Video
Izjave crnogorskih zvaničnika o tehničkim poglavljima koja su pripremljena, ali čije zatvaranje i dalje čeka „zeleno svjetlo“ svih zemalja članica, pokrenulo je niz pitanja o toku pregovora Crne Gore za pristupanje Evropskoj uniji (EU). Kao najveći problemi pominju se usporavanje procesa sa crnogorske strane, te sve češće najave o „članstvu drugog reda“ sa neravnopravnim statusom i ograničenim pristupom resursima koje stižu iz vrha najuticajnijih država.
Vukadinović smatra da su razlozi za ovakve stavove iz EU ti što naša zemlja još nije ispunila pojedine zadatke – iako su odavno bili na agendi – ali da to nužno neće imati negativne posljedice na cijeli proces.
Prema riječima Srđana Vukadinovića, određena privremena mjerila koja je Crna Gora već ispunila u oblasti vladavine prava, „omogućavaju nastavak rada na zatvaranju pregovaračkih poglavlja“. No, ostaje neizvjesno da li će pristupanje biti moguće 2028. godine ili kasnije.
“Ne znam da li će parlamentarna većina to ozbiljno shvatiti, ali EU je više puta isticala da je dobro što su mnogi zakoni već usvojeni. Ukoliko se reforme nastave, Crna Gora ima realnu šansu da veoma brzo postane članica. Pojedine zemlje EU već daju neku vrstu alibija, govoreći da ne moramo da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. da bi bili primljeni dvije godine kasnije. S druge strane, imamo grupu zemalja koja smatra da će Crna Gora biti primljena tek 2030. godine i da nije strašno da se do tada sačeka”, kazao je on.
Vukadinović je podsjetio kako reforme „nijesu u potpunom zastoju“, već samo sporije u poređenju sa ranijim očekivanjima. Uz to, rad na privremenim mjerilima, kao i cijeli proces pristupanja sada traje mnogo duže nego što je to ranije bio slučaj.
“Treba imati u vidu i to da u parlamentarnoj većini postoje političke grupacije koje samo stvaraju privid da podržavaju evropski put Crne Gore. One u svojoj spoljnopolitičkoj agendi neće otvoreno reći da Crna Gora ne treba da postane članica EU, ali zastupaju interese drugih zemalja i više vode računa o njima”, dodao je on.
BRZINA REFORMI
Osvrćući se na dosadašnje projekcije izvršne vlasti kako će sva poglavlja u pregovorima sa EU biti zatvorena do kraja ove ili početka naredne godine, Vukadinović ukazuje kako je to bio „pokušaj Vlade da zadovolji svoje interese i ambicije“, dok su u EU „razmišljali na drugačiji način“. To je posebno došlo do izražaja u nedavnim izmjenama zvaničnih nota između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske. No, otvorena pitanja i odnos sa Hrvatskom nijesu ni jedini, ni ključni pokazatelji usporavanja pregovora.
“Politička nestabilnost je posljednjih godina dovela do čestih promjena vlada i otežala sprovođenje reformi. Ta nestabilnost se pokazuje i u odnosima sa Hrvatskom, jer političke grupacije imaju različite stavove o tim pitanjima, što u EU ostavlja utisak da se poglavlja ne zatvaraju planiranom dinamikom”, rekao je naš sagovornik.
Najveći razlozi usporavanja su, dodaje, reforma pravosuđa i borba protiv korupcije, koje predstavljaju ključne izazove u procesu pristupanja.
“Iz EU dugo naglašavaju da su upravo ove oblasti presudne za napredovanje Crne Gore. Nije dovoljno samo donošenje zakona, već reforme i postupanje u skladu sa tim zakonima. EU je saopštila da Crna Gora stvara zakonodavni okvir koji može biti zadovoljavajući, ali to je samo forma. Suština je mnogo ozbiljnija i upravo se ona traži”, kazao je Vukadinović.
I upravo dva ključna poglavlja, 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, neće biti lako zatvorena.
“Reforme zasnovane na usvojenim zakonima do sada nijesu dale očekivane rezultate. Za to su potrebne suštinske reforme: stabilnost pravosuđa, uklanjanje političkog uticaja i aktivna borbu protiv korupcije. Tražiće se pravosnažne presude za određena krivična djela kada su u pitanju kriminal i korupcija, a posebno rezultati u oduzimanju imovine stečene na taj način”, ukazao je on.
Ukazao je i na značaj stabilnosti institucija, jer EU kroz proces integracija nastoji da se izgrade institucije koje neće zavisiti od političkih promjena. U konačnom, stabilnost crnogorskih institucija vidjeće se kroz brzinu primjene usvojenih reformskih akata.
DRUGAČIJI STAVOVI
Osvrćući se na izjave predstavnika najvećih zemalja EU, poput Njemačke i Francuske, o terminu ulaska nove članice, te poziciji koju će dobiti prilikom pristupanja, Vukadinović smatra da ukazuju na očekivane različite stavove unutar ove ekonomsko-političke zajednice.
“Svi govore da EU treba da se širi, ali je promijenjen pristup proširenju. EU danas postavlja strože kriterijume nego što je to bio slučaj prije deset i više godina, a njihovo ispunjavanje se pažljivije prati. Često se pozivamo na primjer prijema Rumunije i Bugarske, koje su morale da ispune mnogo niže kriterijume, pa su i to razlozi zbog kojih se stiče utisak da Crna Gora sporije napreduje”, kazao je Vukadinović.
Po njemu, u susret još jednom povećavanju broja članica, EU traga za idealnim modelom u kome jedna država pravom veta neće moći da blokira donošenje važnih odluka.
“S druge strane, postoje i pozitivni signali poput onih predsjednika Savjeta Evrope Antonija Košte, komesarke za proširenje Marte Kos, te pojedinih lidera država članica, od kojih stižu poruke ohrabrenja da je Crna Gora najnapredniji kandidat sa Zapadnog Balkana. EU ne donosi zakone umjesto država članica i ne diktira im kako će ih formulisati, ali postavlja ciljeve i standarde. Cilj koji mi sada treba da ostvarimo je, između ostalog, zaštita zviždača, te smanjenje uticaja politike na pravosuđe i sudske instance”, pojasnio je on.
Posebno je istakao kako je riječ o standardima koje Crna Gora mora sada da izgradi.
“Pažljivo se prate političke dimenzije nezavisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije, efikasnost i stabilnost državnih institucija. Političke i nacionalne podjele među pojedinim članicama parlamentarne većine i dijela opozicije otežavaju sprovođenje dugoročnih reformi. Vjerovatno ni EU ne vjeruje u potpunosti pričama pojedinih članica parlamentarne većine da su evropske integracije državni prioritet”, kazao je on, te dodao kako političke krize u Crnoj Gori, koje se često stvaraju zbog iracionalnih pitanja, „znatno otežavaju cijeli proces“.
Kada je riječ o tvrdnjama da će Crna Gora nakon prijema imati ograničenja u glasanju i pravu veta, Vukadinović potcrtava kako „takve odluke nijesu nigdje javno predstavljene kao uslov za ulazak u Evropsku uniju“.
“Uobičajeno je da se, prije prijema pojedinih država, definišu određene prelazne mjere za pristup evropskim fondovima, izgradnju institucija i druga slična pitanja. Istovremeno, EU sada sve više razmatra mogućnost da se pravo veta ograniči i da se odluke češće donose većinom glasova, jer će se puna saglasnost teško postizati sa 30 i više članica. No, spoljna i bezbjednosna politika za sada ostaju oblasti u kojima je potrebna potpuna saglasnost”, istakao je Vukadinović.
Po njemu, bez obzira na to kada će Crna Gora biti primljena, ona će imati osnovna prava i obaveze kao i ostale države članice.
Preporučeno
“Imaće svog evropskog komesara, poslanike u Evropskom parlamentu i predstavnika u Evropskom savjetu, ministra u Savjetu Evropske unije sa pravom glasa, kao i pristup fondovima EU pod istim pravilima kao i ostale države članice. Moguće je da će postojati određene nijanse u prelaznim mjerama, ali kada država postane punopravna članica, ograničenja se više neće postavljati. Ovo razmišljanje EU ostavlja prostor da pronađe model koji će joj najbolje odgovarati i koji će omogućiti racionalno i efikasno donošenje odluka u budućnosti”, zaključio je Vukadinović.
