Video
Istraživači sa UC San Francisca otkrili su da protein pod nazivom PER2, koji pomaže u regulaciji metabolizma masti i cirkadijalnog ritma, reaguje na vrste masti na način koji utiče na ponašanje.
U istraživanju, miševi su hranjeni hranom bogatom zasićenim ili hidrogenizovanim mastima. Različiti lipidi su ometali sposobnost životinja da prepoznaju skraćivanje dnevnog svjetla i umjesto toga su ih podsticali da se prejedaju kao da su u periodu obilja hrane.
Prevedeno na ljudsko ponašanje, ovo sugeriše da dio naše sklonosti debljanju zimi možda nije samo sezonsko prepuštanje užicima ili jedenje za utjehu, već evolucijski programirani biološki mehanizam.
Evo zašto je to tako.
Manje dnevnog svjetla
Kada ima manje sunčeve svjetlosti, naš mozak proizvodi manje serotonina, hemikalije koja nam pomaže da se osjećamo smireno i sretno. Da bismo povećali nivo serotonina, počinjemo žudjeti za ugljeno hidratima jer jedenje ugljeno hidrata pomaže drugoj hemikaliji, triptofanu da uđe u mozak, gdje se pretvara u serotonin.
Michal Mor, stručnjak za metaboličko zdravlje, za Telegraph objašnjava: ,,Hladno vrijeme, kraći dani i promjene u moždanoj hemiji djeluju zajedno kako bi hrana bogata ugljeno hidratima bila posebno privlačna zimi. Smanjena sunčeva svjetlost može suptilno promijeniti način i šta jedemo. Kao rezultat toga, ljudi imaju tendenciju da žude za hranom bogatijom kalorijama ili ugljeno hidratima. Upravo zato ‘udobni ugljikohidrati’ mogu zaista pružiti utjehu tokom mračnijih mjeseci”.
Hladnije temperature
Ljudsko tijelo troši mnogo energije održavajući se toplim kada temperatura padne. Ova termoregulacija se uglavnom postiže sagorijevanjem glukoze ili masnih rezervi. Kada se ovaj proces aktivira, tijelo nastoji sačuvati i obnoviti svoje zalihe goriva.
Profesor Andrew Higginson, evolucijski biolog i viši predavač u Centru za istraživanje ponašanja životinja na Univerzitetu u Exeteru, kaže: ,,Ako provodite puno vremena na hladnoći, što se dešava pred kraj jeseni, pokrećete ovu reakciju, zbog koje se više fokusirate na jelo. U današnjem okruženju s hranom lako je jesti više nego što vam je potrebno, što poništava efekat sagorijevanja masti uzrokovan hladnoćom”.
Mast je jednaka preživljavanju
Jedan od ključnih razloga zašto nam je teško da se ne udebljamo zimi, a podjednako teško i da smršamo, jeste velika evolucijska prednost nošenja dodatnih zaliha masti u hladnim klimama.
Higginson nastavlja: ,,Mast je u suštini osiguranje protiv neuspjeha u pronalaženju dovoljno hrane. Nakupljanje masti u jesen kada je dostupno mnogo voća i orašastih plodova duboko je razvijena strategija za preživljavanje zime”.
Rezultat je da nas lako preplave stimulansi u hrani poput šećera i masti.
Nivo aktivnosti opada
Profesor Stuart Flint, vanredni profesor psihologije gojaznosti na Univerzitetu u Leedsu, objašnjava: ,,Ljudi obično prelaze manje koraka i budu manje fizički aktivni. Nivo fizičke aktivnosti se mijenja, a to utiče i na naše raspoloženje, što zatim može uticati na ponašanje vezano za ishranu”. Drugim riječima, posežemo za čokoladom da bismo se oslobodili ljutnje.
Promjena obrazaca spavanja
Smanjeno dnevno svjetlo utječe na nivo melatonina, neurotransmitera koji priprema tijelo za san. Manje dnevnog svjetla dovodi do povećanja melatonina i potencijala za poremećene obrasce spavanja. Loš ili nedovoljan san utiče na hormone u tijelu, metabolizam, regulaciju apetita i energetski balans, što sve može podstaći dobijanje masti.
Nedostatak vitamina D
Smanjena sunčeva svjetlost dovodi do nižih nivoa vitamina D, a to je loša vijest za rizik od gojaznosti. Vitamin D utiče na osjetljivost na inzulin i metabolizam glukoze.
Nedostatak može potaknuti inzulinsku rezistenciju, što dovodi do višeg šećera u krvi i većeg skladištenja masti. Takođe utiče na leptin i grelin, hormone koji kontroliraju apetit i osjećaj sitosti.
Nizak nivo vitamina D može oslabiti signal “sit sam”, povećavajući glad. Nedostatak takođe može povisiti kortizol, hormon stresa povezan s visceralnom masnoćom. Osim toga, vitamin D pomaže u regulaciji gena uključenih u metabolizam lipida i oksidaciju masti.
Preporučeno
Kao dodatna komplikacija, vitamin D je rastvorljiv u mastima, što znači da se skladišti u tjelesnoj masti. Kada ljudi imaju veći procenat tjelesne masti, zarobljava se u masnom tkivu i manje ga je dostupno u krvotoku.
