U Petnjici je do jula naplaćeno 14 hiljada, slijedi Gusinje sa 32,2 hiljade eura i Plužine gdje je naplaćeno više od 88 hiljade eura PDV-a. Iako u ovim opštinama ima dvostruko više stanovnika nego u Šavniku zanimljivo je da je ta varošica po naplati PDV-a ekonomski gigant jer je tamo do jula naplaćeno preko 117 i po hiljada eura. Za nešto preko 55 hiljada eura PDV-a više od Šavnika naplaćeno je u Plavu, prenosi RTCG.
To što se iz sjevernih opština godinama u državni budžet po osnovu PDV-a sliva manje novca u odnosu na centralni dio i primorje, za stručnjake nije iznenađenje.
,,Kada je u pitanju sjever Crne Gore, ta naplata poreza na dodatu vrednost je zaista niska. Ali treba biti realan i znati da je tokom mračne privatizacije ekonomija sjevera Crne Gore bukvalno uništena”, kazala je Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.
,,Prvenstveno moramo da znamo da, ukoliko jedan privredni subjekt ima sjedište, na primjer, u Podgorici, a svoju filijalu na sjeveru Crne Gore, da će se negdje kroz finalne račune to pregledati i vidjeti na teritoriji opštine Podgorica, a ne na teritoriji te sjeverne opštine. Tako da negdje podaci mogu da potvrde da ta ekonomska aktivnost nije u dovoljnoj meri razvijena, i to pokazuju naše sve politike koje se donose na nacionalnom nivou, jer sjever treba da bude prioritet”, kaže analitičar Mirza Mulešković.
No, nije samo razlog nerazvijena ekonomija.
,,Ako bi pričali o neformalnoj ekonomiji, to jest sivoj ekonomiji, definitivno je postojanje sive ekonomije. Da li su ovakvi podaci samo isključivo zbog sive ekonomije? Nijesu. Ali da li postoji? Da”, kaže Mulešković.
Uz to, pojedine opštine na sjeveru nastale su bez studija o njihovoj finansijskoj održivosti.
,,Pojedini gradovi su postali opštine, a da nemaju neke od osnovnih socijalnih, društvenih i drugih usluga koje treba da obezbijede svom građanstvu. Kada smo prije nekoliko godina na sjeveru imali formiranje jedne opštine, imali smo informaciju da ta opština nema čak ni benzinsku pumpu”, dodaje Mrdović.
Tako je država, zahvaljujući političkim odlukama dobijala nove opštine ali i korisnike pomoći iz Egalizacionog fonda. Od te vrste državne pomoći zavise finansije svih opština na sjeveru jer imaju indeks razvijenosti ispod crnogorskog prosjeka.
Preporučeno















