Crnogorska ekonomija bilježi rast, ali Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) upozorava da pozitivni makroekonomski pokazatelji ne znače da su otklonjene strukturne slabosti koje mogu ugroziti dugoročnu stabilnost. U najnovijem izvještaju o tranziciji za period 2026–2027, pod nazivom „Frontiers of Competitiveness“, Banka ukazuje da se država suočava sa ograničenim fiskalnim prostorom, visokim javnim rashodima i obavezama po osnovu duga, dok model privrednog rasta i dalje u velikoj mjeri zavisi od turizma, građevinarstva i javnih investicija.
Prema podacima EBRD-a, bruto domaći proizvod Crne Gore u prvoj polovini 2026. godine porastao je 3,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Rast su podržali građevinski radovi, uključujući infrastrukturne projekte, veći izvoz električne energije nakon rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja i oporavak turističke aktivnosti.
Međutim, Banka istovremeno ukazuje na ograničenu privatnu potrošnju usljed pada realnih zarada. To znači da se rast ekonomije ne prenosi automatski na kupovnu moć građana, odnosno da povećanje ukupne ekonomske aktivnosti ne mora značiti i proporcionalno poboljšanje životnog standarda.
Takva struktura rasta otvara pitanje koliko je crnogorska ekonomija otporna na spoljne poremećaje, posebno imajući u vidu veliku zavisnost od turizma i uvoza, kao i osjetljivost na promjene na međunarodnom tržištu.
FISKALNA PRAVILA POD PRITISKOM, DUGOVI OGRANIČAVAJU PROSTOR ZA RAZVOJ
Jedno od najozbiljnijih upozorenja EBRD-a odnosi se na javne finansije. Banka ukazuje na ponovljena kršenja fiskalnih pravila, visoke nefleksibilne budžetske rashode i značajne obaveze države po osnovu otplate javnog duga.
Visok udio obaveznih rashoda, među kojima su zarade, penzije i socijalna davanja, ostavlja Vladi ograničen prostor za prilagođavanje budžeta kada dođe do pada prihoda ili neplaniranih troškova. Istovremeno, dospijeće obaveza po osnovu ranijih zaduženja zahtijeva izdvajanje značajnih sredstava za otplatu glavnice i kamata, što može ograničiti mogućnosti finansiranja novih razvojnih projekata.
Posebno je značajno što EBRD ne upozorava samo na rizik od budućeg odstupanja od fiskalne discipline, već konstatuje da su fiskalna pravila već više puta kršena. Zbog toga preporučuje jačanje srednjoročnog budžetskog planiranja, obnavljanje fiskalnih rezervi i uspostavljanje snažnijeg institucionalnog nadzora nad javnim finansijama.
U tom kontekstu, Banka insistira na stavljanju Fiskalnog savjeta u punu funkciju. Njegova uloga trebalo bi da bude nezavisna procjena budžetskih projekcija, praćenje poštovanja fiskalnih pravila i upozoravanje na posljedice odluka koje stvaraju dugoročne obaveze za državu.
PLANIRAJU 5,7 MILIJARDI EURA INVESTICIJA, ALI OSTAJE PITANJE FINANSIRANJA
EBRD bilježi da je Vlada u maju 2026. usvojila Master plan razvoja infrastrukture za period od 2026. do 2030. godine, koji predviđa investicije vrijedne oko 5,7 milijardi eura.
Plan obuhvata saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, zaštitu životne sredine i lokalne projekte. Banka prepoznaje značaj uspostavljanja okvira za planiranje javnih investicija i određivanje prioriteta, ali realizacija tako ambicioznog programa zahtijeva jasne izvore finansiranja, kvalitetno pripremljenu projektnu dokumentaciju i strogu kontrolu troškova.
Važno je razlikovati planirani investicioni okvir od novca koji je već obezbijeđen. Iznos od 5,7 milijardi eura predstavlja vrijednost planiranih investicija, a ne potvrdu da država raspolaže tim sredstvima.
Upravo tu se ukrštaju dva važna nalaza izvještaja: potreba za velikim ulaganjima u infrastrukturu i upozorenje da Crna Gora ima ograničen fiskalni prostor zbog visokih rashoda i obaveza po osnovu duga.
Kako se navodi i izvještaju, Izazov za Vladu biće da obezbijedi finansiranje razvojnih projekata, a da dodatnim zaduživanjem ne ugrozi održivost javnih finansija.
DRŽAVNA PREDUZEĆA I DALJE JEDAN OD KLJUČNIH PROBLEMA
Među prioritetima koje EBRD izdvaja nalazi se i reforma upravljanja državnim preduzećima. Banka ukazuje na potrebu profesionalizacije upravljačkih struktura, redovnog praćenja poslovnih rezultata i kontrole finansijskih rizika koje kompanije u državnom vlasništvu mogu prenijeti na budžet.
Crna Gora je u junu 2026. usvojila Zakon o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, čiji je cilj unapređenje korporativnog upravljanja, finansijskih rezultata i smanjenje političkog uticaja na poslovne odluke.
Ipak, usvajanje zakona samo je početak reforme. Njena uspješnost zavisiće od toga da li će rukovodioci biti birani prema stručnim kriterijumima, da li će postojati jasni pokazatelji njihovog rada i da li će kompanije odgovarati za finansijske rezultate.
Prema izvještaju, problemi u poslovanju državnih preduzeća mogu imati direktne posljedice po budžet, posebno kada kompanije zavise od subvencija, državnih garancija ili dodatnog kapitala iz javnih sredstava. Zbog toga EBRD profesionalizaciju upravljanja ne posmatra samo kao pitanje korporativne kulture, već i kao važan dio fiskalne stabilnosti.
OBRAZOVANJE I PRODUKTIVNOST KAO PREDUSLOV KONKURENTNOSTI
U izvještaju se posebno naglašava i potreba za reformom obrazovnog sistema i boljim povezivanjem obrazovanja sa potrebama tržišta rada. EBRD preporučuje ubrzanu primjenu Strategije reforme obrazovanja 2025–2035, uz veće uključivanje praktične nastave, stručnog osposobljavanja i saradnje obrazovnih institucija sa poslodavcima.
Za ekonomiju koja se u velikoj mjeri oslanja na turizam, građevinarstvo, energetiku i uslužne djelatnosti, nedostatak odgovarajućih kadrova predstavlja ozbiljno ograničenje. Ukoliko obrazovni sistem ne prati potrebe privrede, kompanije se suočavaju sa manjkom kvalifikovanih zaposlenih, dok produktivnost i konkurentnost ostaju ispod potencijala.
Banka ukazuje i na značaj uključivanja većeg broja građana u ekonomske aktivnosti, kao i razvoja privatnog sektora koji bi mogao da obezbijedi stabilniji i raznovrsniji model rasta.
EVROPSKE INTEGRACIJE PRILIKA ZA EKONOMIJU, ALI REFORME MORAJU DATI REZULTATE
EBRD prepoznaje napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija i usklađivanju sa evropskim standardima. U izvještaju se navodi da je od početka 2026. privremeno zatvoreno devet novih pregovaračkih poglavlja, čime je njihov ukupan broj dostigao 21.
Banka bilježi i početak izrade Ugovora o pristupanju Evropskoj uniji u maju 2026, kao i odobravanje treće isplate od 44,2 miliona eura iz Instrumenta za reforme i rast.
Napredak u evropskim integracijama može donijeti značajne ekonomske koristi kroz unapređenje poslovnog ambijenta, veću pravnu sigurnost, pristup evropskim tržištima i nove mogućnosti finansiranja. Međutim, formalno usklađivanje sa evropskim pravilima neće samo po sebi riješiti probleme produktivnosti, javnih finansija i upravljanja državnom imovinom.
Preporučeno
Ukupna ocjena EBRD-a zato ukazuje na važnu razliku između ekonomskog rasta i održivog razvoja. Crna Gora ostvaruje pozitivne stope rasta i napreduje u evropskim integracijama, ali će dugoročna stabilnost zavisiti od toga koliko će uspjeti da promijeni strukturu privrede, kontroliše javnu potrošnju i razvije konkurentan privatni sektor.















