Video
Plate u privatnom sektoru u prosjeku su povećane 39 odsto na prosječno 734 eura i privrednici upozoravaju da to predstavlja veliki problem, pogotovu zbog narušene likvidnosti izazvane posljedicama epidemije kovida-19 i energetske krize i rata u Ukrajini. Uglavnom, većina firmi podigla je kredite za likvidnost obrtnih sredstava, što pokazuje da jedva preživljavaju. Osim državnih energetskih firmi, čiji menadžment nije zabrinut zbog minusa u koje su upali prošle godine (sa izuzetkom CGES-a i COTEE) i nastavlja sa partijskom agendom zapošljavanja.
Zapošljavanje
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković upozorio je da je problematično to što se povećanja zarada vrše u javnom sektoru iako nije došlo do reforme, već nasuprot tome broj zaposlenih u javnom sektoru se samo povećava.
– Ovo ima negativne efekte na privredu, jer upravo privreda, koja je u veoma teškoj situaciji treba da finansira sve ove odluke Vlade – kazao je Mulešković.
On dodaje da ovakva politika zarada ne stimuliše razvoj privatnog sektora već stimuliše mlade i ostale da svoje mjesto traže u džavnoj upravi, što nije dobro za dugoročni razvoj Crne Gore.
– Umjesto da promovišemo otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru, da povećavamo ekonomske aktivnosti zemlje, ovakvim mjerama se upravo stimuliše ono drugo, zapošljavanje u javnom sektoru. A sa druge strane, privreda koja je u velikim problemima, gdje imamo skoro 20 hiljada blokiranih preduzeća čija su dugovanja premašila milijardu eura, treba da finansira sve to – rekao je Mulešković.
On smatra da je neophodna reforma javne uprave, jer je to problem koji decenijama guši crnogorsku privredu i usporava ekonomski rast.
Procenti
Plate su u 2022. godini u prosjeku povećane ukupno za 190 eura, odnosno za 35,38 odsto. Lista djelatnosti pokazuje da su najveća povećanja u procentima bila kod najmanjih zarada, a u apsolutnim iznosima kod najvećih. Izuzetak su zaposleni u trgovini, ugostiteljstvu, što je dominanstvo privatni sektor, a gdje su bile najniže zarade. U trgovini povećanje je bilo u prosjeku 225 eura, odnosno 56,53 odsto; u ugostiteljstvu 247, odnosno 60,69 odsto. U poljoprivredi, u kojoj je najveća kompanija većinski državne Plantaže, povećanje je bilo prosječno 242 eura, odnosno 52,84 odsto.
Najveće zarade su u elektroenergetskim kompanijama (EPCG; CGES; CEDIS i Rudnik uglja), koje su dominanstvo u državnom vlasništvu, te u bankama, odnosno osiguravajućim društvima, koji su u privatnom vlasništvu. U EPCG povećanje je bilo 199 eura u porosjeku, odnosno 21,44 odsto na prosječno 1.127 eura. U bankama i osiguranju povećanje je bilo 245 eura, odnosno 25,63 na 1.201 euro u decembru prošle godine.
Što se tiče javnog sektora, koji prema najnovijim podacima Monstata broji 60 zaposlenih, zaključno sa prošlom godinom njihove su zarade povećane u prosjeku 36 odsto, odnosno 186 eura u prosjeku. Kako je u srijedu na sjednici Vlade najavio premijer Dritan Abazović, njima će zarade iz dva puta i zaključno sa aprilom ove godine biti povećane još 25 odsto. Dakle ukupno za 51 odsto od iniciranja programa Evropa sad, što ih svrstava u najveće dobitnike novog vala tranzicije. Oni će u prosjeku u aprilu ove godine dogurati do 900 eura.
Mulešković navodi da je činjenica da imamo značajan rast zarada u javnom sektoru, što je, kako kaže, bilo očekivano nakon povećanja svih zarada početkom prošle godine.
– Ipak ono što treba da nas zabrine i treba da odgovorimo na pitanje do kojeg nivoa će državni budžet moći da istrpi sva povećanja zarada i ostalih davanja koja su se desila u prošloj i ovoj godini – saopštio je Mulešković.
Mirza Mulešković
U budžetu za ovu godinu predviđeno je 67 miliona eura za povećanje plata u javnom sektoru, 35 miliona za povećanje penzija i 45 miliona za povećanje socijalnih davanja
Mulešković smatra da se upravo zbog takvih odluka i povećanja zarada i ostalih davanja već početkom godine krenulo sa povećanjem poreskih stopa i akciza.
– Ovo je takođe bila očekivana odluka Vlade, jer imajući u vidu da je usvajanjem budžeta bilo jasno da ćemo se zadužiti minimum 600 miliona eura ove godine, Vlada je morala da radi na poboljšanju javnih prihoda – kazao je Mulešković.
Istakao je i da javne finansije nijesu stabilne, i da poseban problem imamo sa prihodnom stranom, što su, kako kaže, potvrdili su i svi međunarodni izvještaji.
Preporučeno
– Takođe, strah me je da ovo povećanje poreza i akciza nije jedino i da je ovo samo početak tog procesa, koji zasigurno negativno utiče na privredu ali sa druge strane direktno utiče na pad životnog standarda građana Crne Gore – upozorio je Mulešković.
