Video
Promjena je motivisana sve većim izazovima koje ovaj sistem stvara za računare, internet, satelite i navigacione tehnologije.
Odluka je donijeta glasanjem na 28. Generalnoj konferenciji za tegove i mjere, održanoj u Versaju, u blizini Pariza. Prema usvojenom rješenju, od 20. maja 2027. godine neće se uvoditi nove prestupne sekunde, čime počinje prelazak na drugačiji način usklađivanja zvaničnog vremena sa rotacijom Zemlje.
„Poslije 30 godina rasprava, spremni smo“, izjavio je Noel Dimark, naučnik Nacionalnog centra za naučna istraživanja Francuske (CNRS), neposredno prije glasanja.
Šta je prestupna sekunda i zašto je uvedena?
Koordinisano svjetsko vrijeme (UTC) međunarodni je standard za mjerenje vremena koji koriste računari, mobilni telefoni, brodovi, avioni, sateliti i navigacioni sistemi, uključujući GPS. Njegovo određivanje zasniva se na podacima atomskih satova širom svijeta, a koordinaciju obavlja Međunarodni biro za tegove i mjere (BIPM).
Problem nastaje zato što se Zemlja ne okreće potpuno ravnomjerno. Dužina dana, određena rotacijom naše planete, ne poklapa se uvijek precizno s vremenom koje mjere atomski satovi.
Zbog toga je 1972. godine uvedena prestupna sekunda, kako bi se razlika između astronomskog vremena i koordinisanog svjetskog vremena zadržala u granicama od jedne sekunde.
Od tada je dodato ukupno 27 prestupnih sekundi, a posljednja 31. decembra 2016. godine.
Zašto je prestupna sekunda postala problem?
Uvođenje dodatne sekunde djelovalo je kao jednostavno rješenje, ali je s razvojem digitalne infrastrukture postalo sve komplikovanije. Računarski sistemi, internet servisi i navigacione tehnologije zavise od preciznog i neprekidnog mjerenja vremena, pa i mala promjena može izazvati softverske greške i prekide u radu.
Dodatni problem predstavlja promjena brzine Zemljine rotacije. Posljednjih godina naučnici su upozoravali da bi, u određenim okolnostima, mogla postati potrebna i takozvana negativna prestupna sekunda, odnosno oduzimanje jedne sekunde.
Takva promjena značila bi da bi satovi morali da preskoče jednu sekundu, što bi moglo predstavljati dodatni izazov za sisteme koji nijesu projektovani za takvu korekciju.
Nik Stamatakos, rukovodilac odjeljenja za orijentaciju Zemlje pri Američkoj pomorskoj opservatoriji, koja učestvuje u upravljanju američkim sistemom GPS, naveo je da je izbjegavanje negativne prestupne sekunde jedan od glavnih razloga za promjenu dosadašnjeg sistema.
Da li nas u budućnosti očekuje prestupni sat?
Prema novom rješenju, dozvoljena razlika između koordinisanog svjetskog vremena i vremena zasnovanog na rotaciji Zemlje postepeno će se povećavati. Time se želi izbjeći često dodavanje ili oduzimanje sekundi i omogućiti stabilniji rad digitalnih sistema.
U dalekoj budućnosti to bi moglo dovesti do potrebe za uvođenjem takozvanog prestupnog sata, odnosno znatno veće korekcije vremena. Ipak, prema sadašnjim naučnim procjenama, takva intervencija neće biti potrebna najmanje narednih hiljadu godina.
Hoće li ljudi primijetiti promjenu?
Za većinu ljudi promjena neće biti primjetna u svakodnevnom životu. Satovi, telefoni i računari nastaviće da prikazuju vrijeme, dok bi novi sistem trebalo da smanji rizik od softverskih grešaka, prekida usluga i problema u radu digitalne infrastrukture.
Ipak, ukidanje redovnog dodavanja prestupne sekunde znači da će se razlika između zvaničnog vremena i vremena određenog Zemljinom rotacijom postepeno povećavati. Time se mijenja način na koji čovječanstvo usklađuje preciznost atomskih satova s prirodnim ritmom naše planete.
Preporučeno
Dok je nekada vrijeme određivano prvenstveno posmatranjem neba i kretanja nebeskih tijela, savremeni svijet sve više zavisi od atomskih satova i digitalnih sistema kojima je potrebna izuzetno precizna vremenska sinhronizacija.
