Video
Naučni radovi objavljeni u časopisu Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism i drugim studijama o snu i metabolizmu ukazuju da hladnije okruženje noću ne utiče samo na kvalitet sna, nego i na potrošnju energije tokom odmora. Ključnu ulogu u tome ima smeđa mast, metabolički aktivna vrsta masnog tkiva zadužena za proizvodnju toplote, piše Klix.ba.
Kada je izloženo hladnoći tokom sna, tijelo pojačava aktivaciju smeđe masti. Profesor razvojne fiziologije Michael Symonds sa University of Nottingham objašnjava za BBC: ,,Kada je stimulisana, smeđa mast ima sposobnost da proizvede 300 puta više toplote po jediničnoj masi nego bilo koje drugo tkivo ili organ u tijelu”.
Za razliku od bijele masti, koja skladišti višak kalorija, smeđa mast sagorijeva energiju kako bi proizvela toplotu, kroz proces poznat kao termogeneza.
Studije objavljene u časopisu Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism pokazale su da spavanje na nižim temperaturama, oko 15 stepeni, može značajno povećati aktivnost smeđe masti. U jednom često citiranom istraživanju učesnici koji su nekoliko sedmica spavali u hladnijim sobama zabilježili su porast volumena smeđe masti i poboljšanu osjetljivost na insulin, što znači da je njihovo tijelo efikasnije reguliralo šećer u krvi i trošilo kalorije čak i u mirovanju.
Budući da je san period u kojem se organizam bavi popravkom tkiva i metaboličkom regulacijom, blaga izloženost hladnoći može pojačati ove prirodne procese. Na taj način tijelo troši više energije dok se odmaramo, što je povezano s boljim metaboličkim zdravljem i potencijalno sporijim starenjem.
Osim uticaja na metabolizam, spavanje u hladnijoj prostoriji može doprinijeti zdravijem starenju. Kvalitetan san usko je povezan sa ,,popravkama ćelija”, hormonskom ravnotežom i kontrolom upalnih procesa, a sve su to faktori koji utiču na brzinu starenja organizma. Niže temperature potiču oslobađanje melatonina, hormona koji ne samo da reguliše ciklus spavanja, nego ima i antioksidativna svojstva.
Viši nivoi melatonina dovodi se u vezu sa smanjenjem oksidativnog stresa, koji igra značajnu ulogu u starenju kože i oštećenju ćelija. Bolji kvalitet sna povezuje se i s poboljšanom proizvodnjom kolagena, jačanjem imunološke funkcije i smanjenjem hronične upale, što su tri važna stuba očuvanja mladolikog izgleda i dugoročnog zdravlja.
Istraživači sna ističu da je temperatura jedna od najpotcijenjenijih varijabli kvaliteta sna. Kada je tijelo noću previše zagrijano, teže ulazi u dublje faze sna u kojima se odvijaju procesi sagorijevanja masti, popravke mišića i hormonske regulacije. Hladnije okruženje pomaže sniženju centralne tjelesne temperature i šalje mozgu signal da je vrijeme za obnovljivi san.
Ovakvi uslovi sna ne doprinose samo efikasnijem metabolizmu, nego pomažu i u regulaciji nivoa kortizola, hormona stresa koji je, kada je povišen, povezan s pojačanim skladištenjem masti i ubrzanim procesom starenja. Smanjenje kortizola tokom noći podržava ravnotežu hormona i povoljniji sastav tijela.
Većina stručnjaka za spavanje savjetuje da se temperatura u spavaćoj sobi drži između 15,5 i 19,5 stepeni radi optimalnog sna. Cilj nije da bude neugodno hladno, nego blago svježe, kako bi tijelo prirodno povećalo proizvodnju topline i aktiviralo smeđu mast. U tome mogu pomoći lagana posteljina, prozračni materijali i prilagođavanje grijanja ili klime.
Preporučeno
Spavanje u hladnoj sobi nije čarobno rješenje protiv starenja ili za sagorijevanje masti, ali dosadašnja istraživanja sugerišu da može biti snažna i jednostavna navika koja podržava oba cilja.
