Video
Mars je prekriven tragovima nekadašnjih prostranih vodenih tokova. Ali slagalica o tome gdje je sva ta voda otišla kada je planeta zahladnjela i opustjela i dalje nije potpuna, prenosi rts.rs.
Nova studija nudi potencijalni odgovor. Koristeći seizmičke podatke od Nasine misije ,,InSight“, otkriveni su dokazi koji pokazuju da seizmički talasi usporavaju u sloju između 5,4 i osam kilometara ispod površine, što bi moglo da ukazuje na prisustvo tečne vode na tim dubinama.
Gdje je sva voda nestala?
Mars nije oduvijek bio pustara kakva je danas. Prije više milijardi godina, rijeke su izrezbarile doline, a jezera i mora svjetlucala pod zracima sunca.
Kako je Marsovo magnetno polje slabilo i atmosfera se tanjila, veći dio vode je nestao – dio u svemir, dio se zamrzao u polarnim kapama, a dio ostao zarobljen u mineralima do danas.
Međutim, isparavanje, zarmzavanje i zarobljavanje u stijenama ne može da objasni za cjelokupnu količinu vode koja se nalazila na Crvenoj planeti. Računanja su došla do zaključka da količina vode koja „fali“ je dovoljna da pokrije planetu okeanom dubine od 700 do 900 metara.
Jedna hipoteza jeste da je voda iscurjela dublje u koru. Mars je u svojoj prošlosti pretrpio ozbiljna meteoritska „bombardovanja“, koja su mogla da naprave pukotine kroz koje bi voda otekla.
Duboko ispod površine, veće temperature nego na površini bi održavale vodu u tečnom stanju.
Seizmički snimak Marsove kore
Nasina sonda ,,InSight“ sletjela je na Mars 2018. godine kako bi slušala unutrašnjost planete uz pomoć superosjetljivog seizmometra.
Proučavajući posebnu vrstu vibracije, naučnici su otkrili značajnu podzemnu anomaliju – sloj između 5,4 i osam kilometara dubine gdje su se vibracije kretale sporije.
Ovaj sloj manje brzine kretanja talasa su najvjerovatnije veoma porozne stijene ispunjene tečnom vodom, poput veoma vlažnog sunđera. Nešto slično kao Zemljini vodonosni slojevi.
Izračunali su da bi taj vodonosni sloj na Marsu mogao da sadrži dovoljno vode da pokrije planetu globalnim okeanom dubine od 520 do 780 metara, nekoliko puta više vode nego što se nalazi u ledu na Antarktiku.
Ova zapremina odgovara procjenama o Marsovskoj „nedostajećoj“ vodi (710 do 920 metara dubine globalnog okeana), nakon uračunavanja gubitaka u isparavanju, leđenju i vodi zarobljenoj u mineralima.
Meteoriti i masozemljotresi
Naučnici su do otkrića došli uz pomoć dva udara meteorita 2021. godine i jednog potresa 2022. godine. Ovi digađaji su poslali seizmičke talase kroz njegovi koru, slično kao kada kamen upadne u vodu.
Seizmometar na misiji ,,InSight” registrovao je ove vibracije i iskoristio ih da mapira skrivene slojeve u planetarnoj kori.
Zašto je ovo važno
Tečna voda je esencijalna za život kakvih ga znamo. Na Zemlji brojni mikrobi uspijevaju se razvijaju i žive.
Da li bi slični oblici života, ostaci drevnog marsovskog ekosistema, mogli da se održe u ovakvim podzemljnim rezervoarima.
Voda bi mogla da posluži i za više i složenije oblike života – poput budućih ljudskih istraživača. Prerađena bi mogla da obezbijedi pijaću vodu, kiseonik, pa i gorivo za rakete.
Preporučeno
Naravno, bušenje kilometrima duboko na drugoj planeti je veliki izazov. Međutim, drugi podaci otkrivaju mogućnost da se blizu Marsovog evaktora bliže površini nalazi još zona bogatih vodom, poput rezervoara zaleđenog blata u regionu Utopija planitija.
