Svima su nam nastavnici matematike u osnovnoj školi govorili da će nam matematika biti veoma važna kada odrastemo. Možda kao djeca u to nismo vjerovali, ali mnoga istraživanja pokazuju da su nastavnici bili u pravu.

Dr Par Bjelkebring profesor psihologije na Univerzitetu u Geteborgu i prof. dr Elen Piters, direktorka Centra za istraživanje Univerziteta u Oregonu, bave se istraživanjem načina donošenja odluka i kako to utiče na osjećaj blagostanja i sreće. U studiji koju su zajedno objavili, došli su do zaključka da, generalno, ljudi koji su bolji u matematici zarađuju više novca i zadovoljniji su svojim životom od ljudi koji nisu toliko talentovani za matematiku.

Ali izgleda da je biti dobar u matematici mač sa dvije oštrice. Iako su ljudi sa znanjem matematike veoma zadovoljni kada imaju visoka primanja, oni su, u poređenju sa onima koji nisu tako dobri u matematici, nezadovoljniji kada ne zarađuju mnogo novca.

Mnogi istraživači ukazuju da više novca povećava zadovoljstvo životom i sreću, ali do određene tačke. Istraživanje Bjelkebringa i Pitersove donekle koriguje ovu tezu i pokazuje da je zadovoljstvo koje proizilazi iz prihoda u velikoj mjeri povezano sa tim koliko je osoba dobra u matematici.

Test iz matematike i osjećanja sreće

Povezani članci

Život

Kako novac uništava brak: Koliko je opasno finansijsko nevjerstvo

Društvo

Zavjera ćutanja o utrošku para svih građana Crne Gore

Ekonomija

Prijeti “siva lista”, ugrožene investicije i ugled države

Psiholozi su istražili odnos između matematičkih sposobnosti, prihoda i zadovoljstva životom, koristeći anketu u kojoj je učestvovalo 5.748 nasumično izabranih Amerikanaca.

Studija je uključivala dva pitanja i jedan test relevantan za cilj istraživanja. Jedno pitanje postavljeno učesnicima bilo je o visini godišnjeg prihoda njihovog domaćinstva. U drugom, ispitanici su zamoljeni da ocijene stepen zadovoljstva svojim životom na skali od nule do 10.

Pored toga, ispitanici su rješavali osam matematičkih zadataka koji su se razlikovali po težini kako bi se dobio uvid u njihove matematičke sposobnosti.

Na primjer, jedno od umjereno teških pitanja bilo je: „Džeri je dobio 15. najvišu i 15. najnižu ocjenu u razredu. Koliko učenika ima u razredu?” Tačan odgovor je 29 učenika.

Zatim su dobijeni rezultati kombinovani kako bi se utvrdilo postojanje korelacije.

Pošto su matematičke vještine i prihod obično vezani i za nivo obrazovanja, istraživači su kao kontrolne varijable u obzir uzeli i to, kao i nivo verbalne inteligencije, osobine ličnosti i druge demografske podatke.

Korelacija matematičkih vještina sa prihodom i zadovoljstvom

U prosjeku, što je osoba bila bolja u matematici, to je više novca zarađivala. Za svaki dodatni tačan odgovor na matematičkom testu od osam pitanja, ljudi su prijavili u prosjeku 4.062 dolara više godišnjeg prihoda.

Ako su dvije osobe sa istim nivoom obrazovanja, od kojih jedna nije tačno odgovorila ni na jedno pitanje iz matematike, a druga tačno na sva, istraživanje je pokazalo da će osoba koja je tačno odgovorila na sva pitanja zarađivati oko 30.000 dolara više svake godine.

Takođe, ispostavilo se da su ljudi koji su bolji u matematici u prosjeku zadovoljniji svojim životom od onih sa nižim matematičkim sposobnostima. Ovaj nalaz se slaže sa mnogim drugim istraživanjima i sugeriše da prihod utiče na zadovoljstvo životom.

Međutim, prethodna istraživanja su pokazala da odnos između prihoda i zadovoljstva nije tako jednostavan kao „više novca znači veća sreća“. Ispostavilo se da koliko je osoba zadovoljna svojim prihodima često zavisi od toga kako se osjeća u poređenju sa prihodima drugih ljudi.

Druga istraživanja su takođe pokazala da ljudi koji su bolji u matematici imaju tendenciju da prave više numeričkih poređenja uopšte od onih koji su lošiji u matematici. Ovo je navelo istraživački tim da posumnja da bi ljudi sa znanjem matematike takođe više upoređivali prihode. Izgleda da su rezultati to potvrdili.

Jednostavno rečeno, što je čovjek bio bolji u matematici, više mu je stalo do toga koliko novca zarađuje. Ljudi koji su bolji u matematici imali su najveće zadovoljstvo životom kada su imali visoka primanja. Ali zadovoljstvo zbog visine prihoda ide u oba smjera. Ovi ljudi su takođe imali najniže zadovoljstvo životom kada su imali niža primanja. Među ljudima koji nisu tako dobri u matematici, prihodi nisu bili ni približno toliko povezani sa zadovoljstvom. Dakle, isti prihod je različito vrednovan u zavisnosti od matematičkih vještina osobe.

Novac nekima ipak kupuje sreću

Često citirana činjenica – potkrijepljena istraživanjem – kaže da kada osoba jednom zaradi oko 95.000 dolara godišnje, zarada više novca ne povećava dramatično zadovoljstvo. Ovaj koncept se naziva zasićenje prihoda. Istraživanje Bjelkebringa i Pitersove ipak dovodi u pitanje tu opštu tezu.

Zanimljivo je da ljudi koji su najbolji u matematici izgleda da ne pokazuju zasićenost prihodima. Bili su sve zadovoljniji što je prihod bio veći, a činilo se da nije postojala gornja granica. Ovo nije važilo za ljude koji nisu bili toliko talentovani za matematiku. Grupa sa najmanje znanja iz matematike pokazala je zadovoljstvo prihodima već na pragu od oko 50.000 dolara. Nakon toga, zarada više novca nije napravila nikakvu razliku.

Za neke se čini da novac kupuje sreću. Međutim, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se zaista razumjela ova korelacija, ali istraživači pretpostavljaju da je to zato što matematički orijentisani umovi stalno upoređuju brojeve – uključujući i prihode – da bi razumjeli svijet. Što, kako se ispostavilo, i nije uvijek sjajna stvar.

Poređenja radi, oni koji su lošiji u matematici crpe životno zadovoljstvo i iz drugih izvora, a ne samo iz prihoda. Tako da, savjetuju istraživači, ako ste nazadovoljni svojim prihodima, možda ako pogledate dalje od brojki, to će vam donijeti više životnog zadovoljstva.