Brojni benefiti od planiranih investicija u energetskom sektoru Crne Gore

Realizacijom planiranih investicija u energetskom sektoru Crne Gore, građani će imati sigurnije snabdijevanje strujom, kvalitetnije napajanje, bolju pokrivenost mrežom, pogotovo ruralnih područja, a biće otvorena i nova radna mjesta. To je ocijenjeno povodom okruglog stola „Planovi razvoja energetskog sektora Crne Gore“, koji je održan u okviru 6. Savjetovanja Crnogorskog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne mreže (CG KO CIGRE).Izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG), Darko Krivokapić, kazao je da je ta kompanija u prethodnom periodu krenula u investicioni ciklus.

„Idemo u revitalizaciju postojećih elektrana, to su faze 2 razvoja i modernizacije hidroelektrana (HE) Perućica i Piva i ekološka sanacija Termoelektrane (TE) Pljevlja. Fokus je stavljen na zamjenu elektromašinske opreme u hidroelektranama i ekološkoj sanaciji TE Pljevlja. Ta investicija je vrijedna 60 miliona eura, jedan dio će se odnositi samo na sanaciju izduvnih gasova i sanaciju Deponije Maljevac“, naveo je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, EPCG je prepoznala potrebu da investira u nove proizvodne pogone.

„Krenuli smo u projekat solarne elektrane Briska Gora, koji već kreće. Prva faza, 50 Megavata sa godišnjom proizvodnjom od 90 gigavat časova, investicija je vrijedna 160 miliona eura, biće potrebno razviti i potrebnu prenosnu mrežu, a vrijednost tog dijela je oko 30 miliona eura. Rok gradnje elektrane je 18 mjeseci“, kazao je Krivokapić.

Kako je najavio, EPCG će krenuti u projekat vjetroparka Gvozd, „lokalitet blizu vjetroparka Krnovo, instalisane snage 50 megavata, proizvodnje godišnje 160 gigavat časova“.

„Osim toga, u planu nam je izgradnja HE Komarnica. Predstoji nam njeno idejno rješenje. Naši konsultanti su dali svoje viđenje toga projekta, postavljena je kvota brane i sama ideja kako će ta elektrana da izgleda“, rekao je Krivokapić.

On je pojasnio da je fokus EPCG na dodatnoj mogućnosti eksploatacije hidropotencijala rijeke Pive, sa hidroelektranom Kruševo, navodeći da je ideja da bude godišnja proizvodnja 230 givata časova, instalisane snage 120 megavata.

„Plan je da se EPCG okrene novim proizvodnim pogonima, da kroz nove pogone, može još bolje da optimizuje stare hidroelektane i tako nadomjesti deficit električne energije, a samim tim vidimo mogućnost da tu energiju možemo plasirati na tržište i tako dobiti benefit od same proizvodnje“, naveo je Krivokapić.

On je istakao da su benefiti koje građani mogu da očekuju od novih investicija EPCG sigurnije snabdijevanje, bolja pokrivenost mrežom, pogotovo ruralnih djelova, kao veći broj zaposlenja.

Šef Službe za planiranje mreže i razvoj u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES), Dragan Perunović, podsjetio je da je ta kompanija do sada 140 miliona eura u razvoj investicija u mreži, najavljući intenzivnu realizaciju novih projekata.

„Ono što je aktuelno je desetogodišnji Plan razvoja koji je pripremljen do 2029. godine, čiji je dio Plan investicija za naredni trogodišnnji perod, sa intezivnim aktivnostima. Projekat koji je za nas najznačajniji je projekat transbalkanskog koridora, povezivanja sa energetskim sistemom Italije putem podmorskog kabla. Projekat je u završnoj fazi“, naveo je Perunović.

Prema njegovim riječima, pored trafostanice u Lastvi, i dalekovoda Lastva-Čevo 400 kilovotnog, koji je skoro završen, fokus CGES-a je na završetku dalekovoda do Pljevalja, „čime bi se taj projekat kompletirao“.

„Dalje, naš fokus i na nastavku transbalkanskog koridora od Pljevalja do Bajine bašte“, dodao je Perunović.

On je kazao da su u planu i investicije u razvoj različitih objekata, naročito gdje je, kako je pojasnio, potrebno obezbijediti dvostrano napajanje određenih gradova ili djelova gradova.

„To je trafostanica u Podgorici, kao što je grad Ulcinj, zbog čega je planiran dalekovod Virpazar-Ulcinj, ili u varijanti sa budućom solarnom elektranom Briska Gora povezivanje na nju“, naveo je Perunović.

Planirani su i, kako je najavio, projekti povezivanja dvostranog napajanja Kotora i Herceg Novog.

„Dodatno CGES ulaže u postojeće objekte. Dobili smo grant od Evropske unije, u smislu realizacije projekata zamjene visokonaponske opreme u većini trafostanica CGES-a, ugradnje novih zaštita“, rekao je Perunović.

Perunović je istakao da svi projekti znače sigurnije, pouzdanije snabdijevanje građana električnom energijom.

Rukovodilac Direkcije za razvoj, pristup mreži i ICT u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS), Dragoslav Damjanović, kazao je da je na osnovu analiza postojećeg stanja distributivne mreže, napravljen desetogodišnji Plan investicija, koji je, kako je pojasnio, zakonska obaveza CEDIS-a kao operatora distributivnog sistema.

„U skladu sa desetogodišnjim planom, napravljen je i trogodišnji investicioni plan. Predviđena su značajna ulaganja, dosta je ambiciozan plan, ali pokušali smo da bude u dozi realnog“, istakao je Damjanović.

On je pojasnio da je cilj realizcije Plana investicija poboljšanje naponskih prilika, i poboljšanje kvaliteta isporučene energije samom potrošaču.

„U trogodišnjem investicionom planu, od 2020-2022. po godinama je po oko 30 miliona eura planirano investiranja, što u primarnu, što u sekundarnu mrežu. Od značajnih investicionih projekata, naglasio bih revitalizaiciju srednjonaponske i niskonaponske mreže, gdje je po godinama predviđeno ulaganje od 12 miliona“, rekao je Damjanović.

On je kazao da je značajna i realizacija u djelu završetka treće faze AMM sistema – daljinskog učitavanja isključenja i praćenja potrošnje potrošača.

„Cilj ulaganja je u popravljanje kvaliteta isporučene energije samom potrošaču. Sama isporuka, smanjen broj prekida i kvalitet u napajanju su neki od benefita koje će građani da imaju od CEDIS-ovih investicija“, zaključio je Damjanović.

 

 

Izvor: PR Centar