Video
“Ovaj napredak se naročito ilustruje kroz donošenje Zakona o radu, koji je usvojen u decembru 2019. godine. Zakon uvodi niz reformi koje uključuju pojednostavljenje procedura otpuštanja i produžetak ugovora na određeno vrijeme (sa 24 na 36 mjeseci), uz veću zaštitu radnika, dok povećanje sankcionisanja u slučaju neprijavljenog rada teži da smanji neformalni rad”, ističu iz Ministarstva.
Kako navode, očekuje se da će nova legislativa pružiti veću fleksibilnost skraćivanjem procedura, pojednostavljivanjem procedura otpuštanja, olakšavanjem korišćenja ugovora na određeno vrijeme i raspoređivanjem zaposlenih izvan prostorija poslodavaca (npr. rad na daljinu). Zaštita radnika je, tvrde oni, takođe pojačana u novom zakonu, uvodeći obavezu pismenog ugovora prije rada.
“Konstatovana je dobra saradnja socijalnih partnera pri izradi Zakona o radu. Kada je riječ o funkcionisanju tržišta rada, u Izvještaju je naglašeno da su aktivnosti koje se odnose na ekonomski rast, reformu šeme socijalnih davanja za majke i podrška mladim nezaposlenima, omogućili poboljšanju uslova na tržištu rada. Izvjestan napredak je zabilježen i kada je riječ o mjerama za aktivaciju rada i koordinacija između zapošljavanja i socijalnih službi”, dodaju oni.
U dokumentu se, kako ističu, navodi da je u maju 2019. godine Vlada povećala minimalnu zaradu za 15%.
“Kao rezultat, zarade su zabilježile umjereni godišnji rast od 0,8% u 2019. godini, istovremeno zadržavajući konkurentnost lokalnih kompanija.Međutim, zaustavljanje ekonomske aktivnosti uvedeno u martu 2020. godine radisprečavanja širenja COVID-19 imalo je negativan uticaj na tržište rada. Pored toga, idalje postoje izazovi kao što su niska stopa aktivnosti žena, mladih i osoba sainvaliditetom, kao i visoka dugoročna nezaposlenost. Kada je riječ o neformalnoj ekonomiji, konstatuje se da su i dalje potrebni kontinuirani napori za suočavanje sa svim oblicima neformalnosti zajedno sa daljim jačanjem inspekcija rada”, objašnjavaju iz Ministarstva.
Evropska komisija je, kako dalje navode, ocijenila da su protokoli usvojeni u vezi sa preventivnim mjerama za COVID -19 u institucijama socijalne i dječje zaštite do sada bili efikasni.
Preporučeno
“Ukazano je da su potrebni dodatni napori kako bi se ispunile preporuke iz izvještaja Komiteta UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava, posebno u pogledu visinesocijalnih davanja i odgovarajućeg životnog standarda za socijalno ugrožene ljude, a posebno za nezaposlene i beskućnike. U Izvještaju se navodi da je u poglavlju 2, Sloboda kretanja radnika, Crna Gora ostvarila određeni napredak u oblasti sprovođenja pristupa tržištu rada i Evropske kartice zdravstvenog osiguranja. Ovo je ostvareno kroz podršku iz projekta EU o uspostavljanje šema socijalne sigurnosti, što je planirano Akcionim planim za ovo poglavlje. Naglašeno je da Crna Gora treba da nastavi da uspostavlja strukture i razvija administrativne kapacitete za sprovođenje pravne tekovine EU”, zaključuju oni.
