Ljudi sa visokofunkcionalnom depresijom često djeluju kao da sasvim dobro funkcionišu u svakodnevnom životu. Neki pojedinci čak postižu izuzetne rezultate i previše se trude, objašnjavaju stručnjaci. Ljekari objašnjavaju zašto je ovu vrstu depresije teško prepoznati i na koje znakove treba obratiti pažnju.

„Često mislimo da depresija dovodi do toga da osoba ne može da obavlja svakodnevne aktivnosti ili ispunjava svoje obaveze“, kaže doktorka Mari Elizabet Ramas, lekarka porodične medicine iz Američke akademije porodičnih ljekara za The Healthy.

„Iako je to često tačno, visokofunkcionalna depresija može izgledati potpuno suprotno.“

Prema istraživanju objavljenom 2025. godine u časopisu “Cureus”, visokofunkcionalnu depresiju posebno je teško prepoznati i liječiti jer mnogi ljudi sebe ne prepoznaju u “klasičnoj” slici depresije.

Oni mogu imati različite simptome, poput negativnih emocija, problema sa koncentracijom i gubitka zadovoljstva u stvarima koje su im ranije prijale, ali spolja njihov život izgleda potpuno sređeno, prenosi Danas.rs.

Istraživanje objavljeno u časopisu “Cureus” ukazuje da je osjećaj koji se naziva anhedonija jedan od ključnih i često skrivenih simptoma visokofunkcionalne depresije.

Kako objašnjavaju stručnjaci, anhedonija predstavlja „gubitak interesovanja, uživanja ili zadovoljstva u životnim iskustvima“.

Promjena društvenih navika može biti jedan od prvih znakova.

Ljudi sa visokofunkcionalnom depresijom često i dalje odlaze na posao i komuniciraju sa drugima, ali počinju da izbjegavaju aktivnosti koje bi trebalo da im donesu zadovoljstvo, poput druženja, izlazaka ili hobija.

Stalno ste zauzeti

Dok se neki ljudi sa visokofunkcionalnom depresijom povlače, drugi pokušavaju da se izbore tako što neprestano pune raspored obavezama.

Prema istraživanju, to može biti oblik „maskiranja“, odnosno psihološkog mehanizma kojim osoba prikriva unutrašnje teškoće tako što negativne emocije preusmjerava u produktivne aktivnosti.

Doktorka Ramas objašnjava da maskiranje može izgledati kao stalno preuzimanje novih obaveza ili potreba da osoba bude stalno među ljudima.

Problem je što takve osobe često spolja djeluju uspješno, društveno i stabilno, pa je teško primijetiti da se iznutra bore.

Uspješni ste, perfekcionista i imate potrebu da sve držite pod kontrolom

Paradoks visokofunkcionalne depresije jeste u tome što osobe koje je imaju često postižu velike rezultate na poslu, kod kuće ili kroz različite aktivnosti, poput volontiranja.

„Spoljašnja potvrda koju dobijaju zbog prevelikog zalaganja može stvoriti začarani krug“, kaže doktorka Ramas.

Perfekcionizam takođe može postati način suočavanja sa unutrašnjim problemima.

Potreba da stalno budete bolji, uspešniji i produktivniji može izgledati kao ambicija, pa čak biti i pohvaljena, dok se prava emocionalna teškoća istovremeno zanemaruje.

Stalno provjeravate lajkove i tražite potvrdu drugih

Jedna od posledica depresije može biti okretanje navikama koje brzo povećavaju nivo dopamina, hormona povezanog sa osjećajem nagrade.

Jedan od primjera može biti stalno provjeravanje društvenih mreža.

„Korišćenje spoljne potvrde može služiti kao način da se povećaju nivoi dopamina kroz pažnju i priznanje drugih, ali i da se osoba odvrati od onoga što pokreće depresivne misli“, objašnjava doktorka Ramas.

Dodaje da je ovaj obrazac danas još teže primijetiti jer moderna kultura često veliča produktivnost, rezultate i stalnu dostupnost.

Sve više se oslanjate na poroke

Osobe sa visokofunkcionalnom depresijom ponekad pokušavaju da neprijatna osjećanja ublaže drugim izvorima kratkotrajnog zadovoljstva, kaže doktorka Kerol Lando (Carol Landau), profesorka psihijatrije i medicine sa Univerziteta Braun.

To može uključivati:

alkohol,

emocionalno prejedanje,

prekomjerno igranje video-igara,

druge navike koje služe kao bijeg od neprijatnih osjećanja.

„Ako se osjećate tužno, usamljeno ili jednostavno drugačije nego inače, možda ćete češće posegnuti za vinom kako biste to prikrili“, kaže doktorka Lando.

Ovakvo „samoliječenje“ može biti posebno problematično jer alkohol i druge supstance mogu dodatno pogoršati simptome depresije, anksioznosti i probleme sa snom.

Više brinete o drugima nego o sebi

Neki ljudi sa visokofunkcionalnom depresijom drugima pružaju upravo onu podršku i pažnju koja njima samima nedostaje.

„Česta misao je: ‘Daću drugima ono što meni nedostaje u životu i možda će neko jednog dana isto uraditi za mene’“, kaže doktorka Ramas.

Briga o drugima može postati i način da osoba skrene pažnju sa sopstvenih negativnih emocija.

Zajednička karakteristika ovih simptoma jeste razlika između onoga kako osoba izgleda spolja i onoga kako se zaista osjeća iznutra.

Spavate drugačije nego ranije

Problemi sa snom često se zanemaruju, ali mogu biti važan znak depresije.

To može uključivati:

teško uspavljivanje,

predugo spavanje,

često buđenje tokom noći,

nemiran san.

Promjene u snu mogu upozoravati na moguće probleme sa raspoloženjem, ali istovremeno mogu i dodatno pogoršati simptome.

„Dobar san je ključan za dobro mentalno zdravlje“, naglašava doktorka Lando.

Osjećate anksioznost ili emocionalnu prazninu

Istraživanje časopisa Cureus pokazuje da mnogi ljudi sa visokofunkcionalnom depresijom ne prepoznaju klasične simptome poput tuge.

Umjesto toga, često govore da su:

iscrpljeni,

emocionalno prazni,

„isključeni“,

stalno napeti.

Ovo može biti povezano i sa anksioznošću, koja se ne mora uvijek pokazati kao strah.

Može se manifestovati kroz nemir, zbunjenost, osjećaj unutrašnje praznine ili stalni osjećaj nelagode.

Razdražljivost je takođe čest simptom.

Imate druge zdravstvene probleme

Određena fizička stanja mogu povećati rizik od depresije.

„Bolesti poput dijabetesa ili raka donose stres i opterećenje koji mogu dovesti do depresije“, kaže doktorka Mišel Riba (Michelle Riba), profesorka kliničke psihijatrije na Univerzitetu Mičigen.

Ali depresija može delovati i u suprotnom smjeru, jer može oslabiti imunitet i povećati sklonost ka različitim zdravstvenim problemima.

U porodici imate slučajeve depresije

„Poznavanje genetike i porodične istorije može biti veoma korisno“, kaže doktorka Riba.

Iako je depresija složeno stanje na koje utiču brojni faktori, istraživanja pokazuju da genetika može povećati rizik za razvoj depresije i do 40 odsto.

Ako postoji porodična istorija depresije, stresni događaji i velike životne promjene mogu pokrenuti biološku predispoziciju.

Stručnjaci navode i da neke osobine povezane sa visokofunkcionalnom depresijom, poput perfekcionizma, mogu imati genetsku komponentu.

Obratite pažnju na ove znakove

„Ljudi sa visokofunkcionalnom depresijom ne samo da obično uspijevaju da vode svakodnevni život, već često postižu izuzetne rezultate i previše se trude“, kaže doktorka Ramas.

Upravo zbog toga je drugima teško da primijete njihovu patnju, a nekad je teško i samoj osobi da prizna da joj je potrebna pomoć.

Istraživanja pokazuju da mnogi ljudi sa visokofunkcionalnom depresijom pomoć potraže tek kada njihovo stanje ozbiljno naruši svakodnevno funkcionisanje ili kada dođu do emocionalne krize.

Kao i kod drugih mentalnih poteškoća, odlaganje pomoći može povećati rizik od ozbiljnijih posledica.

„Može postojati povećan rizik od suicidalnih misli, samopovređivanja, zloupotrebe supstanci ili anksioznih poremećaja“, upozorava doktorka Ramas.

Vremenom osoba može doći do potpunog iscrpljenja i više ne može da održava ravnotežu između obaveza, odgovornosti i svakodnevnog funkcionisanja.