Konjević za Standard naglašava da se reforme moraju sprovoditi uz dijalog i sa poslodavcima i sa sindikatima te ističe da su poslodavci spremni da budu dio dijaloga i podržaće sve one reforme koje će pozitivno uticati na njihov položaj i unapredjivati ga, ali i čuvati finansijsku stabilnost jer bez stabilnosti nema privrednog napretka.

STANDARD: Aerodromi Crne Gore gube veliki broj putnika koji sve više odlaze i dolaze preko Aerodroma Tirana, osim direktnog gubitka samih Aerodroma kako se ovako loša avio povezanost odnosi na crnorosku privredu i investicije i što je potrebno uraditi kako bi Crna Gora opet bila kvalitetno avionski povezana sa ostatkom Evrope i svijeta?

KONJEVIĆ: Mislimo da Vlada kasni sa odlukom o budućem razvoju Aerodroma Crne Gore. Već četiri godine nema odluke po raspisanom tenderu. Dakle, Vlada mora donijeti odluku jer ovakvo stanje očigledno loše utiče na perspektivu kompanije. Takođe dešavanja sa bivšom avio kompanijom i način njenog gašenja i formiranja nove neminovno je imao negativne posljedice. Ovakvu situaciju koristi konkurencija i Tirana je kao aerodrom koji je direktna konkurencija Podgorici iskoristio tu priliku repozicionirao se napravio dobre ugovore sa aviokompanijama i bilježi konstantno dobre rezultate, posebno u obimu putnika. Neophodno je da Vlada opredjeli budućnost domaće kompanije. Da li će se ona razvijati, što je neophodno, kroz koncesioni aranžman ili će u dalji razvoj ići sopstvenim snagama. U ovom trenutku možda djeluje perspektivnije imajući u vidu okolnosti da šansu za dalji razvoj aerodroma u Podgorici i Tivtu treba tražiti kroz kvalitetan koncesioni aranžman koji će obezbjediti razvoja, ali i novu dostupnost Crne Gore kao avio destinacije. Možda je šansa da novi koncesionar pored jasnih investicionih obaveza i dinamike realizacije na širenju kapaciteta ima i jasne obaveze u “obezbjedjivanju” novih avio konekcija. Ako se država opredjeli za koncesioni aranžman mora imati precizan i kvalitetan ugovor. Ne gubimo iz vida da su aerodormi u okruženju već u koncesionim aranžmanima i pitanje je kako se “suprostaviti” toj konkurenciji. Kompanije koje su na “kratkoj listi” su kvalitetne sa mnogo iskustva i potencijala i na državi je sada da konačno donese odluku. Dobar ugovor bi mogao da obezbjedi brze investicije i nove linije. Svako dalje odlaganje odluke samo će dodatno negativno uticati na lošiju poziciju Crne Gore kao avio destinacije.

STANDARD: Vlada je najavila reformu penzionog sistema, šta očekujete od ove reforme i da li nas čeka ista sudbina kao i sa reformom zdravstenog sistema koji je nakon reforme doveden na ivicu kolapsa sa nedostakom ljekova?

KONJEVIĆ: “Reforme” zdravstvenog i penzionog sistema su dosta različite kao i njihovi ciljevi. Nije bilo suštinske reforme zdravstvenog sistema, samo je promjenjen način, odnosno model finansiranja. Najjednostavnije rečeno ukinuti su namjenski prihodi za finansiranje i ono se sada finansira kao i sve druge potrebe države dominantno iz poreza. Doprinosi koji su plaćani preusmjeri su na zarade zaposlenih. “Manjak” po osnovu ukidanja doprinosa treba se nadomjestiti iz poreza odnosno drugih prihoda.

Kod penzionog sistema mislim da su stvari dosta složenije. Sistem penzija se mnogo više tiče svakog pojednica, onog koji danas ima ta primanja, ili onog koji danas odvaja od svojih primanja za buduću potrošnju. Reforme penzionog sistema su složene, osjetljive. Taj sistem se finansira iz doprinosa koji zaposleni plaćaju da bi se isplaćivale naknade sadašnjim penzionerima. Ukidanje doprinosa ne bi samo stvorilo izazov za finansiranje nego bi otvorilo pitanje i o budućem načinu obračuna penzija. Neko ko je prethodnih recimo 20 ili 25 godina uplaćivao doprinose time “gradeći” svoju “buduću potrošnju” s pravom će pitati šta će biti sa njegovim novcem i kako će se obračunavati penzije ako se ukinu doprinosi. Mnogo je pitanja, ali treba sačekati Fiskalnu strategiju koju je Vlada najavila u kojoj se očekuju ključni elementi te reforme. Tada će se moći detaljnije komentarisati. Ali svakako sve te reforme moraju se sprovoditi uz dijalog i sa poslodavcima i sa sindikatima. Bez tog dijaloga nema uspješnih reformi. Poslodavci su spremni da budu dio dijaloga i podržaće sve one reforme koje će pozitivno uticati na njihov položaj i unapredjivati ga, ali i čuvati finansijsku stabilnost jer bez stabilnosti nema privrednog napretka.

STANDARD: Ministarka Nišić je najavila uvodjenje sedmočasovnog radnog vremena, ocjene su da je to jednostran potez koji bi troškove privrednika uvecao za 15 posto što bi dovelo do njihovog težeg polozaja, rasta cijena i inflacije, kakvo je vaše mišljenje o ovome i kako vi vidite da bi se moglo doći ukoliko uopšte do sedmočasovnog radnog vremena u Crnoj Gori?

KONJEVIĆ: Radi se samo o najavi koju smo imali prilike da vidimo u medijima. Očekujemo da će Vlada o ovom pitanju otvoriti dijalog sa poslodavcima. Tek tada možemo detaljnije komentarisati. Teško je na osnovu jedne izjave ili njih nekoliko u najavi davati detaljnije ocjene.

STANDARD: Da li je Crna Gora u ovom trenutku privlačna za strane investicije i što je potrebno učiniti u poslovnom ambijentu kako bi se broj stranih investicija povećao?

KONJEVIĆ: Stabilnost je ključna. Naravno, jedako tako konkurentan i predvidiv poreski sistem, efikasna državna i sudska administracija. Saradnja države i privrede, građenje partnerskog odnosa jer država ne može da uspije u svojim namjerama ukoliko nema privredu za partnera. Razvoja nema bez jake privrede. Sve ovo čini da poslovni ambijent bude bolji, a on se mora stalno unapredjivati. Ima puno prostora za nadogradnju u pozitivnom smjeru. Moramo mijenjati i svijest i ulogu privatnog sektora i njegovog značaja. Nažalost svaka nestabilnost negativno utiče i možete vidjeti podatke o padu investicija u prethodne dvije godine. Rast ekonomije sada je zasnovan na potrošnji ali taj model ima svoje limite.

STANDARD: Da li su mjere vlade o smanjenju marži donijele neke rezultate ili su to bile samo populističke priče i koji je po vama najbolji način da se u Crnoj Gori smanji inflacija?

KONJEVIĆ: Kada znate uzroke nečega onda ćete lakše naći najbolji model da posljedice toga mijenjate. Crna Gora je izrazito uvozno zavisna i inflacija je dominantno rezultat poremećaja na globanom tržištu. To jasno ukazuje i analiza koju je radila Centralna banka. Kada imate takvu situaciju nije lako naći adekvatne mjere. Ali ono što je ohrabrujuće da već čini mi se godinu dana iz mjeseca u mjesec imamo smanjenje inflacije. Na nivou EU ona je već na prihvatljivom nivou tako da očekujemo da će u narednim mjesecima i u Crnoj Gori ona biti takva. Nažalost, Crna Gora dosta uvozi pa sledstveno tome njena inflacije je dominantno uvoznog karaktera.