Video
Ova informacija otkriva duboki jaz unutar Tenderske komisije i zaoštrava tihi sukob između premijera Milojka Spajića i potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja.
Dok se u javnosti raspravlja o narušavanju povjerljivosti koncesionog postupka, politička pozadina otkriva sve jasniji, iako prećutni, sukob između Spajića i Đeljošaja. Iako nema javnih optužbi, jasno je da se pozicije lome na ovom ključnom pitanju koje ima značajne implikacije na ugled i ekonomsku budućnost Crne Gore.
Informacije koje smo dobili iz više izvora, i onih bliskih potpredsjedniku crnogorske Vlade, ukazuju na to da je jedan član Tenderske komisije dao ocjenu „nula“ korejskoj kompaniji.
Izvori bliski kabinetu premijera potvrdili su da se radi o predsjedniku Komisije, Niku Đeljošaju. Zanimljivo je da ni drugi ponuđači nisu prošli bez kontroverzi, pa je tako i luksemburška kompanija dobila jednu „nulu“ od drugog člana Komisije.
Sve ovo ukazuje na duboke razlike u ocjenama unutar same Komisije. Prema saznanjima Dana dobijenim iz više izvora, u kabinetu premijera Spajića postoji snažno nezadovoljstvo razvojem situacije. Međutim, primjetan je i oprez, jer bi direktno suočavanje sa potpredsjednikom Vlade nosilo značajne političke i institucionalne rizike. Spekuliše se da su njih dvojica ranije imali bliske odnose i da „znaju previše jedan o drugome“, što dodatno komplikuje situaciju.
Dodatnu konfuziju unijela je i uloga Međunarodne finansijske korporacije (IFC), savjetnika u ovom postupku. Naime, IFC je u kratkom vremenskom periodu izvršio reviziju svoje procjene i promijenio bodove za dvije kompanije. U najmanje jednom slučaju, razlika u ocjeni iznosila je čak 20 bodova, u razmaku od svega nekoliko dana. Ovakva drastična promjena baca sjenku na kredibilitet čitavog procesa i ukazuje na moguće neprofesionalno vođenje savjetničkog dijela postupka.
Situacija dobija dodatnu težinu u kontekstu podsjećanja na predizbornu kampanju za lokalne izbore u Podgorici u martu prošle godine, kada je kandidat za gradonačelnika „Podgoričke liste”, Andrej Milović, izrazio zabrinutost da bi izručenje Do Kvona moglo biti predmet trgovine u čiji će paket ući Aerodromi Crne Gore i davanje koncesije Južnoj Koreji.
“Zašto ovo kažem? Zato što kada je Apelacioni sud protivzakonito odlučio da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, Spajić bio jako zadovoljan i nije gledao blagonaklono na to što sam insistirao da Vrhovni sud o tome odluči. U tim danima, Spajić po prvi put počinje pozitivno da govori o južnokorejskoj ponudi za Aerodrome CG i da je njemu ta ponuda prihvatljiva, iako je mjesecima pripremao sve da koncesiju nad Aerodromima da Francuzima”, naveo je tada Milović u saopštenju medijima.
Milović je naglasio da se onog trenutka kada je izgledalo da Do Kvon ide za Južnu Koreju, sve preokrenulo. Prema njegovim riječima, izručenjem Do Kvona Južnoj Koreji, ne bismo saznali kompletnu istinu o tom slučaju Do Kvon, ulozi Spajića, Abazovića i drugih aktera.
Izrazio je nadu da SAD imaju dovoljno mehanizama da izvrše pritisak na Spajića (kroz istrage vezane za zaduženje, put Petijevići, Jadransko-jonsku autocestu, LNG i sve ostalo) i da će uspjeti da „natjeraju“ Spajića da se Do Kvon izruči našem strateškom partneru, radi otkrivanja pune istine i obeštećenja investitora.
“U suprotnom, i Do Kvon će biti dio nove Spajićeve trgovine državnim interesima i resursima, kao kompenzacija radi zataškavanja ovog slučaja istakao je tada Milović i dodao da se Spajićevo razotkrivanje dodatno vidi u odluci ministra pravde o izručivanju Do Kvona. Ono što je krucijalno u ovom slučaju jeste korelacija između slučaja Do Kvon i davanja koncesije Aerodroma Crne Gore Južnoj Koreji. Stoga, pitam Spajića, da li je istrgovao izručenje radi zataškavanja slučaja, u zamjenu za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore?”, kazao je tada Milović.
Preporučeno
Iako se čini da su karte još uvijek neraspoređene na stolu, jasno je da se iza kulisa odvija borba za kontrolu narativa, odgovornosti i, moguće, ishod samog tendera. Javnost s pravom očekuje da svi učesnici u ovom procesu budu odgovorni i transparentni, te da odluke koje donose budu vođene isključivo interesima države, a ne političkim manevrima.
