Video
Ovo je, smatra, samo početak krize koja se najavljuje na globalnom nivou, od septembra, kaže, kreće energetska kriza a dodatni udar, očekuje tokom jeseni sljedeće godine.
Komantarišući izjavu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića koji je kazao da je “Crna Gora pred bankrotom zbog neodgovorne politike prethodne dvije vlade” Mulešković je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore kazao: “Ne bih rekao da je Crna Gora pred bankrotom, to su jake izjave i da treba uvesti vanredno stanje kako je rekao prethodnih dana ministar zdravlja. Mislim da nijesmo u situaciji da smo toliko zaostali u donošenju odluka. Ako bi to stvarno bilo tako onda bi mogli da tražimo krivce zašto smo došli u takvu situaciju, zašto nijesmo ranije reagovali, i zašto radimo rebalans u septembru a ne u junu”.
Jeste, kaže Mulešković, težak trenutak ali smatra ne i dramatičan.
“Treba znati da mali ekonomski sistemi najlakše prevazilaze krize”, dodao je.
On očekuje da će doći do daljeg rasta cijena.
“Rizik koji imamo zbog međunarodnih kretanja, problemi u snabdijevanju, dovode do toga da cijene ne mogu da padaju. One sada jesu stabilne. Ako se nastave kretanja koja se najavljuju tokom jeseni i sljedeće godine ja očekujem dalji rast cijena. Ne toliko dramatičan kao što je bio ali blagi rast cijena se očekuje do kraja godine”, kazao je Mulešković.
Smatra i da turistička sezona nije uspješna kako je to planirano.
“Planirali smo milijardu prihoda od turizma, ne spominje se da smo postigli taj cilj a moramo znati da milijardu ove godine nije isto kao kada smo planirali zbog inflacije koja se desila”, kazao je Mulešković i poručio da treba dobro planirati narednu sezonu i dovesti nova tržišta u Crnu Goru.
To što državi fali 750 miliona, a što su saopštili zvaničnici, Muleškovića ne iznenađuje.
“Nijesam iznenađen, svi smo to znali i kada se usvajao budžet da ćemo imati problem sa finansiranjem javnih rashoda ove godine. Očekivano je bilo, ako bi pogledali kompletnu situaciju u budžetu, nijesmo očekivali da ćemo imati problem sa ratom u Ukrajini i da će doći do ovakve inflacije i poremećaja na međunarodnom trištu. Već u maju Crna Gora je implementirala određene mjere koje su bile u cilju podrške životnog standarda i privrede i tu su se smanjili budžetski prihodi ali nijesam očekivao da će biti ovoliki iznos neophodan da bi se Crna Gora izvukla ove godine. Ali moramo biti svjesni da to jeste problem i da ćemo ovaj problem imati ne samo ove već i sljedeće godine jer dosta mjera koje smo usvojili od decembra do danas koštaju i sve se to mora platiti. Prihodi su ostali na planiranom nivou, neke mjere planirane prilikom usvajanja budžeta nijesu usvojene i samim tim imate problem sa finansiranjem”, objasnio je Mulešković.
Kao razlog takvog stanja Mulešković vidi lošu komunikaciju između donosioca odluka i onih koji usvajaju te odluke ali i to što je program Evropa sad kako je kazao, postavljen bez dobre ekonomske analize.
“U posljednje vrijeme nemamo dobru komunikaciju između donosioca odluka i onih koji usvajaju te odluke. U decembru prilikom usvajanja budžeta imali smo veliki broj predloga od strane poslanika koji su bili sa potrošne strane, to su bila socijalna davanja, naknade i ostale koji nijesu imali dobru ekonomsku analizu i ekonomsko uporište. Program koji je krenuo sa implementacijom ove godine takođe je postavljen bez dobre ekonomske analize i bez scenarija kako bi to moglo da se implementira i došli smo u sitiaciju da usvajamo određene predloge jer su građani pozitivno reagovali na te predloge. Morali smo da razmislimo i kako ćemo sve to da plaćamo”, kazao je Mulešković.
Lijepo je, kaže, usvajati odluke koje su dobre za građane ali, dodaje, mora se i dobro planirate kako će se sve to servisirati.
“U ovom trenutku smo došli u situaciju da moramo da usvajamo odluke koje neće biti lijepe za građane i dobro prihvaćene”, kazao je.
Mulešković poručuje i da se ne treba prepucavati ko je kriv za to jer fali 750 miliona već, kako je kazao, svi treba da radimo na prevazilaženju situacije.
“Jer ovo je samo početak krize koja se najavljuje na globalnom nivou, od septembra kreće energetska kriza i ja očekujem dodatni udar tokom jeseni sljedeće godine. U ovom periodu svi moraju zajedno da rade na jačanju ekonomije”, dodaje on.
“Mi nismo učinili nšta po pitanju smanjenja javnih rashoda. Došlo je ove godine do dodatnog zapošljavanja u javnom sektoru pa su se uvele određene socijalne naknade a sa druge strane imali smo smanjenje akciza na gorivo. Sve to nas je dovelo u ovu situaciju”, kazao je.
Zabrinjava kaže to što do par dana unazad nijesmo znali koliko budžeti treba novca.
“Dobro je što smo podvukli crtu i znamo gdje se nalazimo. Nadam se da CG neće ulaziti u aranžmane sa MMF-om i ostalim relevantnim institucijama jer to sobom nosi određeni set mjera koje bi morali da implementiramo da bi se program sproveo”, kazao je Mulešković.
O tome ko je kriv za stanje u Fondu zdravstva kaže da krivca ne treba tražiti.
Preporučeno
“Svi su krivi jer su glasali za program Evropa sad. Svi bi trebali da sjednu i razgovaraju kako bi riješili problem. Program Evropa sad je imao dobru ideju ali misli da je to trebalo fazno uvoditi i da je povećanje minimalne zarade na 450 eura u tom trenutku bilo previše za Crnu Goru i naša ekonomije nije imala kapacitet da to izdrži i zbog toga smo se negdje našli u ovoj sitiuaciji. Da smo u decembru prošle godine, prilikom usvajanja budžeta, kada se krenulo sa tim programom imali dobru ekonomsku analizu sada bi lakše reagovali i to je bio jedan od glavnih nedostataka programa Evropa sad jer se negdje brzo implementirala tolika reforma javnih finansija. Ukidanje doprinosa za zdravstvo je moralo da ide fazno”, kazao je Mulešković.
