Spajić pozvao Skupštinu da što prije usvoji Budžet: ”Ovo je godina oporavka”

Ministra finansija i socijalnog staranja poručio je da Vlada očekuje da skupštinska većina što prije usvoji ovogodišnji Predlog zakona o budžetu Crne Gore zbog toga što je kako je istakao, sanacioni, fiskalno odgovoran, pravedan, socijalnog karaktera, uz osnove za razvoj i uslove za brži ekonomski oporavak.

“Rekao sam najbolji u istoriji jer je ostvaren maksimum u odnosu na javašluk koji nas je dočekao, dugogodišnju interesnu ekonomiju za bogaćenje jednog sloja društva i najveći pad BDP-a u Evropi od preko 15 odsto. Mi imamo predlog budžeta dobrih domaćina, a ne rasipnika. Ovo je budžet koji ne donosi povlastice izabranima, očuvali smo plate, penzije i socijalna davanja, uz povećana izdvajanja. Nijesu nam bili prioritet stanovi za privilegovane i državni krediti po specijalnim/bagatelnim uslovima. Takve povlašćene uslove mogli su samo da sanjaju najugroženiji građani, zdravstveni i prosvjetni radnici, mladi bračni parovi ili radnici ugašene industrije za vrijeme vladavine DPS-a i partnera”, ocijenio je ministar finansija i socijalnog staranja, mr Milojko Spajić.

Ministar je poručio da je 2021. godina oporavka, a reforme su put pravog i sigurnog ozdravljenja finansija i ekonomije države. Spajić je naglasio da ova Vlada teret krize nije prevalila na građane jer se nije opredijelila za povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) ili opterećenja na rad koja su, zahvaljujući bivšoj vlasti, najveća u regionu i šire, već naprotiv – sa socijalnim partnerima ćemo pokušati da nađemo optimalno rješenje za taj problem.

“Imali smo najveći pad ekonomije u Evropi u 2020. i nismo odlučili da povećanjem PDV-a izazovemo lančani rast cijena, ili da uvedemo krizni porez, ili zamrznemo penzije, ili nametnemo takse “euro po euro” kojima su se uzimali milioni eura od građana. Ništa od toga nismo uradili, već smo raskrstili sa prethodnom praksom kada je najlakše bilo “boriti” se preko džepa građana za finansijsku konsolidaciju”, istakao je Spajić.

Širimo listu proizvoda s nižom stopom PDV-a

PDV na jaja je smanjen sa 21 odsto na sedam odsto i time je pridružen osnovnim proizvodima za ishranu, među kojima su hljeb, brašno, mlijeko i mliječni proizvodi, mast, ulje.

“Što se tiče politike države, ona nije uticala na rast cijena bilo kojeg od ovih proizvoda. Naprotiv, počeli smo da širimo listu proizvoda sa nižom stopom PDV-a od sedam odsto, upravo da bismo pomogli da zaštitimo građane od rasta cijena”, naglasio je Spajić.

Nakon najveće recesije, predloženo je samo djelimično mijenjanje akcizne politike da bi je usklađivali sa pravilima EU, i to samo za proizvode koji bi mogli negativno uticati na zdravlje stanovništva, a o svemu pregovaramo sa privrednicima.

“Sve to da bismo pojačali izdvajanja za zdravstvo u pandemiji gdje Vlada Crne Gore bilježi uspješne rezultate, uz odličnu organizaciju i tempo vakcinacije stranovništva”, naveo je Spajić.

Predlog budžeta je, bez glasova protiv, prošao na matičnom skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, a dva mjeseca je u parlamentu.

Spajić je podvukao da prvi put imamo detaljnu strukturu i punu primjenu programskog budžeta, koji će povećati transparentnost cijelog sistema javnih finansija.

U rekordnom roku do održivih javnih finansija

Deficit budžeta u 2021. godini projektovan je na 139,1 miliona eura ili tri odsto BDP-a, a u 2020. je bio 10,3 odsto (preko 425 miliona).

“Predloženim mjerama budžeta se postiže značajno fiskalno prilagođavanje i težićemo da dostignemo taj cilj”, poručio je Spajić.

Naglasio je da se od opustošenih javnih finansija i države na ivici bankrota došlo, u rekordnom roku, do održivih javnih finansija.

“Ostvarili smo značajne uštede od preko 150 miliona eura, uz smanjenje nepotrebnih troškova, ali uz očuvanje plata, blago uvećanje penzija usljed redovnog zakonskog usklađivanja i veća izdvajanja socijalnih davanja. Povećana su sredstva za finansiranje zdravstvenog sistema i masovnu vakcinaciju stanovništva od virusa kovid-19. Znamo gdje moramo više – kod povećanja plata biće među prvima zdravstveni radnici, kojima je nedavno isplaćen stimulans od po 250 eura, kao zahvalnost od svih građana za sve što čine u borbi sa ovom pošasti”, istakao je ministar.

Rast minimalne zarade, dječji dodatak, besplatni udžbenici…

Za samo nekoliko mjeseci rada ove Vlade, obezbijeđeno je povećanje minimalne zarade sa 222 na 250 eura ili za skoro 13 odsto, čime se utiče na rast prosječne zarade, a posljedično tome se stvaraju uslovi za povećanje socijalnih i drugih davanja usljed zakonskih usklađivanja.

“Sa socijalnim partnerima tražimo rješenje i za rasterećenje privrede zbog rasta minimalne zarade. Stvorili smo uslove za uvođenje dodatka od po 30 eura za djecu u predškolskom uzrastu, besplatne udžbenike za sve osnovce, povećanje staračke naknade na 70 odsto minimalne penzije, a obezbijedili smo osnivački kapital i nabavku aviona za novog crnogorskog avio ambasadora – Air Montenegro”, izdvojio je Spajić.

Istovremeno, dodaje on, u borbi za uspješnu turističku sezonu imamo otvorene granice, pomažemo privredi paketima podrške, o trošku države obezbijeđeno je bolničko liječenje svih turista koji se tokom boravka u Crnoj Gori eventualno razbole od kovid-19, uz besplatno PCR testiranje za sve goste kojima je to potrebno pri povratku u matičnu državu.

“Mi činimo sve da ostvarimo projekciju od oko 65 odsto prihoda turizma iz rekordne 2019. godine”, naglasio je Spajić.

Korisne mjere

Podsjetio je da je Vlada već imala dva paketa mjera podrške privredi i kroz njih snažno podstakla zapošljavanje. Za povećanje broja zaposlenih, oslobađamo poslodavce dažbina – 90 odsto poreza i doprinosa u 2021, 60 odsto u 2022. i 30 odsto u 2023. godini.

Ukazao je i na značaj subvencija za zarade sa proširenom listom privrednih djelatnosti.

“U subvencijama smo bili izdašniji, primjera radi, od Grčke, iako smo u daleko siromašnijoj poziciji”, dodao je Spajić.

Uvođenje markiranja mineralnih ulja i njihovih derivata je još jedna od mjera Vlade za suzbijanje nelegalnog prometa, bolji kvalitet derivata na tržištu i povećanje budžetskih prihoda.

“Za markiranje će se koristiti najsavremenije nano-tehnologije. Spriječićemo da se u prometu nađe gorivo koje nije markirano na propisan način. Pored povećanja prihoda budžeta, direktne koristi će imati i vlasnici motornih vozila, jer će imati gorivo isključivo propisanog kvaliteta”, naglasio je Spajić.

Od preduzeća u državnom većinskom vlasništvu i zavisnim kompanijama traženo je da neto dobit od prethodne godine bude uplaćena u budžet Crne Gore u skladu sa vlasničkim udjelom države.

Spajić je dodao da je veći kapitalni budžet, iz kojeg najviše ide za auto-put, ali da će se njime biti zadovoljno tek u narednom budžetu i u godinama koje slijede.

Hoćemo ravnomjernu raspodjelu kapitalnog budžeta

“Sada moramo plaćati naslijeđene, ugovorene obaveze za projekte koji ne donose ravnomjeran razvoj u državi. Saglasan sam da treba više novca za određene opštine. To će obezbijediti ova Vlada, ali tako da kapitalni budžet bude ravnomjerno raspoređen. Nećemo dozvoliti da se isti projekti godinama prolongiraju bez završetka, a da se novac građana izdvaja svake godina za te namjene, dok se u stvarnosti ništa ne dešava”, naglasio je Spajić.

Dodaje da posebno žali, između ostalog, što se više do sada nije suštinski ulagalo da Cetinje postane razvijen grad, kako i dolikuje prijestonici.

“Domaćinskim upravljanjem svi možemo ostvariti maksimum u interesu države – i sa ovoliko novca koliko je predviđeno, odnosno koliko je moguće imati nakon preuzimanja razorenog sistema”, poručio je Spajić.

On je podsjetio da je emisijom crnogorskih obveznica na međunarodnom tržištu kapitala u decembru 2020. godine obezbijeđena stabilnost javnih finansija i da država bude redovan platiša svih finansijskih obaveza. Ukazao je i da se već uspio smanjiti dug, a planirano je da se postepeno smanjuje javni dug do nivoa od 70,6 odsto BDP-a u 2023. godini.

“Projektovano je smanjenje deficita budžeta na ispod 1 odsto BDP-a u 2022. godini, nakon čega budžetski saldo prelazi u pozitivnu zonu i ostvaruje suficit od 1,2 odsto projektovanog BDP-a.
Stope realnog ekonomskog rasta su planirane na 10,5 odsto 2021. godine, 6,5 odsto u 2022. pa 5,8 odsto u 2023. godini”, zaključio je Spajić.