Naslovna
Politika

m:tel

tehnologija

Hronika
Biznis
Društvo
Lifestyle
Svijet
Sport
Video
Naslovna
Politika

m:tel

tehnologija

Hronika
Biznis
Društvo
Lifestyle
Svijet
Kultura
Gradovi
Sport
Video
IMPRESSUMO namaMarketingKontaktUslovi korišćenja

2026 Standard Media d.o.o. Podgorica. Sva prava zadržana

Naslovna

Istaknuto

Najnovije

Video

Pretraga

Naslovna

•

biznis

ENERGETSKA PROMJENA KOJA ČEKA CRNU GORU: Poglavlje 15 otvara vrata evropskom modelu i novim pravima građana

Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju u oblasti energetike ne znači samo usklađivanje zakona i preuzimanje evropskih standarda. To je promjena načina na koji se proizvode, prodaju i troše električna energija i energenti, ali i mogućnost da građani postanu aktivni učesnici energetskog tržišta, a ne samo potrošači koji svakog mjeseca plaćaju račune.

ENERGETSKA PROMJENA KOJA ČEKA CRNU GORU:  Poglavlje 15 otvara vrata evropskom modelu i novim pravima građanaENERGETSKA PROMJENA KOJA ČEKA CRNU GORU:  Poglavlje 15 otvara vrata evropskom modelu i novim pravima građana
Ilustracija
Ivan Đoković

20/11/2026

12:26

Podijeli

Facebook

Viber

X

Linkedin

WhatsApp

Mail

Kopiraj

Zatvaranjem Poglavlja 15 – Energetika, koje u ovom trenutku blokirano od strane Hrvatske, ali čije se zatvaranje očekuje do kraja godine, Crna Gora preuzima obavezu da svoj energetski sistem u potpunosti uskladi sa pravilima EU, što podrazumijeva, između ostalog, otvorenije i konkurentnije tržište električne energije, veće korišćenje obnovljivih izvora, efikasnije upravljanje potrošnjom, sigurnije snabdijevanje i snažniju zaštitu potrošača. Za državu koja ima značajan hidroenergetski potencijal, vjetar, veliki broj sunčanih dana i mogućnost izvoza električne energije, evropsko tržište može predstavljati i značajnu razvojnu šansu.

Međutim, korist od evropske energetske politike neće se mjeriti samo brojem usvojenih zakona i izgrađenih elektrana, već time da li će domaćinstva imati više mogućnosti da biraju snabdjevača, proizvode sopstvenu struju, dijele energiju sa drugima i smanjuju troškove, dok će privreda dobiti predvidljivije uslove poslovanja i pristup većem tržištu.

JEDINSTVENO TRŽIŠTE: VIŠE MOGUČNOCTI ZA IZBOR I TRGOVINU ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

Jedna od najvažnijih promjena koje donosi evropska energetska politika jeste integracija nacionalnog tržišta električne energije u šire evropsko tržište. To znači da se struja ne posmatra samo kao roba kojom se trguje unutar granica jedne države, već kao dio sistema u kojem su povezani proizvođači, snabdjevači i potrošači iz različitih zemalja.

Crna Gora je već napravila značajan korak u tom pravcu. U februaru 2026. godine kompletirala je prenošenje evropskog Paketa za integraciju električne energije u domaće zakonodavstvo. Time su stvoreni zakonski preduslovi za povezivanje sa jedinstvenim evropskim tržištem električne energije, kroz mehanizme dnevnog i unutardnevnog trgovanja, poznate kao SDAC i SIDC. Za njihovo potpuno funkcionisanje potrebno je završiti i postupak provjere usklađenosti sa evropskim pravilima.

Šta to praktično znači? Kada se Crna Gora poveže sa evropskim tržištem, trgovina električnom energijom biće organizovana efikasnije, a proizvođači će imati pristup većem broju kupaca. Istovremeno, mogućnost uvoza iz susjednih zemalja može biti važna u periodima kada domaća proizvodnja ne zadovoljava potrebe, dok višak proizvedene energije može biti plasiran na druga tržišta.

Posebno je važna veza sa Italijom, odnosno podmorski energetski kabl između Crne Gore i te zemlje, koji je već omogućio povezivanje crnogorskog elektroenergetskog sistema sa zapadnoevropskim tržištem. Njegov značaj nije samo u izvozu i uvozu struje, već i u mogućnosti da Crna Gora postane važna tranzitna i energetska tačka u regionu.

Evropska praksa pokazuje da povezivanje tržišta može povećati konkurenciju, unaprijediti sigurnost snabdijevanja i omogućiti efikasnije korišćenje proizvodnih kapaciteta. Ipak, to samo po sebi ne garantuje niže račune. Cijena električne energije zavisi od troškova proizvodnje, dostupnosti energije, stanja na tržištu, mrežarina, poreza i drugih naknada. Korist za potrošače zavisiće i od toga koliko će se konkurencija zaista razviti na domaćem tržištu.

GRAĐANI KAO PROIZVOĐAČI: OD POTROŠAČA DO ENERGETSKIH ZAJEDNICA

Jedna od najzanimljivijih promjena u evropskom energetskom modelu jeste mogućnost da građani ne budu samo kupci električne energije, već i njeni proizvođači. Evropska unija razvija koncept takozvanih energetskih zajednica, u kojima domaćinstva, privredni subjekti i lokalne zajednice mogu zajednički ulagati u solarne panele, proizvoditi električnu energiju, trošiti je i dijeliti međusobno.

To znači da grupa komšija, na primjer, može zajednički investirati u solarnu elektranu na krovu stambene zgrade ili javnog objekta, a proizvedenu energiju koristiti za potrebe svojih domaćinstava. Višak može biti predat u mrežu ili podijeljen u skladu sa pravilima tržišta i važećim ugovorima.

Ovakav model posebno je značajan za građane koji nemaju mogućnost da postave solarne panele na sopstvenu kuću, poput stanara u kolektivnim stambenim zgradama.

U Njemačkoj se razvijaju modeli energetskih zajednica i zajedničkog korišćenja energije iz obnovljivih izvora, dok je dansko ostrvo Samsø postalo poznato po lokalnom modelu energetskog razvoja, u kojem su stanovnici i lokalni investitori učestvovali u izgradnji vjetroelektrana i drugih obnovljivih kapaciteta. U Španiji je posebno razvijena praksa samostalne proizvodnje i potrošnje solarne energije, uključujući zajedničke instalacije na stambenim i javnim objektima.

Evropska pravila omogućavaju energetskim zajednicama da proizvode, troše, skladište i prodaju obnovljivu energiju, kao i da je dijele među članovima.

Za Crnu Goru bi ovo moglo biti posebno značajno zbog velikog broja sunčanih dana i potencijala za razvoj solarne energije. Umjesto da se proizvodnja iz obnovljivih izvora oslanja isključivo na velike energetske kompanije i državne projekte, domaćinstva, opštine, škole i stambene zajednice mogli bi postati dio energetskog sistema.

To bi, uz odgovarajuće podsticaje i razvijenu mrežu, otvorilo prostor za smanjenje računa, racionalnije korišćenje energije i manju zavisnost od velikih proizvođača.

ZAŠTITA POTROŠAČA: JASNIJI RAČUNI, BOLJI UGOVORI I ZAŠTITA UGROŽENIH DOMAĆINSTAVA

Evropska energetska pravila ne odnose se samo na proizvođače i trgovinu električnom energijom. Jedan od njihovih važnih ciljeva jeste jačanje prava potrošača i sprečavanje da energetska tranzicija dodatno optereti domaćinstva sa nižim prihodima.

U državama članicama EU potrošači imaju pravo na jasne informacije o ugovorima, transparentne račune, zaštitu od nepoštenih poslovnih praksi i mogućnost izbora snabdjevača. Razvijaju se i mehanizmi zaštite energetski siromašnih domaćinstava, uključujući posebne oblike podrške i zaštitu od isključenja električne energije u određenim okolnostima.

Evropska komisija je u Akcionom planu za pristupačnu energiju ukazala da domaćinstva mogu ostvariti godišnje uštede od 150 do 200 eura jednostavnom promjenom snabdjevača, ukoliko pronađu povoljniju ponudu. Još veće mogućnosti uštede predviđene su za domaćinstva koja učestvuju u energetskim zajednicama.

Dodatnu ulogu imaju pametna brojila, koja omogućavaju preciznije praćenje potrošnje i bolje planiranje korišćenja električne energije. U kombinaciji sa različitim tarifama, građani mogu prilagođavati potrošnju periodima kada je struja jeftinija, na primjer za punjenje električnih automobila ili rad pojedinih uređaja.

Za Crnu Goru to znači da evropsko usklađivanje ne bi trebalo da se završi samo na formalnom pravu potrošača da bira snabdjevača. Potrebno je razvijati stvarnu konkurenciju, digitalizovati mjerenje potrošnje i obezbijediti da građani mogu lako razumjeti i uporediti ponude.

Važno je, međutim, naglasiti da veći broj snabdjevača i tržišno formiranje cijena ne znače automatski niže cijene za sve. Evropska pravila predviđaju i zaštitne mehanizme kako bi se spriječilo da tržišne promjene najviše pogode one koji imaju najmanje mogućnosti da prilagode potrošnju.

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE: VELKA ŠANSA ZA CRNOGORSKU PRIVREDU

Crna Gora u evropski energetski sistem ulazi sa značajnim prirodnim potencijalima, ali i sa problemom koji je zajednički većem dijelu regiona – nedovoljno iskorišćenim kapacitetima za proizvodnju čiste energije.

Hidroelektrane su tradicionalno najvažniji izvor domaće proizvodnje, ali evropska energetska politika podrazumijeva postepeno povećanje udjela energije iz sunca i vjetra, uz smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva.

Prema podacima Energetske zajednice, udio obnovljivih izvora u energetskom miksu Crne Gore iznosio je 41 odsto u 2025. godini. To predstavlja značajnu osnovu za dalji razvoj, ali i pokazuje da postoji prostor za dodatna ulaganja u solarne i vjetroelektrane.

Iskustva država članica pokazuju koliko se energetski sistem može promijeniti kada se obnovljivi izvori postave u središte razvojne politike.

Danska je jedan od najpoznatijih evropskih primjera razvoja energije vjetra. Njena dugogodišnja ulaganja u vjetroelektrane omogućila su da vjetar postane jedan od ključnih izvora električne energije. Njemačka je, sa druge strane, razvila veliki solarni i vjetroenergetski sektor, uz podsticaje za domaćinstva i privredu da ulažu u sopstvenu proizvodnju.

Za Crnu Goru to otvara dvije važne mogućnosti. Prva je povećanje domaće proizvodnje i smanjenje potrebe za uvozom električne energije u periodima kada hidrološke prilike nijesu povoljne. Druga je razvoj energetike kao izvozne privredne grane, kroz plasman viškova električne energije na regionalno i evropsko tržište.

Međutim, razvoj obnovljivih izvora ne može se svesti samo na izgradnju novih elektrana. Potrebna su ulaganja u prenosnu i distributivnu mrežu, skladištenje energije, baterijske sisteme i upravljanje proizvodnjom, kako bi se obezbijedilo stabilno snabdijevanje i kada nema sunca ili vjetra.

Poseban izazov predstavlja budućnost Termoelektrane Pljevlja, koja ima važnu ulogu u stabilnosti domaćeg elektroenergetskog sistema. Evropska energetska politika podrazumijeva postepeno napuštanje proizvodnje zasnovane na uglju, ali uz planiranje energetske sigurnosti, novih radnih mjesta i ekonomske perspektive za područja koja zavise od rudarske i termoenergetske industrije.

Iskustvo Poljske, koja prolazi kroz dugotrajan proces transformacije energetskog sektora i smanjenja zavisnosti od uglja, pokazuje da energetska tranzicija nije samo pitanje ekologije, već i socijalne politike, regionalnog razvoja i zaštite radnika.

ENERGETSKA EFIKASNOST: MANJE POTROŠNJE, MANJI TROŠKOVI

Jedna od oblasti koja često ostaje u sjenci velikih energetskih projekata jeste energetska efikasnost. Međutim, evropska praksa pokazuje da se značajne uštede mogu ostvariti i bez izgradnje novih elektrana – boljom izolacijom zgrada, efikasnijim sistemima grijanja i hlađenja, modernizacijom javne rasvjete i racionalnijom potrošnjom.

U Njemačkoj, Austriji i Francuskoj razvijeni su različiti modeli subvencionisanja energetske obnove objekata. Građani mogu ostvariti finansijsku podršku za zamjenu stolarije, izolaciju fasada i krovova, ugradnju toplotnih pumpi i druge mjere koje smanjuju potrošnju energije.

Takva praksa posebno je značajna za Crnu Goru, gdje veliki broj stambenih objekata nema odgovarajuću toplotnu izolaciju, zbog čega domaćinstva troše više električne energije za grijanje i hlađenje.

Usklađivanje sa evropskim standardima energetske efikasnosti značiće i strože zahtjeve za nove objekte, ali i veći značaj obnove postojećih zgrada.

Korist za građane može biti višestruka: manji računi za struju, ugodniji uslovi stanovanja i veća vrijednost nekretnina. Za državu, to znači manje opterećenje elektroenergetske mreže i manju potrebu za dodatnim proizvodnim kapacitetima.

SIGURNOST SNABDIJEVANJA: OBAVEZA DA DRŽAVA IMA REZERVE

Poglavlje 15 obuhvata i sigurnost snabdijevanja naftom i naftnim derivatima, što je posebno važno za Crnu Goru jer je u potpunosti zavisna od uvoza tih energenata.

Evropska pravila obavezuju države članice da održavaju minimalne zalihe nafte i naftnih derivata, kako bi u slučaju poremećaja na tržištu, prekida isporuka ili međunarodnih kriza mogle obezbijediti kontinuitet snabdijevanja.

To nije samo formalna obaveza, već mehanizam zaštite ekonomije u kriznim situacijama. Energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini pokazala je koliko zavisnost od uvoza i koncentracija dobavljača mogu biti ozbiljan problem za evropske države.

Upravo zato EU razvija zajedničke mehanizme energetske solidarnosti, diversifikacije izvora i pravovremenog reagovanja u slučaju nestašica.

Za Crnu Goru, koja nema domaću proizvodnju nafte, uspostavljanje sistema obaveznih rezervi značiće dodatnu sigurnost za građane, saobraćaj, privredu i javne službe.

To, međutim, zahtijeva i izgradnju odgovarajućeg sistema skladištenja, jasno definisanje institucije odgovorne za rezerve i obezbjeđivanje novca za njihovo formiranje i održavanje.

Preporučeno

Foto: Printscreen/ RTNK

VICKOVIĆU prije 20 godina ubijena dva rođena brata

Makron: Evropa nikada nije prekinula kontakt s Moskvom

Ilustracija

PORTAL STANDARD na meti snažnog DDoS napada, pristup sajtu stabilizovan

Foto: RTCG

Dvije LIKVIDACIJE u Nikšiću za manje od četiri mjeseca: Policija traga za ubicom Vickovića

Restoran u Sevilji

RESTORANSKE CIJENE PRESTIGLE EVROPU: Budva, Kotor i Tivat postali skuplji od Porta, Sevilje i Rima

Foto: Portal ETV

DEMOKRATE u panici

TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.

Crna Goraelektrična energijaenergetikaenergetska efikasnostEUGRAĐANIobnovljiva energijapoglavlje 15potrošačipravilaSDACSIDCStrujatržište

Ostavite komentar

Komentari (0)

Najnovije

Najčitanije

Biznis
•20/11/2026•12:33

Milović: Minimalna penzija bila bi 608 eura, a prosječna 750; Vuković: Podržaćemo rješenje

Foto: Screenshot
Društvo
•20/11/2026•12:32

OPŠTINA BAR bez dugovanja: Isplaćeno blizu 29 miliona zaostalih obaveza

Ilustracija
Biznis
•20/11/2026•12:26

ENERGETSKA PROMJENA KOJA ČEKA CRNU GORU: Poglavlje 15 otvara vrata evropskom modelu i novim pravima građana

Život
•20/11/2026•12:17

Otkazan koncert Dina Merlina u Splitu, više od 20.000 građana potpisalo peticiju

Život
•20/11/2026•12:14

Glumac Lens Brodvej pronađen mrtav na stepeništu zgrade, istraga u toku

Sport
•20/11/2026•12:05

UEFA KAZNILA BiH: Bez navijača ako budu gostovali Srbiji i Hrvatskoj

Pogledaj sve

POVEZANI ČLANCI

FOTO: VLADA CG
Biznis
ŠAHMANOVIĆ: Rezultati državnih energetskih kompanija moraju biti bolji, a upravljanje efikasnije

14/11/2026

•

07:12

Izvor: Beta/AP
Biznis
EVROPSKI ENERGETSKI ŠOK VIŠE NIJE ISTI KAO 2021–2022: Gas ponovo pritiska cijene, ali obnovljivi izvori mijenjaju pravila igre

29/09/2026

•

09:32

Admir Šahmanović, Foto: Vlada CG
Biznis
ŠAHMANOVIĆ: Energetska sigurnost je pitanje i nacionalne bezbjednosti

15/07/2026

•

07:08

Foto: PR Centar
Biznis
EU mehanizam za CO2 i povezivanje tržišta mijenjaju trgovinu strujom i usmjeravaju region ka bržoj energetskoj tranziciji

13/06/2026

•

15:38