Partnerstvom Vlade i Privredne komore do održivog ekonomskog rasta i napretka

U neposrednoj komunikaciji sa predstavnicima renomiranih crnogorskih kompanija, pored premijera Abazovića učestvovali su potpredsjednici Vlade Vladimir Joković i mr Ervin Ibrahimović, te ministri -ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović i finansija Aleksandar Damjanović.

Moderirao je potpredsjednik Komore Pavle D. Radovanović koji je istakao intenzivnu saradnju sa novom Vladom što već daje konkretne rezultate u interesu poslovne zajednice.

“Privredna komora i Vlada Crne Gore su prirodni partneri od čije saradnje zavise stabilnost i kvalitet privrednog i ekonomskog ambijenta, te time i dostizanje održivog ekonomskog rasta i napretka”, ocijenila je u pozdravnom govoru predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić. Ona je zahvalila resornim ministrima što od stupanja na dužnost učestvuju u radu sjednica granskih udruženja Komore, ocijenivši da to pokazuje njihovu spremnost za konstantan dijalog u cilju razvoja crnogorske ekonomije.

Drakić smatra da su pred nama brojni izazovi na koje će se adekvatnije odgovoriti sinergetskim promišljanjem i djelovanjem. Podsjetila je na veliki doprinos privrede kvalitetu života u Crnoj Gori tokom pandemijeske i najnovije krize zbog rata u Ukrajini, društveno odgovorno poslovanje i ulogu u nesmetanom snabdijevanju tržišta.

“Period koji je pred nama tražiće mnogo snažnije, solidarnije i efektivnije strateške ekonomske odgovore od onih koji bi bili dovoljni u redovnim okolnostima, na što smo vjerujem spremni”, ocijenila je predsjednica Komore.

Krizna dešavanja, prema njenim riječima, potvrdila su neadekvatnu strukturu domaće privrede.

“Diverzifikacija je neminovnost, ali moramo znati da je riječ o procesu koji zahtijeva jasne i izdašne podsticajne politike i mjere, kojima se moramo posvetiti na svim nivoima. Takođe, visoka uvozna zavisnost naše nacionalne ekonomije mora biti smanjena, kako bi bila otpornija na sve eksterne udare. Jedino to bi moglo da vodi i povećanju zaposlenosti, posebno u nedovoljno razvijenim krajevima”, kazala je Drakić.

Nepredvidivost sa kojom smo suočeni, naglašava ona, zahtijevaće oprezniji pristup i model projektovanja biznisa ne samo za ovu i narednu godinu, već i za duži period. Na to opominje visoka stopa inflacije, značajan rast cijena energenata, kao i nesigurnost snabdijevanja određenim robama iz uvoza.

Ona smatra da se u fokusu dijaloga privrede sa donosiocima odluka treba da bude zakonska regulativa koja utiče na uslove poslovanja, što brže uspostavljanje Kreditno-garantnog fonda; sveobuhvatni pristup u privlačenju stranih i domaćih investicija, pronalaženje sistemskog pristupa za podršku malim i srednjim preduzećima, ulaganje u digitalnu transformaciju privrede koju treba da prati digitalizacija uprave, te u zelenu i cirkularnu ekonomiju kao investicije u kvalitetnu budućnost cjelokupnog društva, kao i borba protiv sive ekonomije.

“Riječju – ako budemo posvećeni dugoročnim i održivim ekonomskim politikama – to znači da ćemo u segmentu ekonomije, tržišta i konkurentnosti biti na pravom kursu na koji smo se obavezali i kroz opredjeljenje da budemo dio Evropske unije i jedinstvenog tržišta”, kazala je predsjednica Komore.

Podsjetila je da je dijalog Komore i Vlade nedavno rezultirao ukidanjem akciza na plastiku i PDV-a na hljeb.

“Od našeg zajedničkog djelovanja na polju ekonomskih politika, zavisi otpornost ne samo privrede već i cijelog društva na negativne uticaje bilo koje vrste i za to nosimo odgovornost. Stoga bi moja poruka ovim povodom bila da naše sinergijsko djelovanje treba da pokaže da Crna Gora ima privredu sa potencijalom za razvoj, adekvatan ljudski kapital da taj razvoj ostvari, kao i sposobne institucije”, kazala je Drakić.

Premijer dr Dritan Abazović naglasio je da ovu Vladu interesuju vladavina prava i ekonomski razvoj, dok su “sve ostale teme nametnute mimo njene volje”.

“Vladavina prava i ekonomski razvoj su potpuno kompatibilne teme. Bez vladavine prava nema ekonomskog razvoja a bez ekonomskog razvoja nema progresa Crne Gore”, kazao je predsjednik Vlade.

On je ponovio konstataciju da zbog uvezene krize predstoji izazovni period od jeseni sa čime se moramo suočiti.

“Zajedno moramo učiniti sve kako bismo olakšali život građanima i sačuvali privrednu aktivu”, kazao je Abazović.

Premijer je zadovoljan postignutim tokom prvih 50 dana rada Vlade, uz ocjenu da je počelo rješavanje određenih prioritetnih pitanja. U fokusu će biti otklanjanje izazova u nadležnosti Ministarstva ekologije i prostornog planiranja, kako bi se omogućile nove investicije, najavio je on. Izrazio je zadovoljstvo time što je u Boku uplovio plutajući dok koji će se koristiti za remont jahti, te saopštio da se radi na uspostavljanju svojevrsnog vodenog terminala koji bi povezivao Tivatski aerodrom sa hotelima.

“Moramo da vjerujemo u sebe jer ideje mogu da se ostvaruju. Imamo veliku želju da 13. jula otvorimo autoput, bulevar Podgorica-Danilovgrad i položimo kamen temeljac za žičaru Kotor-Lovćen”, kazao je Abazović.

Premijer ističe problem da zbog inflacije i rasta cijena inputa u opasnosti realizacija kapitalnih projekata po ranijim tenderima. Vlada traži rješenje koje su upostavile EU zemlje, na bazi mjesečnog proračuna cijena i inflacije, kako bi se korigovala ugovorena sredstva za realizaciju dogovorenog i spriječila blokada kapitalnih projekata.

“Moramo da motivišemo investitore kako bi realizovali projekte na sjeveru Crne Gore. Pozivam i vas da privredne aktivnosti, ako vam to ne predstavlja prepreku u biznisu, usmjeravate ka sjeveru, jer ne želimo da dozvolimo da se u potpunosti isprazni i da ne možemo da ga reanimiramo”, apeluje premijer.

Dodaje da postoje brojni projekti vezani za energetiku, te poziva EPCG na fleksibilnost u smislu omogućavanja priključenja na mrežu novih energetskih objekata.

“Moramo kroz partnerstvo omogućiti da se što prije realizuje sve što je zelena energija i predstavlja diverzifikaciju energenata”, napominje on.

Prema Abazovićevim riječima, država je spremna da kupi dio Luke Bar koji je u vlasništvu turskih investitora i nađe novog operatera koji bi bio spreman da doprinese revitalizaciji željeznice i realizaciji autoputa.

“Luka Bar je blago jer može da promijeni cijelu Crnu Goru što ne može nijedan aerodrom ili drugi objekat”, smatra on.

Takođe otkriva ideju Vlade da se napravi Airpark Berane gdje ne bi bio samo aerodrom već i dva povezana biznisa.

“Potrebno je što prije ući u realizaciju projekta cementare u Pljevljima”, ocjenjuje on.

Abazović ističe neophodnost da Crna Gora smanji zavisnost od uvoza.

“Svi privrednici koji žele da prošire kapacitete u nama imaju partnera. Država je spremna da izda ogromne obradive površine svima sa biznis planom za proizvodnju hrane”, kazao je premijer.

Dragan Bokan, predsjednik kompanije Voli Trade, najavio je plan da zajedno sa MI Goranović realizuje veliku investiciju u proizvodnju koja bi za 60 odsto umanjila uvoz mesa.

Kontinuirani rast cijena, poremećaji u snabdjevanju, nelikvidnost, povećanje poreza na dobit, neki su od izazova koji otežavaju poslovanje privrede, smatra on. Ocjenjuje da povećanje stope poreza na dobit sa devet na 15 odsto predstavlja veliku barijeru za kompanije koje ulažu u razvoj, ali i da to destimulativno djeluje na nove strane investicije. On se založio da se umanji porez na reinvestiranu dobit. Založio se da se omogući rad nedjeljom u trgovini u jednoj smjeni, kao i za sinhronizovano djelovanje kako bi se riješio problem deficita radne snage.

“Pozivam izvršnu vlast da povede računa o pokretačima, nosiocima privatnog sektora. Pružite nam bezbjedan okvir za poslovanje jer smo mi temelj, oslonac privrede i samo zdravim pristupom možemo doći do cilja – ekonomske stabilnosti i jačanja privrede”, poručio je Bokan.

Ranko Jovović, predsjednik OU turizma i ugostiteljstva, ukazao je na ogroman problem nedostatka radne snage u ovom sektoru čijem bi rješavanju moglo doprinijeti, između ostalog i uvođenje kategorije stalnog sezonskog radnika .

“Vjerujem da bi zainteresovanost mladih za ova zanimanja bila mnogo veća kada bi bilo sigurno da mogu imati primanja tokom cijele godine”, kaže Jovovič, dodajući i da je potrebno skratiti proceduru prijave stranaca na sezonske poslove.

On se takođe založio za uvođenje kategorije service charge, rješavanje problema buke, zastarjele komunalne infrastrukture i umanjenje stope poreza na nepokretnost.

Smatra da treba preispitati odlluku o uvođenju akciza na gorivo za jahte ocjenjujući da će to imati negativne posljedice na jahting turizam Crne Gore.

Hilmija Franca, Mesopromet, smatra da poljoprivreda predstavlja jedan od ključnih sektora za održivi razvoj i očuvanje crnogorskog sela, te da ju je potrebno čvršće povezati sa trgovinom i ugostiteljstvom. Naglašava da veliki potencijal razvoja predstavljaju neiskoriščeni resursi u ovoj oblasti, da je neophodno razvijati industrijsku preradu hrane, kao i da bi mjere podrške iz Agrobudžeta trebalo značajno uvećati, po uzoru na države CEFTA.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Vladimir Joković kazao je da su agrar i energetika ključni za ekonomiju.

“Što više ulažite u poljoprivredu, jer su hrana i energija najbitinije”, kazao je Joković.

Prema njegovim riječima, postoji inicijativa da se evidentira sva obradiva zemlja u državnom vlasništvu i podijeli primarnim poljoprivrednim proizvođačima.

Joković je podsjetio na značajnu podršku države agraru, uz ocjenu da se nedovoljno koriste sredstva iz IPARD fondova.

“Od 15 miliona grantova samo je 3,8 miliona iskorišćeno u 2021. godini. Ako ovako budemo koristili sredstva ostaćemo bez njih”, kazao je Joković.

Ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović tokom sastanka je saopštio da trenutno u Crnoj Gori boravi 68.000 turista, 94 odsto u odnosu na 2019, a 21 odsto više nego prošle godine.

“Na nama je da turističku sezonu produžimo kako bismo sustigli rekordnu 2019. godinu”, naveo je on.

On je kazao da je Luka Bar prioritet i da će država dati sve od sebe da je vrati u vlasništvo.

“Limitiranje marži osnovnih namirnica je iznuđena odluka u dogovoru s privredom. Nadamo se da je ovaj potez kratkog vijeka jer sam svjestan da ograničava tržišnu ekonomiju”, kazao je Đurović, ocjenjujući da bi ograničavanje cijena proizvoda dovelo do nestašice i sive ekonomije.

On je pozvao kompanije da skrate rokove izmirenja obaveza prema malim proizvođačima.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da je država od 2018. do 2022. u budžetu imala 42 miliona manje zbog nenaplaćivanja akciza na gorivo za jahte.

“Mi smanjujemo akcize za građane i privredu. Ovo nije nepredvidljiva poreska politika. Predvidljivost, stabilnost i dgovornost je moto ove vlade”, kaže ministar Damjanović.

On je kazao da je porez na dobit, koji su privrednici istakli kao barijeru razvoja kompanija, nešto što je zatečeno i planirano u budžetu na ovu godinu.

Najavio promjenu poreske politike kako bi se omogućilo nesmetano funckionisanje lokalnih samouprava i doprinijelo rješavanju problema u Fondu zdravstva.