To je tada imalo smisla. Ali ono što ti ljekari nijesu mogli da znaju jeste da su reproduktivni problemi te žene bili samo jedan simptom mnogo šireg endokrinog poremećaja, za koji je veliki broj istraživanja tokom prošlog vijeka utvrdio da utiče, između ostalog, na metabolizam, kardiovaskularni sistem i zdravlje kože. Naučnici su, zapravo, otkrili da osobe sa PCOS-om imaju mnogo veću stopu dijabetesa tipa 2 i veću stopu srčanih oboljenja, piše Tajm.

Ali te ciste su nastavile da ometaju razumjevanje prave prirode bolesti.

„To zapravo uopšte nisu bile prave ciste“, kaže doktorka Helena Tid, endokrinološkinja i profesorka ženskog zdravlja na Univerzitetu Monaš u Australiji.

Te kesice bile su jajne ćelije čiji je razvoj bio zaustavljen, kao posljedica šireg endokrinog poremećaja. U najnovijim smjernicama za dijagnostikovanje ovog poremećaja, pregled jajnika čak nije ni nužno potreban.

Ipak, ostalo je ukorijenjeno shvatanje da je ovo bolest jajnika. Dana 12. maja, u časopisu „Lanset“ objavljen je rad sa rezultatima inicijative za promjenu naziva poremećaja, koja traje više od deset godina i koju predvodi Tid: PCOS sada postaje „poliendokrini metabolički ovarijalni sindrom“, odnosno PMOS. Zagovornici promjene kažu da će ona otvoriti vrata većem finansiranju istraživanja ovog poremećaja, kao i da će pacijentima i ljekarima jasnije objasniti njegovu pravu prirodu, pošto su takozvane ciste dugo bile izvor zabune.

ZAŠTO JE VAŽNA PROMJENA NAZIVA IZ PCOS u PMOS?

Razumijevanje ovog poremećaja među naučnicima se promijenilo, ali razumevanje među pacijentima i ljekarima zaostaje, kaže Rejčel Morman, predsejdnica dobrotvorne organizacije za PCOS „Verity UK“ i i sama pacijentkinja sa tim stanjem.

„I dalje je postojao veoma, veoma veliki broj žena sa ovim stanjem koje su vjerovale da imaju ciste na jajnicima, i, zabrinjavajuće, ogroman broj stručnjaka koji su takođe u to vjerovali“, kaže ona, a prenosi Tajm.

Ta zabuna može da znači da pacijenti imaju poteškoće da budu shvaćeni ozbiljno i da dobiju odgovarajuću njegu.

„Ne postoji nijedno drugo stanje koje lečim gdje skoro svaka osoba koja uđe u moju ordinaciju na kraju zaplače zato što je neko sasluša. Imam kutije maramica“, kaže Tid.

Ako pitate bilo kog endokrinologa, ona tvrdi da će svi reći isto.

„Kada ih neko sasluša, kada dobiju dijagnozu, kada razumeju šta je to, to donosi ogromno olakšanje“, dodala je.

Na sastanku Nacionalnog instituta za zdravlje 2012. godine, kliničari i istraživači razgovarali su o promjeni naziva. U godinama nakon toga, ankete su sprovedene među hiljadama pacijenata, a koalicija ljekara i pacijenata iz cijelog sveta raspravljala je o tome da li je novo ime potrebno i, ako jeste, kakvo bi ono trebalo da bude.

Odgovor iz anketa među pacijentima bio je nedvosmislen – promjeniti ga. Novo ime, „poliendokrini metabolički ovarijalni sindrom“, ima za cilj da predstavi ovaj poremećaj kao složen hormonski disbalans koji utiče na metabolizam, kao i na reprodukciju.

KAKO ĆE NOVO IME PROMIJENITI NAČIN LIJEČENJA PMOS-a?

„Nadamo se da će promeniti praksu“, kaže doktorka Melani Kri, pedijatrijska endokrinološkinja i profesorka na Univerzitetu Kolorado Anšuc, koja je učestvovala u promeni naziva.

Fokus je često bio na plodnosti i reprodukciji, na štetu drugih posledica poremećaja.

„Većina žena ne dobija odgovarajuće metaboličke preglede“, kaže ona. To znači da ozbiljni zdravstveni problemi mogu ostati neprimjećeni, ponekad i godinama.

Na primjer, kod adolescenata sa PMOS-om „kardiovaskularne bolesti počinju veoma rano“, kaže Kri. Ali kada se tinejdžerima postavi dijagnoza, iako im mogu biti ponuđene kontraceptivne pilule kako bi se ublažili simptomi, ponekad „uopšte nema razgovora o metaboličkim stanjima, niti se rade pregledi za metaboličke poremećaje“. To kasnije može imati ozbiljne zdravstvene posljedice.

Posmatranje PMOS-a kao metaboličkog poremećaja moglo bi da znači primjenu terapija poput GLP-1 ljekova kod ovih pacijenata, što predstavlja kontrast dosadašnjim opcijama lečenja koje su uglavnom bile usmjerene na reproduktivno zdravlje, kaže Kri.

To takođe znači da finansiranje proučavanja poremećaja i terapija više neće biti ograničeno na izvore koji su fokusirani na zdravlje jajnika, kaže Tid.

„Iako pogađa 170 miliona žena reproduktivnog doba, i iako su zdravstveni i ekonomski teret ogromni, gotovo da nije bilo ulaganja u istraživanja. Drugačija kategorizacija znači da ćemo dobiti više dokaza o tome kako da ga lečimo“, kaže ona.

KAKO SE DIJAGNOSTIKUJE PMOS?

Prema najnovijim kriterijumima, PMOS se dijagnostikuje ako pacijent ispunjava dva od tri kriterijuma:

1. višak muških hormona zvanih androgeni,

2. neredovni menstrualni ciklusi i

3. visok nivo anti-Milerovog hormona (AMH) u krvi ili jajnici sa mnogo zaustavljenih folikula koji se vide na ultrazvuku.

“Šezdeset odsto žena sa ovim stanjem treba samo ta prva dva kriterijuma, nije potrebno nikakvo ispitivanje jajnika.Kod ostalih 30 do 40 odsto, može da se uradi ili analiza krvi ili ultrazvuk, a moglo bi se reći da je analiza krvi zapravo jeftinija i mnogo praktičnija od internog ultrazvuka”, kaže Tid.

Ona očekuje da će ubuduće broj ultrazvučnih pregleda kojima se podvrgavaju osobe sa ovim stanjem opasti.

ŠTA SLIJEDI?

Tokom naredne tri godine, novo ime bi trebalo postepeno da se proširi kroz medicinsku i naučnu zajednicu, što će kulminirati time da PCOS bude zamijenjen nazivom PMOS u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti 2028. godine.

Koalicija očekuje određeni otpor, posebno od kompanija i influensera vezanih za brend PCOS.

Za sada, tim uživa u svom trenutku trijumfa.

„Svi endokrinolozi su veoma uzbuđeni“, kaže Kri za Tajm.