Vađenje krvi jedna je od najčešćih dijagnostičkih procedura i često predstavlja prvi korak u otkrivanju različitih bolesti i poremećaja, ali i u rutinskim preventivnim kontrolama. Krvna slika pomaže u praćenju hroničnih oboljenja, otkrivanju metaboličkih poremećaja, nutritivnih nedostataka i procjeni hormonskog statusa. Stručnjaci savjetuju da bi svako trebalo bar jednom godišnje da provjeri krvnu sliku, a u nekim slučajevima i češće.

Krv se najčešće uzima u jutarnjim satima, na prazan stomak. Sam postupak je kratak, a nakon toga se može normalno nastaviti sa svakodnevnim obavezama. Ipak, da bi rezultati bili što precizniji i vjerno odražavali stvarno zdravstveno stanje, veoma je važna pravilna priprema prije vađenja krvi.

Posebnu pažnju treba obratiti na ishranu i piće koje konzumiramo dan ili veče prije analize. U suprotnom može doći do privremenih odstupanja u vrijednostima pojedinih parametara, što može dovesti do pogrešnih procjena ili potrebe da se analiza ponovi.

Cilj pripreme je da se obezbijede što ujednačeniji uslovi u kojima se uzima uzorak. Na primjer, obrok bogat mastima može povisiti nivo triglicerida, dok će hrana konzumirana neposredno prije vađenja krvi uticati na povećanje glukoze. Alkohol i cigarete takođe mogu značajno izmijeniti nalaze, dok nedovoljan unos tečnosti može otežati samo vađenje krvi.

Dan prije vađenja krvi preporučuje se uobičajena, uravnotežena ishrana, bez dijeta, detoks programa ili naglih promjena u načinu ishrane. Cilj nije „popraviti“ nalaze, već dobiti realnu sliku zdravstvenog stanja.

Povezani članci

Život

Evo šta se tačno smije, a šta ne smije piti prije jutarnjeg vađenja krvi

Život

Kako da se sačuvamo od napada „prazničnih kalorija“

Život

Za ovaj ,,šećer” kažu da zaslađuje, a ne goji

Obroke treba rasporediti kao i inače, bilo da jedete tri, četiri ili pet puta dnevno. Birajte lakšu, umjereno masnu hranu i izbjegavajte prejedanje, naročito u večernjim satima. Večera bi trebalo da bude lagana i pojedena najmanje dva do tri sata prije spavanja. Idealno je da polovinu tanjira čini povrće, jednu četvrtinu proteini, a preostalu četvrtinu složeni ugljeni hidrati.

Na primjer, riba sa povrćem i kinoom, uz malu količinu maslinovog ulja, predstavlja dobar izbor. Vodu treba piti tokom cijelog dana u manjim količinama, kako bi se izbjegla dehidratacija. Uveče treba izbjegavati tešku, masnu i jako začinjenu hranu, kao i obilne porcije i deserte.

Preporuka je da se najmanje jedan dan prije vađenja krvi u potpunosti izbjegava alkohol, jer on može značajno poremetiti laboratorijske nalaze, utičući na jetrene enzime, nivo triglicerida, šećer u krvi i hidrataciju organizma.

U većini slučajeva savjetuje se pauza od hrane u trajanju od osam do dvanaest sati prije vađenja krvi, što se uglavnom postiže tokom noći, posebno ako se analiza radi rano ujutru. Ako se krv vadi kasnije tokom dana, ponekad je potrebno ispoštovati ovu pauzu, naročito kada se ispituju glukoza, masnoće u krvi, kao i pojedini metabolički i hormonski parametri.

Često pitanje je da li je dozvoljeno popiti kafu prije vađenja krvi. Iako kafa ne sadrži kalorije, njene aktivne supstance mogu uticati na nivo šećera u krvi, krvni pritisak i hormone stresa. Kafa na prazan stomak generalno se ne preporučuje, jer može povećati nivo kortizola. Zato je najbolje sačekati da se vađenje krvi obavi, zatim doručkovati i tek onda popiti kafu.

Ni pušenje prije vađenja krvi nije dobra ideja. Cigarete mogu povisiti hormone stresa, uticati na broj bijelih krvnih zrnaca i upalne parametre, ali i suziti krvne sudove, što otežava pronalaženje vene. Preporuka je da se od pušenja uzdržite najmanje osam do dvanaest sati prije analize.

Voda je, za razliku od drugih napitaka, dozvoljena i čak poželjna. Umjeren unos vode ne utiče na laboratorijske parametre, a olakšava vađenje krvi i smanjuje rizik od vrtoglavice. Prije odlaska u laboratoriju možete popiti jednu do dvije čaše vode. Treba izbjegavati sokove, zaslađena i gazirana pića, jer mogu značajno uticati na rezultate, posebno na nivo šećera u krvi.

Takođe se savjetuje izbjegavanje intenzivne fizičke aktivnosti neposredno prije vađenja krvi, jer može promijeniti vrijednosti enzima, upalnih markera i hormona. Ljekove treba uzimati isključivo prema savjetu ljekara, bez samostalnog prekidanja terapije, a isto važi i za suplemente ishrani.

Ako ste skloni vrtoglavici, ponesite lagani obrok koji možete pojesti odmah nakon vađenja krvi. Važno je i da se dobro naspavate i, koliko god je moguće, izbjegnete stres prije odlaska na analizu.