Video
Inflacija sve brže prazni novčanike, pa su kupovina proizvoda na akcijama i pažljivopraćenje cijena, štednja struje, gasa – sve češći savjeti zvaničnika građanima širom Evrope. Ipak, plata teško da može da odgovori trenutnim cijenama.
Mnogi pomoć traže u Banci hrane. To nijesu samo siromašni, već i oni koji pripadaju srednjoj klasi, i za koje pretpostavljate da svojim prihodima mogu da pokriju troškove.
Ekonomisti raznim mjerama žele da obuzdaju cijene. Evropska centralna banka je, zato, povećala tri ključne kamatne stope za 0,75 odsto. Ne izgleda mnogo, ali to je, do sada,najveće povećanje za 19 zemalja koje koriste euro.
“Da nijesmo povećali kamatne stope, inflacija bi nastavila da se ubrzava”, kazala je Kristin Lagard, predsjednica Evropskecentralne banke.
Takav potez je očekivan, smatra glavni urednik NIN-a Milan Ćulibrk, iako je to, kaže, mač s dvije oštrice.
“S jedne strane, ako ne povećavate kamatne stope inflacija će nastaviti da raste, a ako povećate kamatne stope može doći do usporavanja privredne aktivnosti, otpuštanja ljudi, ali na dugi rok samim povećanjem kamatnih stopa, neće moći da se obuzda inflacija, jer njen uzrok nije samo u povećanoj količini novca, nego ovog puta je riječ o smanjenoj ponudi jer pada privredna aktivnost, energenti su skupi”, napominje Ćulibrk.
Zato i rastu cijene hrane – samo uposljednjoj godini25 odsto. Šta slijedi, teško je predvidjeti.
“Kada imate toliki rast cijena enegenata i osnovnih životnih namirnica, vrlo je primjetno da banke u Crnoj Gori uopšte nijesu povećavale kamatnu stopu i onda možete da uporedite, prosječna kamatna stopa kod banaka u Crnoj Gori je oko 6%, a inflacija negdje oko 15%, tako da bankarske usluge u odnosu na rizik i makroekonomsko okruženje, možemo reći da su prihvatljive za klijente”, kaže Bratislav Pejaković iz Udruženja banaka Crne Gore.
Ćulibrk, međutim, smatra da je vrijeme jeftinog novca za nama, te da ovo nije kraj rasta kamatnih stopa.
Preporučeno
“Taj trend će se nastaviti jer se inflacija ne smiruje, a s druge strane najveća opasnostje što će to poskupiti novac i građanima i privredi i državi koje moraju da sezadužuju za dodatne pakete pomoći da bi pomogle siromašnijim stanovnicima takoda to može na dugi rok da izazove recesiju. Anakon najava da bi recesiju mogla daproglasi i jedna Njemačka, do skora primjer uspješne ekonomije, teško da je ostale zemlje mogu izbjeći. Sada sve zavisi od cijena energenata”, navodi Ćulibrk.
