Purišić za Standard: Vlada pripremila subvencije plata za 100.000 radnika

Koliko i na koji način Ministarstvo može pomoći u ovoj situaciji?

Pandemija je svijet rada natjerala da bira između brige o zdravlju i brige o biznisu i sredstvima za egzistenciju. Logično je da se u tim okolnostima i naša država opredijelila da najprije zaštiti zdravlje i živote građana, ograničavajući kretanje stanovništva i poslovanje nekih privrednih subjekata, a nakon toga da pomogne privredi i građanima da smanje posljedice nastale krize.

Dakle, ja mislim da se ispravno postupilo, da smo se kao društvo dobro nosili sa ovim izazovom, da su brojne institucije opravdale očekivanje, a neke i više od toga.

Vlada i Ministarstvo rada i socijalnog staranja su i prije pojave zaraze u Crnoj Gori preduzeli brojne aktivnosti da se olakša funkcionisanje privrede i umanje posljedice epidemije s jedne strane i očuva elementarni nivo životnog standarda radnika i socijalno ugroženih građana s druge strane.

U okviru Socijalnog savjeta, sa socijalnim partnerima smo postigli dogovor da zajedno apelujemo na poslodavce da očuvaju svako radno mjesto, prije svega da produže sve ugovore o radu na određeno vrijeme koji ističu u periodu trajanja mjera Vlade za suzbijanje pandemije.

Vlada Crne Gore je blagovremeno pripremila dva paketa ekonomskih mjera, kako bi na adekvatan nacin pomogla privredi da se izbori sa novim okolnostima na tržištu zbog smanjene aktivnosti, prekinutih lanaca snabdijevanja i drugih izazova, a samim tim pomogla da se očuvaju postojeća radna mjesta i postojeći nivo životnog standarda zaposlenih i građana.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja je izdalo više stotina tumačenja i preporuka koja su bila u toj funkciji i aktivno učestvovalo u koncipiranju oba paketa mjera pomoći privredi i građanima.

Kako zaštiti radnike od otpuštanja, a evidentno je da će ih biti, jer je pandemija zaustavila sve i ugrozila likvidnost preduzeća?

U ovim okolnostima najvažniji su međusobno razumijevanje i solidarnost između socijalnih partnera, posebno poslodavaca i zaposlenih. Oni zavise jedni od drugih i trebaju u ovoj situaciji razumjeti potrebe i poteškoće onih drugih, kako bi zajednički umanjili štete od pandemije COVID 19.

Već sam kazao da su Vlada i Socijalni savjet apelovali na poslodavce da sačuvaju svako radno mjesto i svoje zaposlene. To je u najboljem interesu poslodavaca, s obzirom na to da našem tržištu rada nedostaje veliki broj adekvatne radne snage, koja u ovim okolnostima neće moći da se uveze iz okolnih država. Sa svoje strane, Vlada je pripremila drugi paket pomoći privredi kroz subvencije zarada za oko 100.000 radnika, koji rade u kompanijama kojima je odlukom državnog organa zabranjen rad ili su zbog ograničene tražnje imali bitno smanjen promet. Država će za te namjene angažovati značajni dio budžetskih sredstava, a poslodavcima su obezbijeđene i brojne druge povoljnosti u poslovanju, kako bi se izborili sa nelikvidnošću, zadržali postojeće radnike i sačuvali svoj biznis.

Nadamo se da će poslodavci iskoristiti sve svoje unutrašnje rezerve da očuvaju radna mjesta i dosadašnji nivo zarada, a da će zaposleni u vremenima koja slijede, nadoknaditi to svojim poslodavcima.

Institucije države treba da zaštite zaposlene od samovolje onih drugačijih poslodavaca, za šta imaju brojne pravne institute i mogućnosti na raspolaganju.

Da li je Crna Gora dovoljno uradila na zakonskim rješenjima koja štite prava radnika?

U prethodnih nekoliko godina, u cilju harmonizacije našeg sa evropskim zakonodavstvom, usvojili smo set zakona koji obezbjeđuju najviše standarde u zastiti prava zaposlenih. Svi oni su pripremljeni uz pomoć domaće i strane pameti i u strpljivom socijalnom dijalogu, dakle uz saglasnost reprezentativnih sindikata, poslodavaca i Vlade. Ove godine ćemo usvojiti još četiri važna zakona iz oblasti radnog zakonodavstva i tako potpuno usaglasiti naše zakonodavstvo iz ove oblasti sa evropskim i stvoriti uslove za zatvaranje poglavlja 19- Zapošljavanje i socijalna politika u dijalogu sa EU. Krajem prošle godine je pripremljen i usvojen i Zakon o radu, najvažniji zakon iz oblasti radnih odnosa. On je i primjeren našim potrebama, s obzirom na to da je rezultat saglasnosti sva tri socijalna partnera i na nivou je evropskih standarda, jer je usaglašen sa svim relevantnim direktivama EU i konvencijama MOR-a.

Da li je Zakon o radu postigao ono što je bila intencija – zaštita prava radnika na većem nivou?

Jedan od značajnih dometa novog Zakona o radu je bolja zaštita prava zaposlenih, kroz aktivniju ulogu Uprave za inspekcijske poslove – Inspekciju rada, Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, kao i nadležnih sudova.

Zaposleni koji smatra da su mu povrijeđena prava iz radnog odnosa ima pravo da se obrati poslodavcu, s tim što nezavisno od toga može se obratiti i Inspekciji rada u cilju dodatne zaštite prava zaposlenih. Novim zakonom ojačana je uloga Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, na način da zaposleni prije pokretanja postupka pred nadležnim sudom, dužan je pokrene postupak pred agencijom u kom slučaju je i poslodavac dužan prihvati postupak mirnog rješavanja radnog spora. Navedeno sve iz razloga što su postupci pred agencijom brži, efikasni i ekonomični.

Dodatna zaštita prava zaposlenih postignuta je i kroz rad sudova, kojima je data posebna uloga kroz novi zakon, kojim je predviđena mogućnost donošenja privremene mjere odlaganje od izvršenja odluke o prestanku radnog odnosa do pravosnažnosti sudske odluke u slučaju da je očigledno povrijeđen zakon. Ovo je vrlo značajna novina Zakona o radu, jer omogućava sudovima da ako ocijene da je očigledno povrijeđen zakon, odnosno da je otkaz zaposlenom nezakonit, mogu da donesu privremenu mjeru – da zaposlenog vrate na posao, do pravosnažnosti sudske odluke.

Smatramo da će novi Zakon o radu odgovoriti svim aktuelnim izazovima i da će na adekvatan način zaštiti prava zaposlenih.

Kritičari kažu da je Zakon o radu po ukusu poslodavaca, budući da oni sada puno lakše mogu otpustiti zaposlenog? Da li će zbog ovog zakona doći do još većeg odliva radne snage?

Naravno, čuo sam takve ocjene i mislim da ne stoje. Takođe, mislim da ovaj zakon neće podsticati veći odliv radne snage. Važno je napomenuti da, u principu, fleksibilniji odnosi na tržištu rada povećavaju mobilnost i zapošljivost radne snage, što je suštinski interes upravo zaposlenih. To opet omogućava brže prilagođavanje kompanija promjenljivim odnosima na tržištu i time omogućava njihov rast i razvoj, što vodi otvaranju više i bolje plaćenih radnih mjesta, što je opet zajednički interes poslodavaca i zaposlenih. Dakle, ovaj zakon bi trebao da podstakne zapošljavanje i tako smanji odliv domaće radne snage iz države. I konačno, da je ovaj zakon štetan za zaposlene, zašto bi ga preporučila EU, MOR i podržali oba reprezentativna sindikata.

S druge strane, neki poslodavci smatraju da zakon nije dovoljno fleksibilan i da im to stvara probleme u poslovanju.

Međutim, dominantno je mišljenje da je zakon primjeren aktuelnim potrebama i odnosima u našoj ekonomiji, upravo jer je našao održivu ravnotežu različitih interesa socijalnih partnera, ali i otvorio dodatni prostor za razvoj ekonomije, novo zapošljavanje i obezbijedio bolje mehanizme suzbijanja sivog tržišta i efikasniju kontrolu primjene zakona.

Potsjećam da je jedan od osnovnih ciljeva Zakona o radu bio da obezbijedi više fleksibilnosti na tržistu rada u postupku zasnivanja, trajanja i prekida radnog odnosa, ali i u omogućavanju novih oblika rada, fleksibilnijeg uređenja pitanja zarada i nizu drugih pitanja važnih za razvoj biznisa. Instituti rada od kuće, raspoređivanja na drugo radno mjesto, obračun i isplata zarada i brojni drugi instituti su pokazali korisnost u vremenu ove krize.

Isto tako, u pogledu prekida radnog odnosa zakon propisuje kada poslodavac može zaposlenom dati otkaz ugovora o radu, bez obaveze vođenja postupka za utvrđivanje odgovornosti. U slučaju spora oko prestanka radnog odnosa, teret dokazivanja opravdanosti razloga za otkaz je na poslodavcu, što je povoljnost za zaposlenog.

Bitno je napomenuti da u svim drugim slučajevima poslodavac ne može dati otkaz ugovora o radu zaposlenom, bez zakonom propisane procedure.

Preporučeno