Video
U predlogu budžeta za narednu godinu nema mjera za povećavanje prosječne plate na 1.000 eura, kako je to obećavala Evropa sad, a Filipović kaže da ćemo morati da sačekamo april da vidimo koje će reforme Vlada da predloži.
“Ne može doći do povećanja plata dok ne krene, po mom mišljenju, jedna horizontalna reforma koja se tiče s jedne strane fiskalne reforme, a s druge strane da dođe i u monetarnom sistemu do izmjena Zakona o radu komercijalnih banaka”, kazao je Filipović.
Najave o povećanju plata vidi kao politički potez koji će zavistiti od ekonomskih parametara.
“Ja sam apsolutno neko ko je za radikalne reforme, neko ko nije za neko pretjerano očekivanje. Smatram da oni trebaju da idu i u fiskalnu reformu i u reformu državne administracije u istom mahu i trebaju da stvore u slove da naša privreda, odnosno tržište, sami proizvode novac. Smatram da na rashodnoj strani sa jednom pametnom strategijom, ima dovoljno sredstava za uštedu”, kazao je Filipović.
Upravo će i reforme, kako smatra Filipović, biti i najveći izazov za narednu godinu.
“Da li ću ući u reforme ili ne, ili će napraviti ekonomski “step back” i ne ući u te reforme, mislim da će to biti najveći izazov. Pri čemu ne mislim samo na fiskalne reforme, nego mislim na one reforme koje najviše opterećuju crnogorsko društvo u ovom momentu, a to je nepotrebna velika administracija”, kazao je Filipović.
Mora se, smatra on, krenuti i u izmjene Zakona o javnim nabavkama.
“Zato što važeći zakon omogućava različite mogućnosti i veliki novac izlazi iz Crne Gore, koji bi u nekim drugim postavljanjem velikim dijelom ostajao u državi”, kazao je Filipović.
U Predlogu budžeta za 2024. Filipović smatra da je interesantan dio koji se odnosi na kapitalne investicije sa jedne strane i rashodne sa druge, gdje kako kaže, nema predloga za smanjenje javne administracije.
“Što se tiče samih kapitalnih investicija, mislim da je negdje oko 240 miliona eura predviđeno, ali opet u tom dijelu su apsolutno sve investicije koje trebaju da se urade. Od kapitalnih projekata to su u ovom momentu druga dionica auto-puta, brze ceste, digitalizacija društva”, kaže Filipović i dodaje da za te projekte nemamo jasno navedene rokove, ni način finansiranja.
Predlogom budžeta za 2024. predviđeno je i zaduženje do 650 miliona eura, od toga 500 miliona za vraćanje starih dugova. Podsjeća i da su kamatne stope za aktuelno zaduženje oko 6,5 odsto kod domaćih banaka.
Filipović kaže, kako je interesantno pitanje, po kojoj cijeni će se država zadužiti i da li će to biti na domaćem ili stranom tržištu.
Preporučeno
“Mislim da je znatno interesantnije i postoji ta mogućnost da se zaduže na domaćem tržištu, da se iskoristi ta pozicija što u naši građani u bankama imaju oko dvije milijarde eura u ovom momentu. Mislim da je to jedan ozbiljan potencijal u koliko žele da se zaduže emisijom finansijskih instrumenata na domaćem tržištu i mogućnošću građana da kupe novac jeftinije”, kaže Filipović koji smatra da je na domaćem tržištu bolja pozicija za pregovaranje i definisanja cijena za zaduživanje.
