– Problem nije u Njemcima – oni putuju, ali ne više kod nas – upozorava Bader, dodajući da kombinacija previsokih cijena, lošeg odnosa cijene i kvaliteta, saobraćajnog kolapsa i novih restriktivnih zakona tjera strance da se okrenu konkurenciji.

Statistika

– U Crnoj Gori trenutno boravi samo 1.168 Njemaca. Od toga ih je oko 464 u Baru, a 138 u Ulcinju. Uporedimo li sa 2023. godinom, kada ih je bilo oko 900, vidi se blagi rast, ali to nije značajno. Međutim, kada pogledamo broj gostiju iz Turske – kojih ima blizu 13.000, tačnije 12.912 – razlika je ogromna. Većina njih je na prvom privremenom boravku, dakle to su novi dolasci. To znači da je u posljednjih godinu dana došlo 13.000 novih stanovnika iz Turske – tvrdi Bader dodajući da je ranijih godina broj Njemaca u Crnoj Gori rastao po stopi od 20 odsto godišnje.

Bader (FOTO: UGC)

– Sada je rast svega jedan do dva odsto, što je posljedica naše komplikovane birokratije i loših zakona. Umjesto da im olakšamo, mi im otežavamo život – tvrdi Bader.

Što se turista tiče, tu su takođe podaci zabrinjavajući jer se broj njemačkih gostiju u prvoj polovini 2025. godine smanjio za 13 odsto u odnosu na isti period 2024.

– Siguran sam da će takav trend ostati i u drugoj polovini godine – jer već sada vidimo prazne hotele i apartmane. Njemačke registarske tablice, koje se mogu vidjeti, uglavnom su tranzitne – ljudi idu dalje, najviše za Albaniju, koja bilježi veliki rast. Mislim da je manji broj posjeta njemačkih turista zabilježen i u avgustu. To jasno pokazuje da nijesmo riješili nijedan problem – naprotiv, pojavili su se novi. Odnos cijene i kvaliteta je i dalje loš: Koka-kola na plaži košta 3,80 eura, a usluga je loša. Njemci se i dalje žale na otpad, pse lutalice, gužve i infrastrukturu – iste probleme kao i prije pet godina – navodi Bader.

Poseban problem je i dalje saobraćaj i avio-povezanost.

– Od jeseni Rajaner prekida liniju za Berlin. Nemamo više direktne letove, dok iz Tirane avioni za Berlin lete više puta dnevno. To je katastrofa za turizam na crnogorskom primorju – ističe Bader.

Evidentno je, kako naglašava, da nam špic sezone postaje sve kraći.

– Ove godine špic je trajao svega tri nedjelje avgusta. Inače u tom mjesecu je bio potpuni haos: gužve na granicama, višesatna čekanja, kolone od Igala do Budve. Van špica, turisti ne dolaze u dovoljnom broju. Glavni problem, dakle, nije samo u cijenama, već u lošem odnosu cijene i kvaliteta. Turisti su spremni da plate i više, ali žele red, čistoću, uslugu i infrastrukturu. Ako toga nema, onda i cijena od četiri eura za piće postaje velika – poručuje Bader dodajući da nije tačno da Njemci manje putuju.

Bader (FOTO: UGC)

– Sve je jasno, problem je u Crnoj Gori. Nije da Njemci više ne putuju – putuju, ali ne u Crnu Goru. Oni sada idu na druga mjesta – kaže Bader.

On ponavlja riječi ministarke turizma koja zadnjih dana ponavlja: „Pogledajte kako su plaže pune“.

– To može biti tačno u špicu sezone, u avgustu, ali taj mjesec nikada nije bio problem. Problem su ostali mjeseci, kada nema dovoljno gostiju. Evo, pročitao sam da je u julu ostvareno 100.000 noćenja manje nego prošle godine. To se i vidi na terenu – kaže Bader dodajući da se pod hitno moraju riješiti problemi koje imamo zadnjih godina.

– Ako to ne uradimo, bojim se da će sljedeća godina biti još gora. A ništa se ne radi – samo se gomilaju problemi – poručuje Bader.

Sada imamo i novi udarac –Zakon o legalizaciji. Njemci koji žive u Baru i Ulcinju sada su posebno uznemireni zbog ovog nedovoljno jasno zakonskog rješenja.

– Nedavno je stiglo tumačenje da se objekti bez građevinske dozvole, iako postoje decenijama, više ne mogu prodavati niti izdavati u turističke svrhe dok se ne legalizuju. To znači da notar ne može ovjeriti ugovor, a katastar neće promijeniti vlasnika. Ljudi su jako nervozni, jer time gube pravo raspolaganja svojom imovinom, a turizam u Baru i Ulcinju uglavnom zavisi od privatnog smještaja. Ako ti objekti ne mogu legalno da se izdaju, onda sve prelazi u sivu zonu. To nije rješenje, nego pogoršanje – smatra Bader.

Podsjećamo da je Notarska komora Crne Gore u petak tražila od nadležnog resora da precizira odredbu Zakona o legalizaciji koja se odnosi na zabranu prometa bespravnih objekata, uz zahtjev da se konkretizuje da li se ta zabrana odnosi samo na nepokretnosti izgrađene nakon donošenja ovog zakona ili na sve objekte (dakle i na onima koji su izgrađeni prije stupanja na snagu predmetnog akta).

Na to im je iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorno da se zabrana otuđenja, odnosno prometa nepokretnosti odnosi i na objekte bez građevinske dozvole koji se izgrade nakon stupanja na snagu Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, kao i na objekte izgrađene prije stupanja na snagu ovog zakona.

Problem i Zakon o strancima

Baderističe da se u Zakonu o strancima predviđa da kompanija koja želi da produži boravak direktoru mora imati tri zaposlena na puno radno vrijeme, od kojih jedan mora biti crnogorski državljanin.

– To je nelogično, jer kako će digitalni nomadi ili mali preduzetnici to ispuniti? Na taj način tjeraćemo strance iz Crne Gore, umjesto da ih privlačimo – smatra Bader.