Iz tog resora za Gradsku televiziju nijesu precizirali koliko će novca država potrošiti na finansiranje projekta u javnosti poznatog kao Maršalov plan, već su kazali da će detaljna analiza ubrzo biti dostupna javnosti — što traže poslanici i vladajuće većine i opozicije.

Prvi poručuju da jedna uspješna turistička sezona ne može biti mjerilo za budućnost, a postavljaju i pitanje šta će se desiti ako sljedeća bude lošija. 

U opoziciji ističu da nije realno minimalnu zaradu od 1. januara povećati sa 230 na 450 eura, dok ekonomski analitičar iz Srbije Mijat Lakićević u Maršalovom planu vidi samo spisak želja koji, kako je kazao za Gradsku TV, predstavlja političku propagandu u susret izborima koji će se održati naredne godine.

Kako objašnjava, odmah se krenulo sa povećanjem, a ne sa smanjenjem plata u Crnoj Gori, koja je, naglašava, prezadužena.

Prema Lakićevićevim riječima, crnogorska vlada obećava nešto što nije zabilježeno u ekonomiji, a to je da rastu plate dok se smanjuje opterećenje na rad. On dodaje i da plan ,,Evropa sad”, kojim je predviđeno i povećanje prosječne zarade do 700 eura, nije realan i ostvariv.

“To može da se uradi jedne godine, ali već sljedeće ćete teško dobiti taj novac. Nema ničega što garantuje da će se crnogorska privreda razvijati takvom brzinom da bi to mogla sama da isplati. Možda na godinu dana, pred izbore. Ako bi se novac dobio na račun kredita, donacija ili poklona iz svijeta, bilo bi kratkoročno”, naveo je Lakićević.

Na pitanje ima li država novca za realizaciju programa ,,Evropa sad”, te da li naziv plana ukazuje da će pomoć stizati iz fondova Evropske unije, iz Ministarstva finansija odgovaraju da će se dodatni prihodi budžeta ubirati i kroz smanjenje sive ekonomije.

,,Predviđeno je, između ostalog, povećanje stope poreza na dividendu, posebnog poreza na podizanje gotovine za pravna lica, uvođenje progresivnog oporezivanja dobiti pravnih lica, kao i novi zakon o igrama na sreću. Uz podršku socijalnih partnera, kao i povjerenje sa evropskih i međunarodnih adresa, nastavićemo da oporavljamo ekonomiju države i očuvamo stabilnost javnih finansija”, precizirali su iz Ministarstva.

Analitičar Lakićević upozorava da povećanje poreza i akciza na luksuznu robu — poput alkohola, cigareta, goriva — nije rješenje za punjenje budžeta.

,,To ni u Srbiji, ni nigdje drugo, nije uspjelo. Nema teorije da to bude dovoljno. Poreska reforma je ozbiljna računica. To se ne može realizovati preko noći”, naglasio je Lakićević.

Sekulić: Porašće dugovanja Fonda za zdravstvo

U resoru ministra Milojka Spajića tvrde da je prošla vlast, predvođena DPS-om, kriva što je država dovedena na ivicu bankrota. Poslanik te partije Predrag Sekulić naglašava da Vlada već sada Fondu za zdravstvo duguje više od 40 miliona eura. On pita zašto se ta dugovanja ne plate, ako se vlast hvali budžetskim viškom od 600 miliona.

,,Ukoliko ovaj plan zaživi, Fond zdravstva će biti u minusu oko 200 miliona eura. Dakle, ukupna dugovanja, sa ovim sadašnjim, dostići će oko 250 miliona eura. Nijesam vidio da su realni prihodi kojima može da se pokrije taj minus.”

Na važnost održivosti zdravstvenog sistema ukazuje i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju i poslanik vladajućeg SNP-a Vladimir Joković.

,,U toj analizi moralo bi da stoji na koji način se može finansirati crnogorsko zdravstvo ako se ukinu doprinosi poslodavaca za osiguranje i zdravstveni sistem”, rekao je Joković.

Iz Ministarstva finansija na to odgovaraju da nema govora o ugrožavanju zdravstvenog sistema.

,,Cilj je da obavezno zdravstveno osiguranje pokriva država, čime bi se rasteretili poslodavci. U krajnjem, korist bi imali zaposleni kojima treba da povećaju plate za smanjene dažbine na teret zaposlenog, ukupno za oko 17,5 odsto. Planirano je i dodatno povećanje plata u zdravstvu”, rekli su u nadležnom resoru, dodajući da je uspješna turistička sezona uticala na ekonomske reforme.

Joković: Zašto penzionera nema u planu?

U vladajućoj većini pitaju i kolikom broju građana će pomoći Maršalov plan, ali i kako se niko do sada u Evropi ili regionu nije sjetio da napravi sličan finansijski program. Dodaju i da podržavaju povećanja plata, te da vjeruju u analizu programa. Ipak, upozoravaju da treba biti oprezan u ostvarivanju plana. 

,,Ono što mi se nikako ne sviđa u svemu tome jeste da nijednom riječju nijesu pomenuti penzioneri, kao socijalno najugroženija kategorija Crne Gore. Od ministra Spajića ćemo tražiti, kao skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, potpunu analizu plana. Moramo vidjeti šta ćemo sa penzijama, hoće li pratiti minimalnu ili prosječnu platu. Bila bi ogromna nepravda kada bi penzioneri ostali na sadašnjem nivou, dok drugima primanja rastu”, poručio je Joković.

U SNP-u upozoravaju da bi za ministra Milojka Spajića i politički ambijent u državi bilo poražavajuće da osnuje partiju, kako se ovih dana govori u javnosti. Dodaje i da bi taj blef građani prepoznali.

“Kada ekspertskoj Vladi prestane potreba za našom podrškom, onda svih 12 ministara i premijer slobodno mogu formirati 13 partija. Nikakvih problema nema. Uslov SNP-a, kada je formirana ekspertska Vlada, bio je da niko ne može niti podržati niti formirati bilo koju političku partiju. To je premijer Zdravko Krivokapić javno potvrdio, zbog čega smo mu i dali podršku”, ističe Joković.

DPS-u se čini da je Maršalov plan propagandni trik, jer sada, kako kažu, nema dileme da slijede vanredni parlamentarni izbori.

,,Čini mi se da je Spajić htio da učvrsti poziciju ministra finansija. Obećanje ga ništa ne košta. Ako želi da osniva partiju, kakve su bile najave, čini mi se da će mu dobro doći i priča o Maršalovom planu i “Evropi sad”. Ako ćemo da budemo realni i ekonomski sagledavamo činjenice, plan je na nivou dobrog seminarskog rada studenta ekonomije. Nažalost, u praksi je teško izvodljiv”, zaključio je Sekulić.