Kinezi zahtijevaju od Vlade aktiviranje garancija: Zbog propalog posla na magistrali Tivat Jaz traže 3,2 miliona eura

Kinezi zahtijevaju od Vlade aktiviranje garancija: Zbog propalog posla na magistrali Tivat Jaz traže 3,2 miliona eura

Standard

30/05/2022

12:16

Kineska kompanija China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) iz Pekinga, koja je bila prvorangirana na tenderu za rekonstrukciju magistralnog puta M-1 na dionici Tivat-Budva u saobraćajnicu bulevarskog tipa, na potezu od aerodroma Tivat do Jaza, od februara ove godine traži od Ministarstva kapitalnih investicija i Ministarstva vanjiskih poslova da posreduju u aktiviranju garancija i isplati 10 odsto od ugovorenog posla, saznaje Standard.

Prema informacijama našeg portala MKI je dopisom s kraja aprila obavijestilo kinesku kompaniju o menogućnosti aktivacije garancija.

Rekonstrukcija je trebalo da počne prošle jeseni, a vrijednost investicije je 32 miliona eura, što znači da Kinezi od Vlade traže 3,2 miliona eura.

Novi tender za ovu važnu saobraćajnicu biće uskoro raspisan, rekao je izvor Standarda iako nije precizirao kada bi se to “uskoro” moglo desiti.

Rekonstrukcija Jadranske magistrale od Aerodroma Tivat do plaže Jaz, ukupne dužine 16 kilometra, jedini je projekat unapređenja putne infrastrukture na primorju, koji je trebao prošle godine da se finansira iz državnog budžeta.

Projektom rekonstrukcije Jadranske magistrale na potezu od Aerodroma Tivat do Jaza predviđena je izgradnja bulevarske saobraćajnice sa po dvije saobraćajne trake širine 3,25 metara u svakom smjeru kretanja, razdjelnim ostrvom širine dva metra, te sa obostranim trotoarima u širini od dva metra na cijeloj dužini bulevara, izgradnja 12 kružnih raskrsnica i pet trokrakih raskrsnica na mjestima ukrštanja sa lokalnim saobraćajnicama, izgradnja potpornih konstrukcija, sistema za prihvat atmosferskih voda sa kolovoza sa ugrađenim prečistačima i ugradnja nove saobraćajne signalizacije i sistema pasivne bezbjednosti saobraćaja, izgradnja sistema javne rasvjete na cjelokupnoj dužini trase bulevara.

Ugovor za stručni nadzor nad radovima je zaključen sa konzorcijomom italijanskih firmi “IRD Engineering S.r.l. &PPG d.o.o.” iz Rima.

Ukupno će, kako je pisalo u Programu, za rekonstrukciju Jadranske magistrale od Aerodroma Tivat do Jaza u prošloj godini trebalo biti utrošeno 14 miliona eura, od čega na radove četiri miliona, a ostatak na ekspropijaciju zemljišta potrebnog za širenje puta. Ekspropijacija se plaća iz redovnih budžetskih sredstava državne kase, dok će se radovi većim dijelom finansirati kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD. Planirani rok za završetak radova iznosi 730 kalendarskih dana od dana uvođenja izvođača u posao.

Tenderska komisija MKI je za izvođača radova, uprkos kontorverzama koje njegovog principala – konzorcijum “China Railway Construction Corporation” (CRCC) – prate kod Svjetske banke zbog ranije zvanično konstatovane “primjene obmanjivačke prakse” te korporacije u konkurisanju za radove finansirane kreditima te instutiucije u Gruziji, ipak odabrala članicu tog konzorcijima, kompaniju “China Civil Engineering Construction Corporation” (CCECC) iz Pekinga.

Iako je procijenjena vrijednost te investicije bila 40 miliona eura, za izgradnju 16 kilometara saobraćajnice sa četiri trake i sa čak 12 kružnih tokova, te paralelno postavljanje 15 kilometara dugog, drugog cjevovoda za potrebe preuzeća Regionalni vodovod između Jaza i ulaza u Tivat, CCEC je ponudio 35,2 miliona eura, odnosno 42,59 milona eura sa PDV-om. Druga najniža bila je ponuda takođe kineske državne građevinske kompanije “China State Construction Engineering Corporation” (CSCEC) koja ima i domaće partnere među građevinskim komapnijama u Crnoj Gori. Oni su za taj posao tražili 43,67 miliona eura, odnosno 52,84 miliona sa uračunatim PDV-om.

Konzorcijum firmi “Green Line General Trading and Contracting” i “Salillari Limited” iz Kuvajta ponudio je cijenu od 47,06 miliona, odnosno 56,94 miliona eura sa PDV-om, dok je konzorcijum koji čine autrijski “Strabag” i kompanija “Bemax” iz Podgorice za ove radove tražio 48,48 miliona eura, odnosno 58,66 miliona sa PDV-om.

Ostavite komentar

Komentari (0)

X