Video
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da je Vlada ispravno postupila što je stala u očuvanje nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlinesa (MA) i predlogom budžeta za narednu godinu predvidjela 21 milion eura za konsolidaciju te kompanije.Značaj MA i njegova profitabilnost, kako je rekao Dnevnim novinama, ne mogu se posmatrati samo kroz završni račun tog preduzeća.
Preporučeno
“Mislim da je Vlada postupila ispravno što je, uprkos svim hipotekama koje opterećuju poslovanje ove kompanije, stala u njeno očuvanje. MA je kompanija od nacionalnog značaja sa uticajem na ukupan ekonomski razvoj zemlje i u tom kontekstu je treba posmatrati”, istakao je Kostić.
Ministar finansija Darko Radunović kazao je da MA, nakon finansijske pomoći države, ima šansu da bude održiv. Nacionalna avio-kompanija doprinosi turizmu i rastu budžetskih prihoda. MA, uz sve poprilične probleme, neposredno ima prihod od oko 70 miliona na godišnjem nivou.
“Crna Gora je avio-destinacija, imamo više od dva i po miliona avio-putnika, a MA preveze 30 odsto od toga”, naveo je Radunović prošle nedjelje prilikom predstavljanja predloga budžeta za iduću godinu, vrijednog 2,58 milijardi eura.
Predlogom budžeta, koji je Vlada utvrdila na posljednjoj sjednici, predviđeno je više od milijardu eura za tekuću potrošnju, budžetska rezerva iznosiće 22,5 miliona eura, dok će u državnim fondovima biti 769,2 miliona. Kapitalni budžet iznosiće skoro 230 miliona eura, od čega 145,7 miliona za autoput Bar – Boljare. Za finansiranje sopstvenih izdataka država će u narednoj godini izdvojiti 557 miliona eura.
Na pitanje Dnevnih novina da li će budžet za 2020. biti otporan na ekonomska kretanja u međunarodnoj ekonomiji, Kostić odgovara da budžet mora biti izraz budućih projekcija, te da stopa ekonomskog rasta djeluje realno.
“On se temelji na njima, ali odražava i ono što je potreba u predstojećem periodu. Temeljna pretpostavka na kojoj projekcija budžeta počiva stopa ekonomskog rasta za iduću godinu djeluje realno, pa budžetu daje temeljni okvir vjerodostojnosti, odnosno realnosti u pristupu”, kazao je Kostić, koji je i profesor na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom.
On vjeruje da će Crna Gora naredne godine ostvariti planirani ekonomski rast od 3,4 odsto koji, kako ukazuje, određuje ostale pozicije u budžetu.
Kostić navodi i da je jedan od ciljeva fiskalne politike smanjivanje deficita, te da opredjeljenje Vlade u tom smislu mora biti čvrsto.
“Prvenstveno zbog finansijske konsolidacije javnih finansija koja je neophodna. Nije stvar u tome hoće li budžetska sredstva biti dovoljna u iznosu u kojem su planirana, već da li će u situaciji ako se desi potreba za dodatnim trošenjem Vlada biti istrajna na opredjeljenju u održanju planiranih veličina”, rekao je Kostić.
Predlogom budžeta nijesu predviđena sredstva za Komisiju za dodjelu stambenih kredita, već je Vlada odlučila da radi na novom modelu za rješavanje stambenih potreba. Kostić smatra da u kriterijume za dodjelu stanova treba uključiti koliko Vlada uspješno služi interesima njenih građana.
“Na taj način bi se moglo reći da je neko dobio stan, jer je zaslužio, prije ostalih. Modaliteta ima mnogo, ali kada je o ovom slučaju riječ, sve mora biti transparentno i bez misterija, Ipak su to pare građana, a transparentnost vas tjera da odluke budu utemeljene na činjenicama, a ne na arbitriranju”, zaključio je Kostić.
