“Predstavljeni podaci su evidencije koje se vode u okviru Inspekcije zaštite i zdravlja na radu, i isti su razvrstani na smrtne, teške, kolektivne povrede na radu. Ovo su povrede za koje Inspekcije zaštite i zdravlja na radu vodi evidenciju, dok se u Direktoratu za zaštite I zdravlje na radu vodi evidencija o svim prijavljenim povredama na radu koje se desavaju u Crnoj Gori”, navodi se u strategiji.
I dalje najopasnije raditi na građevini
Zaključeno je da je oblast građevinarstva i dalje zaista najosjetljivija djelatnost i da je neophodno uložiti dodatne napore, kako bi primjena mjera zaštite i zdravlja na radu u ovoj grani privrede bila na što većem nivou.
Kada su u pitanju najčešći faktori rizika po zdravlje, izdvojeno je sjedenje.
“Po sektorima, najčešće ga izvještavaju preduzeća u finansijskim i osiguravajućim djelatnostima (88% preduzeća u sektoru u EU-27), javnoj upravi (88%) i informisanju i komunikacijama (84%). Istraživanje iz 2020. još je detaljnije i opsežnije od prvog, pri čemu se veličina uzorka povećala za pola, a u tri su se zemlje dodatno povećali nacionalni uzorci”, piše u dokumentu.
Kako navode, dosadašnja praksa prijavljivanja povreda na radu je pokazala mnoge manjkavosti. Jedna od njih je da se prijavljivanje povreda na radu odvija popunjavanjem obrazaca u pisanoj formi na osnovu slobodno unešenog teksta što je u uslovima današnje napredne IT tehnologije neprihvatljivo. Konstatovano je i neprijavljivanje povreda na radu od strane poslodavaca, zakašnjelo prijavljivanje povrede na radu i do mjesec dana, pa čak i situacija da poslodavac ne zna svoje obaveze kada se desi povreda na radu.
“Uvođenje jedinstvenog softverskog rješenja u kojem bi se slivali svi podaci od trenutka nastanka povreda na radu do ostvarivanja prava osiguranika, bilo bi odlično rješenje za obezbjeđivanje pouzdanih podataka neophodnih za sektorsko djelovanje”, ističe se u dokumentu.
Dodaju da je zaključeno da odgovorna primjena digitalnih tehnologija mora biti praćena kontinuiranim jačanjem kapaciteta za zaštitu i zdravlje na radu, kroz aktivnu saradnju svih relevantnih aktera, u cilju stvaranja bezbjednijeg, zdravijeg i pravednijeg radnog okruženja u Crnoj Gori.
Moramo uspostaviti mehanizam za utvrđivanje profesionalnih oboljenja
U Crnoj Gori su organizovane konferencije na ovu temu, a na jednoj od njih je ocijenjeno da Crna Gora hitno mora uspostaviti funkcionalan institucionalni mehanizam za utvrđivanje profesionalnih oboljenja, kao ključni stub modernog sistema zaštite i zdravlja na radu.
Kako se navodi, kapaciteti medicine rada moraju biti unaprijeđeni, kako u pogledu kadrovskih kapaciteta, tako i uslova rada doktora medicine rada.
„Važan ishod konferencije jeste informacija da je Ministarstvo zdravlja preduzelo konkretne korake ka institucionalizaciji medicine rada u okviru Instituta za javno zdravlje kao dijela tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite“, piše u dokumentu.
U dokumentu se navodi da je predstavljen model prema kojem je planirano da od 2026. godine pri Institutu za javno zdravlje počne sa radom posebna kancelarija koju će činiti komisija od tri ljekara medicine rada sa jasno definisanim godišnjim planom rada.
„Jedan od ključnih zadataka ovako zamišljene strukture jeste unapređenje akata kojima su regulisane povrede na radu i profesionalna oboljenja, te stvaranje uslova za početak rada na utvrđivanju profesionalnih oboljenja“, piše u dokumentu.
Kako se ističe, predloženi model ocijenjen je kao najoptimalnije rješenje, jer Institut za javno zdravlje Crne Gore već raspolaže potrebnom infrastrukturom, uključujući i savremenu toksikološku laboratoriju.
„Prema procjenama Međunarodne organizacije rada, profesionalna oboljenja predstavljaju glavni uzrok smrti na radu i to skoro šest puta više od profesionalnih nezgoda“, navodi se u dokumentu.
Od 2015. nije verifikovano nijedno profesionalno oboljenje
U Crnoj Gori od 2015. godine do danas nije verifikovano nijedno profesionalno oboljenje, dok je u periodu od 2009. do 2015. godine verifikovano svega desetak slučajeva.
Predstavnici Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Crne Gore potvrdili su da u evidenciji Fonda u posljednjih dvadeset godina nije zabilježen nijedan slučaj invalidske penzije po osnovu profesionalnog oboljenja.
„Ovakva statistika ne govori u prilog tome da zaposleni u Crnoj Gori ne obolijevaju od profesionalnih bolesti, već ukazuje na sistemski problem u kojem zaposleni ne mogu ostvariti prava koja im pripadaju“, piše u dokumentu.
Poručuju da je stvaranje zdravog radnog okruženja i zakonska obaveza, ali i važno za stvaranje dugoročnog uspjeha poslodavaca. .
“Primjena mjera zaštite i zdravlja na radnom mestu je stalan proces koji zahtijeva posvećenost svih činilaca društva. Efikasna kultura rada je osnova sigurnog i zdravog radnog mjesta. To znači da svaki aspekt radnog okruženja, od menadžmenta do novozaposlenog, daje prednost zaštiti i zdravlju na radu iznad svega. Da bi njegovali ovu kulturu, poslodavci moraju da obezbijede da svi zaposleni razumiju važnost primjene mjera zaštite i zdravlja na radu i da su osposobljeni za bezbjedan i zdrav rad kako bi pratili bezbjednosne protokole”, preporučuju u ovoj strategiji.
Preporučeno
Bezbjedan i zdrav rad je, kako zaključuju, od suštinskog značaja za sve zaposlene.
Video