Video
Dosta se govorilo o uticaju inflacije kao i rata u Ukrajni na sve segmente društva, a posebno kako će uticati na ekonomske aktivnsti te javne politike. Iz tog razloga, inflacija je u značajnoj mjeri uticala i na ono što mi možemo da pratimo, a to je statistika. Upravo zbog tolikog rasta cijena došlo je i do maskiranja određenih parametara, koji u ovom trenutku mogu izgledati veoma pozitivno, ali ipak, kad se uzme u kontekst ambijenta u kojem su nastali takvi podaci, moramo se zapitati i ovo stanje se mora analizirati sa velikom pažnjom i ne smije nam dati lažnu sliku rasta određenih ekonomskih aktivnosti, jer u ovim situacijama, ako bi npr govorili o izvozu, pitanje je da li je došlo do količinskog povećanja izvoza ili je samo došlo do povećanja zbog rasta cijena.
Često se određeni statistički podaci komentarišu samo iz jednog ugla, i predstave se kao veliki uspjesi i budu predstavljeni kao veliki napredak ekonomije i slično. Ipak, nekad je statistika čudna, pa morate pogledati i uporediti sve druge indikatore da biste dobili jasnu sliku o stanju u određenoj oblasti.
Uzeću primjer uvoza i izvoza roba za treći kvartal ove godine. Činjenica je da brojevi govore da imamo očigledan rast izvoza roba, i to prema zvaničnim izjavama predstavnika državnih organa čak 72% u prva tri kvartala u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, taj rast prema zvaničnim podacima iznosi 65% što jeste za pohvalu. Ipak, kad analizirate drugu stranu, a to je uvoz roba, dobijate podatak da je došlo do rasta za čak 69%. Pa je jasno, da nam ovi podaci govore da nismo unaprijedili saldo tekućeg računa izvoz-uvoz već upravo suprotno, bilježimo negativne trendove. Analizirajući podatke od 2010 godine, ove godine imamo situaciju (ukoliko ne računamo 2020.godinu i uticaj pandemije) da je saldo uvoz-izvoz roba i uslugana prvi put u trećem kvartalu. Zbog svih ovih podataka moramo postaviti pitanje, da li smo unaprijedili naš izvoz, ili smo zamaskirani uticajem inflacije predstavili negativne trendove kao pozitivne?
Drugi indikator koji se često komentariše jeste priliv direktnih stranih investicija, koje u značajnoj mjeri i utiči i determinišu ekonomski rast i razvoj Crne Gore.
Ono što je interesantno ove godine, je činjenica da priliv direktnih invcesticija u samoj strukturi bilježi veliki rast investicija u nekretnine. I ovo jeste indikator koji je u najvećoj mjeri uticao da dođe do rasta direktnih stranih investicija ove godine. Jasno je da je rat u Ukrajni poremetio ne samo cijene nekretnina u Crnoj Gori već u svim drugim državama a zbog raseljavanja ljudi povećao je investicije u nekretnine. Ipak, iako u ovom trenutku ovaj podatak zvuči kao veoma pozitivan za Crnu Goru, moramo biti veoma oprezni. Rat će se završiti, a na tržištu ostaju „problemi“. Ostaju visoke cijene stanova, i ostaje činjenica da ipak ove investicije, iako jesu u jednu ruku prihodi za državu, dugoročno ne donose velike benefite kao npr Investicije u kompanije i banke, koje bi trebale da budu najznačajniji dio direktnih stranih investicija. Ipak, a nadam se da griješim, u odnosu na 2019.godinu, mislim da će sumarni podaci za investicije u kompanije i banke biti negativni, tj da će ovih investicija koje donose dugoročne benefite za razvoj crnogorske ekonomije biti manje , što jeste veliki problem.
Ove stvari moraju da nam budu vodilja u donošenju politika. Moramo se zapitati, da li smo uradili sve da unaprijedimo investicioni ambijent, ili samo ubiramo plodove onoga što se dešava u Ukrajni i na globalnom nivou, da li smo i dalje atraktivna investiciona destinacija, ili smo već nekoliko godina prestali to biti, i posljednje i najbitnije pitanje je šta je to neophodno uraditi da se vratimo u onaj period kad smo imali mnogo više direkntih stranih investicija u kompanije i banke? Jedno je sigurno, podatke možem koristiti i predstaviti na različite načine, ali ipak, pri kreiranju politika, posebno onih koji se odnose na ekonomske aktivnosti jedne zemlje moramo ih analizirati iz svakog ugla, i kako bi dobili jasnu sliku onoga šta se dešava u zemlji i koje su to politike koje u narednom periodu mogu unparijediti ekonomsku situaciju u zemlji.
Preporučeno
Mirza Mulešković
