Video
Kao rezultat prvog javnog poziva za bespovratnu podršku investicijama u preradi kroz IPARD Program, biće podržan 21 projekat sa ukupnim iznosom investicija većim od 12,5 miliona eura, saopštio je danas potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović, ocjenjujući da je početak korišćenja sredstava iz velikog IPARD-a – početak velikog investicionog zamaha u crnogorskoj poljoprivredi.
Preporučeno
U prisustvu korisnika ugovorene podrške – 21 preduzetnika iz Bara, Bijelog Polja, Budve, Cetinja, Mojkovca, Nikšića, Podgorice i Pljevalja, predstavnika Delegacije EU u Crnoj Gori, kao i nadležnih institucija uključenih u realizaciju IPARD-a, te predstavnika lokalne samouprave, Simović je izrazio zadovoljstvo što svi ponovo zajedno obilježavaju novi iskorak u crnogorskoj poljoprivredi.
„I danas smo ponovo zajedno: vrijedni preduzetnici, naši EU partneri, Vlada, lokalna samouprava i predstavnici medija. Zajedno označavamo početak velikog investicionog zamaha u crnogorskoj poljoprivredi – početak korišćenja sredstava iz velikog IPARD programa. Pred nama je godina u kojoj će crnogorska poljoprivreda značajno osnažiti kapacitete i u primarnoj proizvodnji i u preradi, uz izdašnu bespovratnu podršku evropskih fondova i Vlade Crne Gore“, kazao je Simović na prezentaciji rezultata održanoj u Prijestonici.
Na ovaj način, kako je dodao, svi zajedno doprinose jasnoj vidljivosti i evropske i Vladine podrške išalju poruku ohrabrenja za buduće korisnike za nove pozive.
Investicije za otvaranje novih 85 radnih mjesta
Potpredsjednik Vlade saopštio je da su podržani projekti iz sektora prerade mesa, mlijeka, vinarstva i prerade voća i povrća, gdje je podrškom obuhvaćena izgradnja i rekonstrukcija objekata i nabavka opreme.
Ukupan iznos investicija je preko 12,5 miliona eura, a bespovratna podrška je preko 5 miliona eura. Bespovratna podrška iz EU fondova iznosi 3,9 miliona eura, a iz nacionalnog budžeta 1,3 miliona eura.
„Realizacijom ovih investicija obezbijediće se novih 85 radnih mjesta i održivost 786 postojećih radnih mjesta. Osiguraće se plasman i razvoj za oko 7.000 postojećih kooperanata i mogućnosti za brojne nove kooperante“, saopštio je Simović.
On je kazao da će ove investicije obezbijediti povećanje kapaciteta naše prerađivačke industrije za:
- Preradu novih 15 miliona litara mlijeka,
- Proizvodnju novih 5 miliona kilograma mesnih prerađevina uz dvije nove klanice,
- Proizvodnju novih 700 hiljada kilograma pršuta i
- Proizvodnju novih 150.000 litara vina.
Navodeći da je jedan broj pristiglih aplikacija na javni poziv nije bio uspješan, Simović je kazao da je cijeli proces sproveden dosljedno po EU pravilima i procedurama.
„Pažljivo smo analizirali razloge zbog kojih pojedine aplikacije nijesu bile uspješne. Dominantan razlog je što aplikanti nijesu odgovorili na Obavještenje o dopuni dokumentacije ili nijesu odgovorili u cjelosti, tj. nijesu dostavili dokumentaciju koja je neophodna za dalje razmatranje projekta. Nažalost, bilo je kašnjenja od samo jedan ili dva dana. To su EU procedure koje smo usvojili i koje su jednake za sve aplikante“, poručio je Simović. ocjenjujući da je u tome dobro što određeni broj aplikanata ima spremnu dokumentaciju za novi javni poziv koji se priprema i koji će biti objavljen tokom ove godine.
Ubrzati ugovaranje podrške za primarnu proizvodnju
Simović je naglasio da je u toku proces kontrole zahtjeva za bespovratnu podršku investicijama u primarnoj proizvodnji, gdje je pristiglo čak389 zahtjeva za planirane investicije u iznosu od oko 27 miliona eura.
„Kroz našu svakodnevnu direktnu komunikaciju sa domaćinima širom Crne Gore dobijamo brojne sugestije i očekivanja da ovaj proces mora biti brži. Ovom prilikom želim da kažem da razumijem te poruke, da razumijem to nestrpljenje, i sam sam vrlo nestrpljiv i dnevno podstičem i upozoravam. Zbog toga, i ovom prilikom apelujem na sve nadležne službe i odgovorne pojedince da ulože dodatnu energiju.Radno vrijeme ne smije da bude barijera, kao što radno vrijeme nije barijera vrijednim domaćinima. Oni rade cijeli dan, polažu nade, brinu brojne brige: i sa prirodom i sa finansijama i sa plasmanom i sa naplatom.Svakako, s druge strane, moramo svi zajedno uvažiti činjenicu da imamo procedure koje se moraju do kraja ispoštovati, procedure koje su jednake za sve – bez izuzetka. I zbog toga, pozivam i proizvođače da budu brži u prikupljanju i podnošenju neophodne dokumentacije“, poručio je Simović.
Simović je kazao da je nakon detaljnog uvida u dinamiku ovog složenog i zahtjevnog procesa, dobio informaciju da će najveći broj zahtjeva biti spreman za ugovaranje u narednim nedjeljama i da postoje kapaciteti da se ovaj posao završi do sredine aprila.
Autoput, ski centi, turistički kompleksi – nove šanse za proizvođače
Ovom prilikom, potpredsjednik Vlade ukazao je i na poseban značaj koji za poljoprivrednu proizvodnju ima rastući broj turista koji posjećuju Crnu Goru. „Realizacijom kapitalnih infrastrukturnih projekata i na sjeveru i na jugu: autoputa, ski centara, turističkih kompleksa, dodatno će se povećati i potrebe tržišta i mogućnosti plasmana poljoprivrednih proizvoda“, kazao je Simović ističući da obezbijeđeni programi bespovratne podrške doprinose da se poljoprivreda sve više prepoznaje kao šansa za unosan biznis.
Špic: Interesovanje i spremnost proizvođača ohrabrujući
Šef Sektora za saradnju u Delegaciji EU u Podgorici Herman Špicizrazio je zadovoljstvo što prisustvuje i događaju povodom uspješnog ugovaranja podrške i početka aktivnosti na modernizaciji prerade poljoprivrednih proizvoda, podsjećajući da je bio prisutan i na otvaranju prvih javnih poziva. On je kazao da je riječ o zajedničkoj podršci EU i Crne Gore razvoju ruralnih područja, povećanju konkuretnosti poljoprivredne proizvodnje i usvajanju visokih standarda EU za održivo korišćenje zemljišta, bezbjednost hrane i bolji pristup tržištu EU.
Prema riječima Špica, broj primljenih aplikacija za podršku i za primarnu proizvodnju i preradu premašio je početna očekivanja. To je, kako je kazao, pozitivan signal i pokazatelj da su crnogorskom sektoru poljoprivrede potrebne velike investicije, da su proizvođači spremni za izazov u cilju unapređenja proizvodnje, ali i pokazatelj da crnogorska poljoprivreda ima budućnost. „IPARD fondovi nude šansu da se ide u tom pravcu“, kazao je Špic, ističući da je interes da Crna Gora maksimalno iskoristi IPARD sredstva.
Podsjetio je da je EU za Crnu Goru kroz IPARD Program opredijelila 39 miliona eura, što, uz sufinansiranje Vlade i korisnika, može imati ukupan efekat od više od 70 miliona eura. „Zajedno smo jači. Siguran sam da ćemo zajedno značajno doprinijeti razvoju poljoprivrede i da će značajne benefite imati stanovništvo u ruralnim područjima“, kazao je predstavnik Delegacije EU.
