Video
Na to ukazuje kardiolog Sandžaj Bhojradž, koji je nakon više od dvije decenije rada sa pacijentima oboljelim od srčanih bolesti, zapušenih arterija i metaboličkih poremećaja primijetio jedan često zanemaren faktor: ono što radimo u večernjim satima. Kako prenosi CNBC, izdvojio je sedam navika koje kao ljekar izbjegava poslije 19 časova.
1. Kasni obroci
Metabolizam je tijesno povezan sa cirkadijalnim ritmom. U večernjim satima opada osjetljivost na insulin, pa tijelo teže obrađuje glukozu i masti. Kasno jedenje dovodi do povišenog šećera u krvi, poremećaja metabolizma lipida i pojačanih upalnih procesa.
Istraživanja pokazuju da ranija večera doprinosi boljoj kontroli krvnog pritiska i smanjenju kardiovaskularnih rizika, dok kasni obroci ometaju noćni oporavak organizma, prenosi Stil.
2. Izlaganje jakom svjetlu
Jako vještačko svjetlo uveče smanjuje lučenje melatonina – hormona koji reguliše san, krvni pritisak i ima antioksidativnu ulogu.
Studije povezuju večernje osvjetljenje sa većim rizikom od srčanih bolesti i poremećajem noćnog krvnog pritiska. Zbog toga se preporučuje korišćenje toplog, prigušenog svjetla koje podsjeća na prirodne uslove zalaska sunca.
3. Stresni TV sadržaji
Organizam ne pravi razliku između stvarnog i „ekranskog“ stresa. Bilo da gledate političke rasprave, rijaliti programe ili napete sportske mečeve, tijelo reaguje povećanjem pulsa i krvnog pritiska.
Dugotrajna izloženost stresu dovodi do oštećenja krvnih sudova.
“Volim dobre TV serije koliko i bilo ko drugi. Samo ih ne gledam uveče. Tuđe drame čuvam za vikende, kada moj nervni sistem može da izdrži šok. Nagli porast hormona stresa neposredno prije spavanja je kao kada naglo pritisnete papučicu gasa dok vozite u garažu”, objasnio je kardiolog.
4. Intenzivan trening kasno uveče
Fizička aktivnost je ključna za zdravlje srca, ali je važno i vrijeme kada vježbate. Teški treninzi kasno uveče održavaju povišen nivo kortizola i otežavaju prelazak organizma u fazu odmora.
To može dovesti do problema sa snom, ubrzanog rada srca tokom noći i smanjene varijabilnosti srčanog ritma.
5. Konzumiranje alkohola
Čak i umjerena količina alkohola uveče može poremetiti san, smanjiti REM fazu i usporiti lučenje melatonina.
Takođe povećava puls u mirovanju i remeti prirodno snižavanje krvnog pritiska tokom noći, što dugoročno povećava rizik od srčanih bolesti.
6. Emotivno napeti razgovori
Svađe i emocionalni stres imaju direktan uticaj na srce. Mogu izazvati nagli skok kortizola, smanjiti varijabilnost srčanog ritma, pa čak i dovesti do aritmija ili srčanog udara.
Kardiolog upozorava da večernje rasprave dodatno opterećuju organizam u trenutku kada mu je potreban odmor, pa savjetuje da se konfliktne teme odlože za drugi dio dana.
7. Prekomjerna upotreba ekrana
Telefoni, tableti i televizori emituju plavo svjetlo koje odlaže lučenje melatonina i narušava prirodan ritam spavanja.
To vodi ka kasnijem uspavljivanju i lošijem kvalitetu sna, što dugoročno negativno utiče na zdravlje srca.
“Za mene je posle 19 časova pravilo jednostavno: smanjiti poremećaj cirkadijalnog ritma i stres i dozvoliti srcu da se oporavi”, zaključio je kardiolog.
Dodatni savjeti za zdravlje srca
Stručnjaci ističu da pravilna ishrana igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca. Određene vrste voća mogu pomoći u snižavanju krvnog pritiska i zaštiti od kardiovaskularnih bolesti.
Preporučeno
Takođe, pojedine žitarice smatraju se izuzetno korisnim za dugovječnost i opšte zdravlje, jer doprinose boljoj regulaciji metabolizma i zdravom starenju, piše Stil.
