Video
Ekonomista Jovan Rabrenović smatra da i male, redovne uštede mogu značiti mnogo, ali da prosječna porodica teško uspijeva da štedi.
,,Sa prosječnom platom prosječna familija vrlo teško može sebi obezbjediti neki nivo štednje. Ali eto uvijek mogu da opredijele makar minimalna sredstva, prosto kao oblik treninga i pokušaja da se vidi koliko domaćinstvo može da štedi”, kazao je on za RTV Podgorica.
Na kraju septembra, depoziti građana iznosili su 3,4 milijarde eura. Čak 83 odsto novca nalazi se na računima, dok je oročeno 17 odsto.
,,Depoziti po viđenju su iznosili 2,8 milijardi eura, što znači da su činili 83 procenta ukupnih depozita građana. Oročeni depoziti iznosili su 576 miliona eura, što znači da su činili 17 procenata ukupnih depozita građana”, navodi Milena Dakić iz Centralne banke.
Štednja raste – za godinu depoziti su povećani 361 milion eura, odnosno skoro 12 odsto. Prosječna štednja po stanovniku iznosi oko 5.500 eura.
,,Rastući trend depozita potvrđuje povjerenje građana u bankarski sistem. Istovremeno ukazuje da građani prepoznaju značaj štednje kao jednog od važnih elemenata finansijske sigurnosti”, naglašava Dakić.
Ipak, kamate na štednju po viđenju iznose svega 0,02 odsto, dok su veće kod dugoročnije oročenih depozita. Rabrenović podsjeća da odgovornost za racionalno trošenje novca imaju i institucije.
,,Država bi morala prvo da počne da štedi i da pokaže svojim primjerom kako se štedi i kako je uputno da se ponašamo. Ako se država ponaša odgovorno, onda će to sasvim sigurno i na građane uticati”, kazao je on.
Preporučeno
Iako ukupna štednja raste, mogućnost da novac ostave sa strane i dalje zavisi od primanja i troškova života. Za mnoge je zato i mala ušteda važan prvi korak ka finansijskoj sigurnosti.
