Na londonskom je tržištu cijena barela prošle nedelje porasla osam posto, na 35,13 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko 13 posto, na 33,25 dolara.
U posljednje četiri nedelje cijene nafte su znatno porasle jer mnoge zemlje ublažavaju restriktivne mjere uvedene radi suzbijanja širenja koronavirusa, pa se ekonomska aktivnost pokreće, a potražnja za naftom jača.
Ipak, cijene nafte su i dalje oko 40 posto niže u odnosu na početak godine jer je paraliza najvećih svjetskih ekonomija zbog koronakrize u martu i aprilu izazvala oštar pad potražnje.
“Koronavirus poništio je desetljeće rasta svjetske potražnje za naftom i oporavak će biti spor”, kaže Stephen Brennock iz konsultantske kuće PVM.
No, kako bi poduprli cijene, najveći svjetski proizvođači već su oštro smanjili proizvodnju. Nedavno su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i nezavisni proizvođači na čelu sa Rusijom dogovorili najveće smanjenje proizvodnje u istoriji, za 9,7 miliona barela dnevno, što je stupilo na snagu 1. maja.
Podaci o izvozu pokazuju da je OPEC+ snažno krenuo u sprovođenje dogovorenog, a na topljenje viškova ponude ukazuje i pad zaliha sirove nafte u SAD-u prošle nedelje.
Zbog niskih cijena, proizvodnju nafte smanjuju i američki proizvođači, na što ukazuje višemjesečni pad broja aktivnih bušotinskih postrojenja.
U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošle nedelje broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u pao desetu nedelju zaredom, i to za 21 postrojenje, na njih samo 318, najniži nivo od 1940., od kada se prate ti podaci.
No, trgovci su na oprezu jer je moguć drugi talas pandemije koronavirusa.
“Drugi talas širenja koronavirusa nije tako daleka mogućnost, a novi krug blokade ekonomije mogao bi vrlo brzo srušiti cijene nafte na još niže nivoe. Tržište to zna”, kaže Paola Rodriguez Masiu, analitičarka u kompaniji Rystad Energy.
Krajem nedelje cijene nafte bile su pod pritiskom i zbog rasta napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp poručio da će oštro reagovati ako Kina nametne zakon o nacionalnoj bezbjednosti bez volje naroda Hong Konga.
Kina je, naime, u četvrtak najavila donošenje novog zakona o nacionalnoj sigurnosti, nakon lanjskih prodemokratskih protesta u Hong Kongu, kojim bi se Hong Kongu zabranilo otcjepljenje od Kine, uplitanje iz inostranstva, terorističke aktivnosti, kao i sve druge aktivnosti za koje se procijeni da potkopavaju centralnu vlast u Pekingu.
Uz to, američke vlasti svako malo optužuju Kinu da nije dovoljno učinila na suzbijanju koronavirusa. Kina, pak, poručuje da se neće suzdržavati od eskalacije tenzija.
A to navodi ulagače na oprez.
Preporučeno
“Ulagači ponovo moraju manevrisati kroz sve žešći verbalni rat između SAD-a i Kine”, kaže Stephen Brennock, prenosi SEEbiz.
Video