Da ipak treba da se preusmjerimo i ozakonimo oblast izdavanja privatnog smještaja poručuje Mihael Bader, Njemac koji više od 15 godina živi u Bušatu, odnosno na Utjehi, izdaje apartmane tokom čitave godine, a istovremeno neumorno promoviše Crnu Goru na njemačkom govornom području. Kaže da je ovdje slučajno došao, na odmor, i ostao, iako o ovoj zemlji i ovom regionu nije ništa znao. Kako je istakao već sada može naslutiti da ćemo imati mnogo više gostiju nego prošle godine, ali i da ćemo imati saobraćajnu gužvu koja već sada postoji, a nije počeo ni jul.

– Nama je ove godine i zima bila dobro posjećena, kao i april, maj. Vidim da je saobraćajna gužva već počela tako da od Bara do Utjehe treba pola sata, a ne 10 minuta. Gužva je na svakom ćošku. Još nije jul, kako će biti u špicu, može da dođe do kolapsa. Moji gosti, koji su došli prije nedjelju dana, čekali su na GP Debeli Brijeg do dva sata, biće još gore… Tako da od Dubrovnika do Utjehe putuju najmanje četiri sata – kazao je Bader.

Tvrdi da njegovi gosti najviše dolaze avio-linijom do Dubrovnika jer je bolja avio-dostupnost nego sa Tivtom i Podgoricom. Međutim, strahuje da će čekanja na Debelom Brijegu biti još veća. Dobra je povezanost i Tirane sa ostalim destanicijama, imaju povezanost sa skoro svakim njemačkim gradovima, ali kaže i tu će biti gužve dok dođu do Crne Gore.

– Biće isti haos. Velika će biti gužva i na Vladimiru – kaže Bader.

Najave su, kaže, dobre, ali još ima praznina, jer od pandemije gosti uglavnom rezervišu ,,last minute“.

Kaže i da ne može da shvati da ovdje izdavaoci privatnog smještaja ne plaćaju boravišnu taksu i ne izdaju fiskalne račune. Da šalju goste da se oni prijavljuju i tako izgube pola dana.

– Ja sam od prošle godine počeo fiskalizaciju i prijavljujem goste od 2009. tj. od kada sam počeo da se bavim ovim poslom. Ne vidim problem da svako to radi, ali izgleda je to problem i velika je siva ekonomija. Ne poznajem nikoga od izdavalaca privatnog smještaja da izdaje fiskalne račune – kaže Bader i poručuje kolegama to moraju da rade jer i država treba da ima svoj dio kolača.

– Ja to uvijek radim i zimi i ljeti. Sve je jednostavno i može elektronski, a ne da šaljem goste u grad da se sami prijavljuju i tako izgube pola dana. Svi moji gosti razumiju da treba da se prijave i da plate boravišnu taksu jer to imaju i u Njemačkoj. Tamo je čak četiri eura taksa, a ovdje od 0,50 do euro, pa je apsurd da se ne plati. Nije mi jasno da izdavaoci ne registruju goste, nego im kažu da ako hoće da to rade sami. Kakav je to odnos prema gostu – poručuje Bader.

Predsjednica Udruženja izdavaoca privatnog smještaja Branka Džoganović tvrdi da je interesovanje za privatnim smještajem veliko, ali kao i prošlih godina to se odnosi na špic.

– Hoteli već par godina zaredom nastupaju sa izuzetno povoljnim ponudama u predsezoni i velika većina izdavalaca smještaja još nema adekvatan odgovor na to. Zahtijeva se cjelogodišnji angažman, praćenje trendova i unapređenje i ukrupnjavanje ponude. Nemaju svi izdavaoci uslova ni kapaciteta za to – tvrdi Džoganović dodajući da je najveće interesovanje gostiju iz regiona, kojima smo i najdostupniji.

– Dijaspora takođe ima svoj period sezone u kojem dominira. Dinamika sa ostalih emitivnih tržišta zavisi od vremenskih prilika, avio-dostupnosti… Ono što je ipak važno istaći je da su izdavaoci uglavnom oprezno formirali cijene i tako postigli da budu vrlo konkurentni u regionu – ističe Džoganović, dodajući da korekcija do 20 odsto u odnosu na prošlu godinu je neznatna u odnosu na cijene smještaja u susjednim zemljama.

– Tako da smo za sve one koji žele da posjete Balkan prvi izbor – poručila je Džoganović.

Sonja Zogović, izvršna direktorica agencije Aurora travel, kazala je da je tražnja za privatnim smještajem ove godine veća za 20 odsto u odnosu na prethodnu.

– Vraćaju nam se neki gosti od ranije, ali i dolaze novi po njihovim preporukama. Mijenja se polako i naša svijest, pa nam više nije samo važno da ,,odradimo“ sezonu, već i da nam se gost vrati. Besprekorna higijena smještaja, kao i ljubaznost, moraju biti glavne karakteristike u ovom dijelu – istakla je Zogović.

Porast zapadnoevropskih turista

Kada govori o turističkim posjetiocima (tu ne računa na interesovanje ogromnog broja državljana iz Rusije i Ukrajine koji su svoje utočište našli u Crnoj Gori), za privatni smještaj se interesuju turisti iz cijelog svijeta, ali trenutno najviše iz Zapadne Evrope.

– Mnoge domaćine raduje porast zapadnoevropskih turista, ali svaki posjetilac, iz ma kojeg dijela svijeta, koji dođe u našu zemlju i svoj novac i svoje najdragocjenije slobodno vrijeme, godišnji odmor, potroši i provede ovdje, jednako je uvažen i dobrodošao – smatra Zogović dodajući da su gosti iz regiona, tradicionalno, naši najbrojniji i rado viđeni gosti.

Što se tiče cijena privatnog smještaja kaže da je u porastu u individualnim slučajevima, ali da je to već odluka samih domaćina.

– Mislim da to i nije baš mudro. Prema informacijama koje imamo, naši susjedi u Hrvatskoj su podlegli tom inflatornom pritisku, pa se već loše odrazilo na njihovu predsezonu. Nije suština u tome da pošto-poto povećamo cijene, već da poradimo na pravom odnosu cijene i kvaliteta – naglašava Zogović.

Što se tiče konkurencije – Hrvatske i Albanije smatra da smo jedinstveni u mnogo čemu.

– Hrvatska dugo već živi turizam, i dosegla je zavidan nivo u toj oblasti. Albanija je, takođe, za nevjerovatno kratko vrijeme postala prepoznatljiva i egzotična turistička destinacija. Infrastrukturna mreža, i jednih i drugih, je važna prednost u odnosu na nas. Njihova sposobnost da rastu iz dana u dan i usavršavaju svoje usluge je zadivljujuća. Ipak, Crna Gora je jedinstvena i konkurentna u mnogo čemu – kazala je Zogovoić.

Po njenim riječima lošu infrastrukturu u našoj zemlji možemo nadomjestiti nižim cijenama i predusretljivošću, čistim plažama, besprekornom higijenom ugostiteljskih objekata i privatnog smještaja, organizovanim i redovnim odvoženjem smeća, održavanjem parkova i uređivanjem javnih površina.

– Prirodne ljepote već imamo, sve ostalo je do nas – poručila je Zogovoić.

Novim zakonom o turizmu smanjiti sivu ekonomiju

Džoganović je istakla da novi zakon o turizmu donosi novine koje će generalno urediti i unaprijediti poslovanje izdavalaca privatnog smještaja.

– Iz mog ugla gledano podržava napredne izdavaoce koji prate put održivog turizma, energetske efikasnosti i ekoloških principa. Vlasnici brojnih objekata sa sobama i skromnijim apartmanima koji nijesu duže vremena ulagali u kapacitete bi mogli uz saradnju sa lokalnim proizvođačima hrane da unaprijede ponudu i naprave zanimljiv prozvod. Zakon je precizniji, jasnije su obaveze, procedure, ali i kazne. Naravno, svaka opština će dodatno precizirati postupke registracije i kategorizacije, kao i obaveze i dodatne izdatke izdavalaca smještaja. Zakon svakako ide u prilog smanjenju sive zone i unapređenju ponude – kazala je Džoganović poručujući da bi bilo dobro da ovaj novi zakon prati i apdejt (update) obrazaca za kategorizaciju i priručnika za standardizaciju koji je urađen 2004. god. i neophodno ga je prilagoditi.

Putovanje vozom na relaciji Bar – Kolašin atrakcija za Njemce

Bader kaže da je promocija rute vozom od Bara do Kolašina, koju je on inicirao, na njemačkoj državnoj televiziji napravila čudo da nam se Njemci vraćaju u velikom broju.

– Radili smo dosta promocije za voz koji saobraća na relaciji Bar – Kolašin. Ove godine imali smo svake nedjelje skoro 300 Njemaca koji su se vozili vozom. To je sada za njih atrakcija – kaže Bader.

Svi hoteli koji su imali njemačke goste u aprilu i maju kupovali su karte za taj izlet.