Nema ko da zamrzne cijenu goriva u Crnoj Gori

Nezakazivanjem sjednice Bulajić želi da onemogući izbor nove Vlade sa parlamentarnom većinom koja isključuje njegov Demokratski front. Mandatar Dritan Abazović je u procesu formiranja nove Vlade koju treba da podrži dosadašnja opozicija na čelu sa Demokratskom partijom socijalista Mila Đukanovića.

Tako u skupštinskoj proceduri čekaju izmjene Zakona o akcizama kojima se otvara mogućnost umanjenja akciza do 20 odsto, kako bi se stabilizovale cijene naftnih derivata i zaštitio životni standard.

Finansijski analitičar Oleg Filipović za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje da je ograničenje cijena goriva moguće ili ukidanjem akciza ili njihovim smanjenjem u kom slučaju bi nedostajući dio pokrila država.

“Treba izbjeći gledanje na političku situaciju kroz prizmu uskopartijskih interesa”, kaže Filipović, ukazujući da bi političari trebalo da se dogovore o načinu zaštitite crnogorskog tržišta.

“Treba da donesu odluke o ograničavanju cijena kako bi zaštitili građane. S druge strane, može se iskoristiti situacija da se definišu ekonomski nacionalni interesi”, konstatuje Filipović.

Cijena na svjetskoj berzi diktira cijene u Crnoj Gori

Eurosuper po litru košta 1,54 eura, a eurodizel 1,39, što je rekord u posljednjih deset godina. Ove cijene će važiti do ponedjeljka 14. marta kada će, prema prognozama, biti dodatno uvećane čak do 25 eurocenti po litru.

Cijene goriva i naftnih derivata u Crnoj Gori zavise isključivo od kretanja cijena na globalnoj berzi. Agresija Rusije na Ukrajinu je destabilizovao svjetsko tržište nafte pa i crnogorsko. Jedini način za njihovo zauzdavanje je da se država odrekne dijela svog profita od prodaje goriva, što je nemoguće bez odluke parlamenta.

Demokratski front blokirao Skupštinu

Funkcioner prosrpskog Demokratskog fronta Strahinja Bulajić se našao na čelu Skupštine, kada je u februaru razriješen dotadašnji predsjednik Aleksa Bečić iz Demokrata. Nekoliko dana ranije izglasano je i nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića, kao posljedica raspada dotadašnje vladajuće većine, sastavljene od Demokratskog front, Demokrata i Građanskog pokreta Ura.

Obaranje Vlade inicirala je Ura Dritana Abazovića, podržana glasovima Đukanovićevog DPS-a i ostalih stranaka opozicije.

Nakon što je Ura započela pregovore o formiranju manjinske Vlade koji ne uključuju dotadašnje partnere, Bulajić i Demokratski front su najavili da neće dozvoliti da se u parlamentu formira nova Vlada, niti da se formalizuje nova parlamentarna većina.

“Koristim ovu priliku da obavijestim međunarodnu i domaću javnost, da neću zakazati sjednicu Skupštine Crne Gore, zbog toga što se nijesu stekli politički uslovi…”, naveo je Bulajić u izjavi za javnost 25. februara pravdajući to navodnim očuvanjem izborne volje građana.

Pokušaj Radija Slobodna Evropa da sa Bulajićem stupi u kontakt, kako bi odgovorio na pitanje da li će u narednom periodu zakazati redovnu sjednicu Skupštine kako bi se donijela odluka o ograničenju rasta cijene goriva, bio je neuspješan.

Uz to Demokratski front prijeti uličnim protestima i vaninstitucionalnim djelovanjem, ako neko od dvoje potpredsjednika Skupštine zakaže sjednicu parlamenta.

Građani taoci političkih interesa

Predstojeće poskupljenje goriva uticaće na dodatan skok cijena životnih namirnica, roba i usluga, upozoravaju iz partija, koje se zalažu da Skupština smanji akcize do 25 odsto.

Boris Mugoša, poslanik Socijaldemokrata koja je uputila predlog o ograničenju akciza, poručuje da blokada parlamenta pokazuje da su građani taoci političkih prepucavanja, a politika iznad ekonomskih interesa.

“U najavi je još jedno drastično povećanje cijene goriva koje će uticati na rast drugih roba i usluga. Cijene ulja, brašna, šećera i drugih namirnica u tim uslovima će rasti od 30 do 50 odsto, što će dodatno pogoršati kvalitet života građana “, navodi Mugoša za Radio Slobodna Evropa.

Apelovao je na kolege odblokiraju rad parlamenta jer je, kako navodi, borba za standard građana važnija od borbe za fotelje.

“Nadam se da će onima što blokiraju parlament prevladati savjest. Ovo su primjeri kad treba pokazati je li nam bitna zaštita standarda građana ili je to samo priča kada se borimo za glasove”, navodi Mugoša.

I Goran Đurović, privrednik i funkcioner Građanskog pokreta URA, podsjeća da cijena goriva povlači sobom rast svih namirnica.

Naglašava da parlament ne smije biti zarobljen zbog bilo čijih partijskih interesa.

“Apelujem na Strahinju Bulajića da zakaže sjednicu kako bi se donijele strateški važne odluke za život građana. Nemate pravo da blokirate život samo zato što vam se ne sviđa buduća parlamentarna većina. To ne može da bude tekovina demokratije”, poručio je Đurović za RSE.

On naglašava da Crna Gora ne može da utiče na globalne procese, poskupljenje nafte usljed rata u Ukrajini.

“Ali smanjenje akciza u našem parlamentu bi ublažilo negativne efekte u Crnoj Gori”, kaže Đurović.

Uticaj stranih tržišta na Crnu Goru

Ekonomski analitičar Oleg Filipović ukazuje da Crna Gora najviše zavisi od tržišta Evropske Unije, a ne ruskog ili ukrajinskog:

“Oni su nam glavni partner. Ekonomski rat koji je nastao i koji će promijeniti ekonomsku sliku u budućnosti ima itekako uticaja na Crnu Goru.”

Filipović kaže da dolazi do poremećaja na finansijskom tržištu.

“Prvi efekat će se ostvariti u tome što naše banke neće više do novca dolaziti po postojećim uslovima, a to će uticati na povećanje kamata u Crnoj Gori, što će ionako zaduženo tržište dovesti u vrlo negativnu situaciju”.

Drugi uticaj po Crnu Goru, smatra Filipović je povezan sa visinom javnog duga.

“Što se tiče direktnog uticaja na građane, to se već vidi – kroz cijenu goriva i najavu povećanja. Brzo će se pojaviti nestašica osnovnih životnih namirnica”, zaključuje Filipović poručujući da je jedina mogućnost ograničenje rasta cijena, kako goriva tako i životnih namirnica.

Kada je riječ o prijetećoj nestašici osnovnih životnih namirnica, iz Ministarstva poljoprivrede Crne Gore nisu odgovorili na pitanja RSE, da li Vlada ima alternativu za uvoz, nakon odluke Vlade Srbije da privremeno zabrani izvoz osnovnih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda.

Naime, Crna Gora iz Srbije uvozi oko 90 odsto poljoprivrednih proizvoda, kao što su pšenica, kukuruz, ulje. Povodom rasta cijena brašna i žitarica na berzama, te moguće nestašice, najavljeni su razgovori predstavnka pekarske industrije i Vlade.

Crna Gora ima, prema riječima ministra poljoprivrede Aleksandra Stijovića, zaliha namirnica za naredna tri mjeseca.

Iako je Vlada praktično u tehničkom mandatu od početka februara kada je izgubila povjerenje u Skupštini, ministar ekonomije Jakov Milatović je saopštio da se priprema paket mjera podrške privredi i građanima, ali nije precizirao o kojim mjerama se radi i kada će biti usvojene.