Video
U prvih devet mjeseci ove godine Crna Gora je, prema preliminarnim podacima Monstata o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni, za uvoz robe utrošila 1,68 milijardi eura, što je 8,2 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Crna Gora najviše troši na uvoz nafte i naftnih derivata, drumskih vozila i mesa. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da crnogorski uvoz još dugo neće biti manji, već da će on postupno i stabilno rasti, piše Pobjeda.
Preporučeno
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih devet mjeseci iznosila je 1,95 milijardi eura, što je 9,4 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
“Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,2 odsto i veća je u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosila 14,9 odsto”, naveli su iz Monstata.
“U strukturi uvoza, prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji (sektor 7) u iznosu od 368,2 miliona eura, koji čine drumska vozila 115,8 miliona eura i električne mašine, aparati i uređaji 67,5 miliona eura”, kazali su iz Monstata. Za prvih devet mjeseci uvoz vozila povećan je 18 odsto, u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Hrana
Za uvoz hrane i živih životinja, Crna Gora je za prvih devet mjeseci izdvojila 317,57 miliona eura, što je 6,2 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Pojedinačno najviše smo trošili na uvoz mesa i prerađevina od mesa, 74,5 miliona eura, za uvoz povrća i voća 51,5 miliona eura, dok smo za mlječne proizvode i jaja potrošili 42,4 miliona eura.
Za uvoz mineralnih goriva i maziva za prvih devet mjeseci izdvojeno je 196,67 miliona eura, od čega za naftu i naftne derivate 129,1 milion eura. Uvoz nafte i njenih derivata je uvećan u odnosu na prethodnu godinu za čak 31,13 odsto.
Podaci Monstata pokazuju da su značajna sredstva izdvojena i za uvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda 55 miliona eura, odnosno 16,28 odsto više u odnosu na prošlu godinu, za uvoz odjeće izdvojeno je 55,5 miliona eura, dok je za uvoz raznih vrsta pića utrošeno 58,2 miliona eura.
Najveći spolj notgovinski partneri Crne Gore u uvozu bili su Srbija sa 376,3 miliona eura, Kina sa 151.4miliona eura i Njemačka sa 138,9 miliona eura.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisni čama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne trgovine (CEFTA) i Evropskom unijom.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić naveo je da struktura uvoza zemlje ukazuje na njene strukturne neusklađenosti u proizvodnoj strukturi.
“Ono što je ipak specifičnost svake zemlje, ponaosob, jeste na koji način pristupa rješavanju problema uvozne zavisnosti koji u našem slučaju ima obilježja konstantno negativnog trenda povećanja, kome se ne nazire ni značajno smanjenje, a kamoli kraj”, kazao je Kostić Pobjedi.
Prema njegovim riječima, znatna eksterna neravnoteža, kao što je slučaj u Crnoj Gori, generira čitav niz negativnih uticaja na ekonomiju i stalno podstiče tražnju za tuđim novčanim sredstvima, što, kako kaže, nikako ne može biti dobra okolnost.
“Kada ste zavisni od inostrane proizvodnje, pogotovu u dijelu proizvoda opšte i egzistencijalne potrošnje, kao što su sredstva opšte potrošnje i potrošnja hrane, u stepenu koji je to kod nas slučaj, onda to zaslužuje najviši rang na skali prioriteta u strategiji razvoja zemlje i utvrđivanju njenih dugoročnih ciljeva ekonomskog razvoja”, naglasio je Kostić.
On je upozorio da se strukturne disproporcije ne rješavaju preko noći.
Šansa
“Ni naš uvoz još dugo neće biti manji, naprotiv on će postupno i stabilno rasti u apsolutnom iznosu, izuzev u slučaju iznenadnih poremećaja. Ni njegova struktura se neće bitnije mijenjati, jer su promjene u navikama u potrošnji postupne i skopčane s dugim rokom”, rekao je Kostić.
On je naveo što Crna Gora može kratkoročno da uradi i kako da utiče, na relativno smanjenje uvoza u bruto-domaćem proizvodu (BDP).
