MARTINOVIĆ: Obradovića pokušali da ucijene mejlovima 2023. godine

Martinović je novinarima kazao da je Obradović danas dao cjelokupan iskaz, odgovarajući na sva pitanja koja je u svom podnesku postavila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

Prema njegovim riječima, najveći dio ročišta bio je posvećen mejlu koji je zaštitnica dostavila sudu prije tri dana.

„Danas smo najviše vremena potrošili na pitanje mejla koji je zaštitnica dostavila u ponedjeljak, dakle prije tri dana. Radi se o falsifikovanom mejlu. Tužiteljka taj mejl nije dostavila kao mejl, već kao skrinšot sa jedne medijske platforme i navela je da je došao s te platforme“, kazao je Martinović.

On tvrdi da sporni mejl nije dio dokaznog materijala koji je prikupljen tokom ranijih postupaka.

„Taj mejl nije dio ni tužilačkih spisa Specijalnog državnog tužilaštva, koje je vodilo istragu o ovom predmetu, niti je dio spisa koji je formiran u Americi po tužbi Američke komisije za hartije od vrijednosti. Dakle, očigledno je da se radi o falsifikatu“, rekao je Martinović.

Martinović tvrdi da postoje brojne nelogičnosti u mejlovima

Advokat je naveo da su se prethodnih dana u medijima pojavili i drugi mejlovi za koje takođe tvrdi da su falsifikovani.

Kao argument za takvu tvrdnju istakao je više navodnih nelogičnosti u njihovom sadržaju, uključujući adrese pošiljalaca, način pisanja imena i podatke o funkcijama pojedinih osoba.

„U tim mejlovima se šalje tobože nešto iz makedonskog Telekoma sa adrese švajcarske firme koja proizvodi vage. Mađari svoja imena pišu na crnogorskom, a najočiglednija prevara u tom mejlu je da Rene Oberman, nekadašnji direktor Deutsche Telekoma, danas predsjednik Airbusa, piše o privatizaciji Telekoma kao direktor Deutsche Telekoma 2005. godine, a on je postao direktor Deutsche Telekoma tek 2006. godine“, kazao je Martinović.

Prema njegovim riječima, u pojedinim mejlovima pojavljuju se i vremenske oznake koje smatra nelogičnim.

Govoreći o dokumentu koji je predočen na ročištu, Martinović je naveo da je riječ o navodnom mejlu od 29. septembra 2005. godine.

„U tom mejlu, navodnom, dakle to nije mejl, predstavlja se da Oleg piše nekim osobama iz Magyar Telekoma da treba da se podijeli 7,3 miliona eura kroz konsultantski ugovor“, rekao je Martinović.

On je ukazao i na to da se u pojedinim objavljenim mejlovima, prema njegovim tvrdnjama, pojavljuje adresa na serveru koji 2005. godine nije postojao.

„Toliko grešaka i toliko amaterizma u falsifikovanju teško da možete vidjeti, što vam očigledno govori da je to rađeno na brzinu“, ocijenio je Martinović.

Tvrdi da su Obradovića pokušali da ucijene 2023. godine

Martinović je iznio i tvrdnju da su mejlovi koji su objavljivani tokom 2023. godine korišćeni za pokušaj ucjene njegovog klijenta.

„Znamo da su svi mejlovi koji su objavljeni 2023. godine, u vrijeme trajanja suđenja protiv Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića, za svrhu ucjene poslati na telefon Olega Obradovića. Mi smo to saopštili sudiji i pokazali te poruke“, kazao je Martinović.

On je za slanje poruka optužio Zorana Božinovskog iz Sjeverne Makedonije, iznoseći i niz tvrdnji o njegovoj prošlosti i navodnoj povezanosti sa ranijim krivičnim postupcima.

Martinović je naveo da slučaj navodne ucjene nije prijavljen policiji.

„Taj slučaj ucjene nije prijavljivan policiji jer je u to vrijeme, 2023. godine, bio u toku postupak protiv njega i on je, po savjetu tadašnjeg advokata, odlučio da ne prijavljuje taj događaj. Ali, naravno, nije pristao na ucjenu. Odbio je svako davanje novca koje je od njega zahtijevano“, rekao je Martinović.

Na pitanje novinara o kojem iznosu je riječ, advokat nije želio da odgovori.

Najavio je da će svako ko sporne mejlove bude dovodio u vezu sa Obradovićem biti izložen sudskim postupcima za naknadu štete i klevetu.

„Od današnjeg dana svako ko te mejlove dovede u vezu s Olegom Obradovićem biće izložen sudskom postupku za naknadu štete i za klevetu“, poručio je Martinović.

Pozvao je i političare koji tvrde da imaju saznanja o vjerodostojnosti mejlova da ih iznesu pred sudom.

Martinović: U mejlovima se ne pominje Ana Đukanović

Odgovarajući na pitanja novinara, Martinović je kazao da se u spornim mejlovima ne navodi puno ime Ane Đukanović.

„Ni u jednom mejlu ne pominje se ime Ane Đukanović“, rekao je Martinović.

Pojasnio je da se u sadržaju jednog od spornih dokumenata pominje osoba po imenu Ana, ali ne i njeno prezime.

„U tom mejlu pominju se imena i prezimena onoga ko šalje i onoga ko prima, a u sadržaju mejla pominje se izvjesna Ana. Ne pominje se Ana Đukanović. Dakle, niti u jednom drugom mejlu ne pominje se ni Ana Đukanović ni Miro Đukanović“, kazao je Martinović.

Na dodatno pitanje da li se u dokumentima navodi da je riječ o sestri nekoga iz vladajuće stranke, odgovorio je odrično.

Advokat je tokom razgovora novinarima ponudio primjerke spornih mejlova, navodeći da u njima nema ničeg skrivenog.

Od suda zatražio da tužilaštvo ispita porijeklo mejlova

Martinović se osvrnuo i na postupke koji su ranije vođeni u vezi sa privatizacijom Telekoma.

Prema njegovim tvrdnjama, postupak u Sjevernoj Makedoniji protiv dvojice mađarskih i jednog njemačkog državljanina pravosnažno je završen 2023. godine bez osuđujućih presuda.

Pozvao se i na dokument Američke komisije za hartije od vrijednosti iz 2013. godine, za koji tvrdi da potvrđuje odustajanje od navoda o korupciji u crnogorskom Telekomu.

„Američka komisija za hartije od vrijednosti u svom aktu iz 2013. godine sudiji Ričardu Salivanu kaže da odustaje od svih tvrdnji da je bilo korupcije u crnogorskom Telekomu i da postupak nastavlja samo u pogledu moguće korupcije u Republici Makedoniji“, naveo je Martinović.

On je ponovio tvrdnju da su mejlovi koji se pojavljuju u javnosti falsifikovani i da je neophodno ispitati njihovo porijeklo.

„Ja sam zahtijevao od sudije da uputi predmet tužilaštvu kako bi se utvrdilo ko falsifikuje i ko konstruiše aferu u Crnoj Gori. Očekujem da jednom zasvagda utvrdimo ko je taj ko je spreman da falsifikuje mejl i da na osnovu falsifikovanog dokumenta optuži ljude“, zaključio je Martinović.

Tvrdnje Martinovića o falsifikovanju mejlova, navodnoj ucjeni i ishodima ranijih postupaka predstavljaju stavove odbrane Olega Obradovića, a njihova vjerodostojnost nije nezavisno utvrđena na osnovu ove izjave.

Podsjetimo, Oleg Obradović stigao je danas u Viši sud u Podgorici, sa svojim advokatom Nikolom Martinovićem, gdje je zakazano njegovo saslušanje u postupku koji se odnosi na privatizaciju Crnogorskog Telekoma i sumnje da je tokom tog procesa bilo nezakonitih isplata preko konsultantskih ugovora.

Na prethodnom saslušanju njegov advokat Nikola Martinović tvrdio je da je ključni dokument na kojem se zasniva sumnja protiv Obradovića falsifikat. Sudija za istragu tada je prekinuo saslušanje i naložio zaštitnici imovinsko-pravnih interesa Crne Gore da u roku od tri dana dostavi sporni mejl.

Martinović je tada kazao da se Obradović sumnjiči da je pomogao drugom licu da primi mito, ali da odbrana nije dobila odgovor na pitanje kome je navodno pomagao i o kojem iznosu je riječ.

„Danas smo čuli od sudije za istragu da se on sumnjiči da je kao pomagač, dakle pomaganjem nekom licu, omogućio da primi mito. Kad smo čuli za koje se krivično djelo tereti, tražili smo, potpuno prirodno, da nam sudija za istragu kaže kojem licu je on pomogao da primi mito i koliko je to mito bilo“, rekao je tada Martinović.

Odbrana je posebno osporila mejl na koji se poziva strana koja je pokrenula postupak, tvrdeći da taj dokument nije autentičan.

„Jedan krucijalni akt na koji se tužilac poziva i za koji tvrdi da stvara sumnju da je bilo primanja mita i da je Oleg pomagao u tome, ja vam danas kažem da je falsifikat“, kazao je Martinović.

Prema njegovim riječima, taj mejl nijesu imali ni sudija za istragu ni zaštitnica imovinsko-pravnih interesa, zbog čega je saslušanje bilo prekinuto.

Martinović je tvrdio i da sporni mejl nijesu pribavili ni američki istražni organi koji su se bavili slučajem „Telekom“, niti Specijalno državno tužilaštvo.

Odbrana osporava i pravo zaštitnice imovinsko-pravnih interesa države da u ovom postupku nastupa kao oštećeni tužilac.

Obradović je bio predsjednik Odbora direktora Crnogorskog Telekoma od 2001. do 2006. godine, što obuhvata i period privatizacije kompanije.

Njegovo ime pominjano je u dokumentima iz Sjedinjenih Američkih Država u vezi sa konsultantskim ugovorima koji su bili predmet provjera i istraga.

Obradović je ranije negirao da je primio ili ponudio mito i tvrdio da je posao obavljen u skladu sa ugovorima i internim procedurama kompanije.