su uvijek kontraproduktivni.



MEDIABIRO: Šta danas na Balkanu, vidite kao najveću prijetnju sigurnosti?



MOGERINI:&nbsp;Kao najveće prijetnje za Zapadni Balkan vidim prijetnje sa kojima se i mi u EU susrećemo. Prva prijetnja za sigurnost je, upravo kako smo na ESG samitu rekli, povezana sa klimatskim promjenama, plašim se za sve nas.



U srednjem ili dugom periodu, ako se ne ponašamo ozbiljno kada su u pitanju klimatski problemi, mislim da nije pitanje toga šta ćemo raditi za sto godina, jer svijet kakvog danas poznajemo neće postojati za sto godina, ako nismo ozbiljni po pitanju klimatskih promjena.



Mislim da je prva sigurnosna prijetnja za sve nas u Evropi, ali i svijetu povezana sa klimom.



Onda kada su u pitanju geopolitičke prijetnje za Zapadni Balkan, one su iste kao one sa kojima se suočavamo u Evropi, potpuno iste – Rusija, prijetnje od radikalizacije, ali i prijetnje polarizacije koje dolaze iz naših društava, kao i rastući trend negiranja prava i sloboda širom naših društava, diskriminacija, govor mržnje koji raste. Mislim da je to ozbiljan problem i bezbjednosna prijetnja za naše ljude širom Evrope, unutar ili van EU. Zabrinuta sam zbog nekih anti-liberalnih trendova, ne samo na institucionalnom nivou, već i u društvu, zato što mislim da to može oštetiti povezanost našeg zajedničkog života. Plašim se da je to i više nego dovoljno prijetnji.



MEDIABIRO: Ovdje ste u svojstvu rektorke College of Europe, koji je otvorio kampus u Tirani, prvi na Balkanu. Zašto Balkan? I postoji li mogućnost da se u još nekoj od zemalja regiona otvori sličan kampus?



MOGERINI:&nbsp;Ideja o otvaranju kampus Koledža Evrope u regionu je investicija za pripremu pristupanja regiona EU i to je regionalna investicija.



Biće stacioniran u Albaniji, ali je namijenjen cijelom Zapadnom Balkanu i regionu Jugoistočne Evrope i ideja je dovesti EU studente u regionu, ali i profesore koji predaju na najprestižnijim univerzitetima ili koji su učesnici u institucijama u regionu, ali i studente širom šestorke Zapadnog Balkana, ali i šire, u kampus u Tirani i stvoriti ovu mrežu ljudi koji će studirati zajedno, živjeti zajedno i kreirati mrežu alumnista u budućnosti koji će se poznavati.



Trenutno smo izabrali oko 30 studenata, pokrivajući region i šire, ali i članice EU, a onda je plan povećati broj na 50 ili 100 za nekoliko godina. Ideja je povećati uključenost studenata Zapadnog Balkana i EU, ali veoma značajno za potencijalne studente je da znaju da će većina studenata, ako ne i svi studenti, imati pokrivene školarine.



MEDIABIRO: Postoji li ograničenje u godinama?



MOGERINI:&nbsp;Nema ograničenja u godinama, riječ je o postdiplomskom masteru u trajanju od jedne godine o evropskoj transformaciji i integraciji sa posebnim fokusom na region, ali ne samo na tome. Imaćemo profesore i praktičare koji će se baviti EU studijama, riječ je o interdisciplinarnom kursu, tako da nema ograničenja u godinama, ograničenja u porijeklu. Najviše je usmjeren na naučnike iz oblasti političkih nauka, studente prava, ekonomije, međunarodnih prava, ali i na koledžu imamo arhitekte, inženjere, imali smo i pilote, doktore medicine&#8230; Tako da je poenta da jačamo znanje i razumijevanje o tome kako EU funkcioniše u odnosu na region i kako će se proces pristupanja zaista odigrati. Cilj je povezati ljude i kreirati veze. Činjenica je da imamo školarine je zaista važna jer ne postoje ograničenja po pitanju porijekla, jedino ograničenje je motivacija, snažna evropska shvatanja i namjera da se vrijedno uči.



Prijave su otvorene od oktobra do januara, ponoviću da je riječ o postdiplomskom masteru, tako da je potrebno da završite svoje studije, da imate dobre ocjene sa univerziteta, dobre akademske uspjehe, ali i aktivno učešće u civilnom društvu, organizacijama, aktivno građanstvo i interesovanje za javni život su plus.



MEDIABIRO: Koji su kriterijumi za dobijanje školarine, vjerujem da to zanima naše studente?



MOGERINI:&nbsp;Pažljivo biramo kandidate, radimo intervjue, kako bismo vidjeli i lični stav, spremnost da žive u multikulturalnom okruženju, da dijele i doprinose oblikovanja zajedničkog okruženja. Imamo stipendije koje pokrivaju skoro sve nacionalnosti, tu nema ograničenja. Pokušajte. Imamo i stipendije za crnogorske studente, imamo dvije stipendije koje se dobijaju od Vlade Crne Gore, imamo dodatne stipendije od Evropske komisije i dodatne stipendije od privatnih sponzora i od nekih zemalja članica EU koje sponzorišu studente sa Zapadnog Balkana. Imamo dovoljno stipendija da pokrijemo troškove dobrih studenata, posebno motivisanih i EU entuzijasta.

Mogerini: EU je prekršila sve tabue, sljedeći je 28. članica saveza, zašto da ne Crna Gora

Incident se dogodio oko ponoći, navodi se na sajtu Akti 17 (Actu 17), dok je agencija Frans pres javila da su četiri osobe povrijeđene vatrenim oružjem, a jedna od njih je umrla.



Povrijeđeni su prebačeni u obližnje bolnice u okolini Pariza.



Onlajn televizija BFMTV javila da se incident dogodio na parkingu, gdje je jedna osoba izašla iz vozila, otvorila vatru iz oružja i potom pobjegla.



Tamošnje tužilaštvo je otvorilo istragu za ubistvo.

Pucnjava u blizini Pariza: Jedna osoba ubijena, nekoliko povrijeđenih

&#8211; Čestitku su brzo uputili i neki od najviših funkcionera EU, koja se valjda bori protiv ruskog uticaja na ZB i u Evropi, tako da je apsolutno logično da je uputimo i mi, i naravno, kako drugačije, iskažemo uvjerenje o zajedničkoj evropskoj perspektivi. Jer ko će snažnije zajednički raditi na toj perspektivi do recimo gdin Aleksandar Vulin, gđa Milica Đurđević Stamenkovski i gdin.Milan Knežević. U to vjeruju još uvijek aktuelni lideri EU, moramo i mi. Dakle, u tom dijelu se potpuno razumijemo &#8211; naveo je Belan u objavi na mreži X.



Navodi da je Spajić možda mogao dodati u čestitki &#8220;jedan sitni, mali, stidljivi p.s. u kojem bi ukazali uvaženom premijeru Vlade Srbije da Crnu Goru niko nije predao, posebno ne neke bivše Vlade Srbije&#8221;.



&#8211; Jer Crna Gora nije bila niti će biti njihovo vlasništvo, i da smo spremni samo na toj osnovi graditi bilateralne bratske odnose. Taj p.s. bi možda ukazao da štitite ugled, dostojanstvo i istoriju Crne Gore i da imate zericu hrabrosti i samopoštovanja kao njen premijer. No dobro, jasno je zašto je jedan takav stidljivi p.s. izostao. Nije mudro stati na žulj onima koji su nam sastavili Vladu i drže nam je na okupu. Stoga se izvinjavam što grintam &#8211; poručio je Belan.