Video
On je, komentarišući posljedice korona virusa na dinamiku realizacije ključnih projekata EPCG, kazao da je i Crna Gora snažno pogođena pandemijom COViD-19, te da je šok po svjetsku ekonomiju nezapamćen. Ipak, kako je istakao Mrvaljević, pandemija nije uticala na plan izgradnje vjetroelektrane Gvozd, vrijedne više od 60 miliona eura, pa se izlazak na krnovsku visoravan kod Nikšića, gdje će se graditi elektrana, očekuje krajem narednog mjeseca.
Kako su se mjere Vlade, sa ciljem suzbijanja širenja korona virusa, odrazile na dinamiku realizacije ključnih projekata EPCG? Kako vidite dalji razvoj situacije u ovoj godini?
Mrvaljević: Poput Evrope i ostatka svijeta, i Crna Gora je snažno pogođena pandemijom novog korona virusa, koja predstavlja nezapamćeni šok koji je iznenadio svijet i njegovu ekonomiju. Shodno preporukama Vlade, većina zaposlenih u EPCG radila je od kuće, dok se kompanija suočila sa značaj nim izazovima u svim segmentima svakodnevnog poslovanja. EPCG je u prethodnom periodu pokrenula novi investicioni ciklus koji podrazumijeva saradnju sa renomiranim partnerima, projektantima, izvođačima radova, isporučiocima opreme, finansijskim institucijama koje dolaze iz zemalja EU, prije svega Njemačke, Austrije, Italije, Finske, Slovenije i zemalja regiona, ali i kompanijama iz Kine i Indije. Na određenom broju projekata došlo je do nastupanja takozvanih okolnosti više sile koje svakako utiču na dinamiku realizacije projekata.
Ipak, zahvaljujući blagovremenoj reakciji i mjerama Vlade, nadamo se scenariju da se preostale mjere ograničenja ukidaju početkom juna i da postepeni oporavak i puna normalizacija aktivnosti na svim ugovorima može početi u drugoj polovini juna, ako ne i prije.
Dokle se stiglo sa realizacijom projekata rekonstrukcije i modernizacije hidroelektrana Perućica i Piva koje realizujete u saradnji sa Njemačkom razvojnom bankom?
Mrvaljević: U septembru prošle godine, za potrebe realizacije projekta rekonstrukcije i modernizacije Hidroelektrane Perućica, potpisali smo kreditni aranžman sa KfW bankom vrijedan 33 miliona eura. Upravo se ovih dana izvršilo otvaranje ponuda u tenderskom postupku za građevinski dio projekta, tj. rekonstrukciju i nadvišenje kanala Opačica i sanaciju kanala Moštanica procijenjene vrijednosti 8,5 miliona eura. Plan je da izvođenje radova počne u avgustu. Posebno bih istakao da se očekuje značajno učešće crnogorskih kompanija koje su učestvovale na tenderu, što smatramo važnim sa aspekta pospješivanja aktivnosti vezanih za oporavak ekonomije.
Objavljivanje tendera za elektromašinski dio projekta, procijenjene vrijednosti 22 miliona eura, koji obuhvata rekonstrukciju i modernizaciju hidromašinske i elektroopreme agregata A5, A6 i A7, hidromehaničke opreme zatvaračnica, opreme za hidrološko hidraulička mjerenja, ugradnju integralnog informacionog sistema na nivou elektrane, planirano je za septembar. Ugovor za izradu projektne i tenderske dokumentacije za ugradnju agregata A8 u hidroelektrani Perućica, snage 58,5 megavata, biće potpisan u drugoj polovini ove godine i počeće njegova realizacija, dok potpisivanje novog kreditnog aranžmana vrijednosti 23 miliona eura sa Njemačkom razvojnom bankom planiramo za sljedeću godinu.
U fazi implementacije je i projekat rekonstrukcije i modernizacije hidroelektrane Piva, vrijedan 15 miliona eura, koji izvodi konzorcijum Litostroj Slovenija-ABB Italija-ABB Hrvatska. Nakon uspješno završene rekonstrukcije i modernizacije sistema sopstvene potrošnje elektrane, nakon montaže najsavremenije nove opreme, u martu je trebalo da bude pušten u rad i rekonstruisani agregat A2. Usljed situacije izazvane COVID-om 19 predviđena završna ispitivanja u trajanju od četiri nedjelje i puštanje u rad nijesu realizovani. Nastavak izvođenja radova i povratak inženjera izvođača iz Slovenije i Hrvatske u Hidroelektranu Piva je planiran za prvu polovinu j una, dok uspješan završetak posla očekujemo u julu.
Projekat izgradnje vjetroelektrane Gvozd na krnovskoj visoravni kod Nikšića razvijate u saradnji sa austrijskom kompanijom IVICOM. Nedavno ste najavili i skori početak izvođenja geoloških radova. Da li je pandemija COVID-19 uticala na predviđenu dinamiku realizacije projekta i početak radova na terenu?
Mrvaljević: Nije, dinamika ostaje nepromijenjena. Sa radovima na terenu počinjemo krajem juna. Izrada projekta geoloških radova za pozicije predviđenih 13 vjetroagregata vjetroelektrane Gvozd, ukupne snage 54,6 megavata i očekivane godišnje proizvodnje od 150 gigavatsati, u završnoj je fazi. Predmetne radove će izvoditi lokalna kompanija koja posjeduje odgovarajuće reference iz ove oblasti. Pregovori o finansiranju projekta, vrijednog više od 60 miliona eura, sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj su u toku. Svi tenderi za nabavku glavne opreme za vjetropark, uključujući tender za nabavku vjetroagregata, izvođenje građevinskih radova, priključenja na prenosnu mrežu i ostale infrastrukture, biće sprovedeni u skladu sa pravilima EBRD-a.
Šta je posljednje urađeno na projektu izgradnje solarne elektrane? Ranije je najavljeno da se prvi kilovati očekuju naredne godine. Da li je korona virus odložio takav plan?
Mrvaljević: Izgradnja solarne fotonaponske elektrane kroz dvije faze na lokaciji Briska gora kod Ulcinja povjerena je međunarodnom konzorcijumu koji čine finska nacionalna energetska kompanija Fortum, EPCG i najveći EPC ugovarač u oblasti solarnih elektrana na svijetu -kompanija Sterling & Willson iz Indije. Procedura potrebnih izmjena i dopuna postojećeg prostorno-urbanističkog plana Ulcinja, u dijelu koji se odnosi na neophodno definisanje priključka elektrane na prenosnu mrežu, tj. priključenje prve faze elektrane na postojeću trafostanicu Kodre je u završnoj fazi.
Uvažavajući međunarodni sastav konzorcijuma, neizvjesno trajanje pandemije na svjetskom nivou i nepovoljan razvoj epidemiološke situacije u zemlji izvođača, u našem slučaju Indiji, predstavlja svakako kritičnu dilemu koja može uticati na dinamiku realizacije projekta. Nadajmo se optimističnom scenariju u kojem bi izgradnja prve faze elektrane, snage 50 megavata, mogla početi tokom godine. Ugovorom precizirano vrijeme izgradnje je 18 mjeseci, dok vrijednost investicije prve faze iznosi više od 45 miliona eura.
Pojedine NVO nedavno su saopštile da Crna Gora treba da reaguje zbog izbjegavanja BiH za sprovođenje prekogranične procjene uticaja na životnu sredinu projekta Buk-Bijela. U tom kontekstu, dokle se stiglo sa usvajanjem Detaljnog prostornog plana za višenamjensku akumulaciju na rijeci Komarnici? Kakav je stav BiH po tom pitanju?
Mrvaljević: Procedura usvajanja Detaljnog prostornog plana za prostor višenamjenske akumulacije na rijeci Komarnici sa Strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu je u završnoj fazi.
Po informacijama kojima raspolažemo, u skladu sa preporukama ESPOO konvencije, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je uputilo BiH upit za učešće u prekograničnom postupku strateške procjene o uticaju na životnu sredinu koja je izrazila zainteresovanost za učešće i dostavila mišljenje koje, shodno proceduri, mora sagledati ekspertski tim koji izrađuje dokumentaciju. Što se tiče termina usvajanja plana, nadamo se da će u junu, nakon usvajanja na Vladi, ući u završnu proceduru usvajanja u Skupštini Crne Gore.
Da li će, s obzirom da je riječ o investiciji od skoro 300 miliona eura, u susret mogućim ekonomskim izazovima koji nas očekuju, projekat biti odložen neko vrijeme?
Mrvaljević: Jedan od ključnih elemenata našeg petogodišnjeg investicionog plana za period od 2020. do 2024.godine je upravo izgradnja novih hidroenergetskih objekata uz prethodno sprovedenu potpunu rekonstrukciju i modernizaciju postojećih objekata. U tom smislu, projekat izgradnje hidroelektrane Komarnica je prepoznat kao prioritetan.
Preporučeno
Iskoristio bih priliku i pomenuo da je izvršni direktor španske energetske kompanije Iberdrole g-din Ignjacio Galan nedavno istakao da je najbolji, ako ne i jedini put za prevazilaženje perioda neizvjesnosti i krize koji nas potencijalno očekuje upravo realizacija investicija, i da će njegova kompanija čim to bude moguće, tj. nakon završetka vanrednih okolnosti koje su nas zadesile, ubrzati investicije kako bi doprinijela ekonomskom oporavku i omogućila očuvanje radnih mjesta.
