Vuković je u konzorcijumu sa kompanijom Radius iz Herceg Novom izabran na međunarodnom javnom tenderu Vlade, prijavivši se za izgradnju mHE na Murinskoj i Trepačkoj rijeci, ne bi li povećao šanse da dobije makar jednu od koncesija, iako je inicijalno bio zainteresovan samo za Murinsku.

Ipak, dobio je obje. Kazao je da su tendersku komisiju činili domaći i strani stručnjaci, te da su oni u suštini bili reviziona komisija koja je ocjenjivala valjanost tehničkih rješenja.

– Komisija nam je ukazala na neke formalne nedostatke koje jesmo otklonili u datom roku, ali oni nijesu bili eliminacione prirode, jer smo ugovor sa Ministarstvom ekonomije potpisali i prije nego smo te nedostatke otklonili – kazao je Vuković.

Zeleno svjetlo

Objašnjavajući da je 2010. godine, zbog svjetske krize, bilo teško obezbijediti finansije za ovakva dva projekta, Vuković je Miranoviću ponudio da preuzme Trepačku, a na postupak za prenos koncesije Ministarstvo je dalo zeleno svjetlo. Iznenadilo ga je, kako je kazao, kada ga je Miranović 2019. pitao da li u rješenju ima nekih skrivenih mana.

– To su projekti tehnički eksplicitni i egzaktni i sve i da se nešto želi sakriti, to je nemoguće ako imate tehnički obrazovanu komisiju – kazao je Vujović dodajući da je među članovima bio i čuveni profesor Mašinskog fakulteta Petar Vukoslavčević.

Projekat je radio profesor Građevinskog fakulteta Ratko Mitrović, a Vuković ne zna da li ga je uradio sam ili sa nekim u timu, jer je projekat ovjerila firma čijeg se imena nije mogao sjetiti. Objasnio je da se u ovakvim projektima konačno rješenje često razlikuje i u odnosu na glavni projekat, a kamoli na idejno rješenje koje se prvo radi. Zbog toga se, kako je naveo, na kraju radi projekat izvedenog stanja.

Mašović koji je, kako je naveo, vlasnik i direktor Igma granda i Igma enerdžija, a koji je i sam angažovan na izgradnji više mHE na teritoriji opštine Andrijevica, od početka je bio uključen u projekat Miranovića te mu je, prijateljski, pomogao da riješi imovinska pitanja sa mještanima. On je, kako je kazao, posredovao u otkupu zemljišta od mještana tvrdeći da je Miranović prihvatao njihove ponude, iako su, u nekim slučajevima, bile višestruko veće od realne vrijednosti.

Obojica su smatrali da je takav način otkupa zemljišta bolji od eksproprijacije, kako bi se izbjeglo da mještani imaju utisak da im je nešto oteto. Poslije nekoliko godina Mašović je Miranoviću ponudio partnerstvo za izgradnju mHE Trepačka i Crnja, oko čega su imali sastanak u ME sa Miodragom Čanovićem i Majom Pavićević, koji su, prema njegovim riječima, time bili oduševljeni.

Izvođenje radova

Dali su im, kako je naveo Mašović, model ugovora koji su koristili drugi koncesionari, imajući u vidu da je takva praksa već postojala. Čim su vremenske prilike to dozvolile, zajednički su krenuli u izvođenje radova, računajući da nema ničeg spornog oko njihovog partnerstva, ugovorili isporuku opreme, jer se za izradu generatora trebalo čekati i do deset mjeseci, kako ne bi kasnili.

U nekom momentu država im je dala rok od tri mjeseca da završe cijeli projekat, što je, kako je naveo Mašović, bilo nerealno, pa je nakon isteka tog roka građevinska inspekcija izašla na teren i konstatovala što je urađeno. Država je neko vrijeme bila nijema na sva njihova obraćanja, a onda je uslijedilo i odbijanje njihovog partnerstva bez, kako je naveo, valjanog obrazloženja. Do 2019. godine se nije dešavalo ništa, a onda je tadašnja ministarka ekonomije Dragica Sekulić najavila raskide ugovora, uključujući i koncesiju za Trepačku.

U razgovoru sa tadašnjim potpredsjednikom Vlade Milutinom Simovićem, Mašović je, kako navodi, dobio ponudu da produže koncesiju za Crnju, ako potpišu sporazumni raskid za Trepačku.

Simović mu je, kako navodi, kazao da imaju saznanja da će se mještani buniti, zbog čega je bio stava da je ugovor potrebno raskinuti. Miranović ga je obavijestio da mu je iz Ministarstva ekonomije rečeno da idejno rješenje ne valja, iako o tome, kako je kazao Mašović, do tada, nikada nije bilo govora. Desetak dana nakon što su počeli radove na Crnji, mještani su ih spriječili, kazao je Mašović.

Tokom otkupa zemljišta, kako je naveo, niko od mještana javno nije iznio nikakvu zamjerku na njihov plan da grade mHE, osim onih koje je trasa zaobišla pa nijesu mogli prodati imanja.

Dekar traži poništenje sporazuma jer su, kako tvrde, dovedeni u zabludu da je sporno tehničko rješenje, ali se kasnije ispostavilo da je pravi razlog bio protest mještana i izbjegavanje naknade štete koju će precizirati nakon vještačenja. Sutkinja Dijana Raičković bi na narednom ročištu trebalo da odluči o njihovom zahtjevu za građevinsko i finansijsko vještačenje.