Stečaj u Atlas banci nije ugrozio bankarski sistem, ni rejting države

Stečaj u Atlas banci nije ugrozio bankarski sistem, niti rejtinge države, ocijenio je u intervjuu Dnevnim novinama guverner Centralne banke Crne Gore CBCG Radoje Žugić. On je naglasio da podaci potvrđuju da depoziti rastu i da nije smanjeno povjerenje građana u banke, te da ne očekuje da stečajevi dovedu do povećanja kamatnih stopa. Na optužbe odbjeglog biznismena Duška Kneževića kazao je da je “karijeru gradio isključivo na svom radu, znanju i punoj posvećenosti”.

Žugić ističe da i nakon otvaranja stečaja u Atlas i IBM bankama, bankarski sistem u Crnoj Gori karakteriše stabilnost, koja se ogleda kroz visoku kapitalizovanost i likvidnost i profitabilno poslovanje.

“Koeficijent solvenosti za 13 banaka je iznad zakonskog minimuma i na kraju prošle godine iznosio je 17,29 odsto. Ključne bilansne pozicije kod 13 banaka bilježe rast, kako u jednogodišnjem uporednom periodu, tako i u periodu od uvođenja privremene uprave u dvije banke, odnosno od početka decembra 2018. Tako je ukupna aktiva, u periodu od godinu dana, porasla 9,61 odsto, ukupni krediti 12,75 odsto, ukupni depoziti 8,04 odsto i ukupni kapital 11,60 odsto”, tekao je on.

On je kazao da je, tokom ovog perioda, nastavljen pad nekvalitetnih kredita, tako da je njihovo učešće u ukupnim kreditima na kraju marta tekuće godine iznosilo 4,87 odsto.

“Učešće kredita koji kasne preko 90 dana u ukupnim kreditima iznosi 3,01 odsto, što predstavlja nivo koji se može uporediti sa pretkriznim periodom. Banke bilježe i pozitivne rezultate poslovanja, pa je tako ukupna neto dobit na nivou sistema na kraju prvog kvartala 2019. iznosila 14 miliona eura, što je za 18,38 odsto više u odnosu na uporedni period 2018. Posebno bih naglasio da dešavanja u dvijema bankama nijesu uticala na povjerenje u bankarski sistem. Navedeno potvrđuje činjenica da prosječni nivo depozita od decembra 2018. do marta 2019. godine bilježi konstantan rast, pri čemu je prosječno stanje depozita u martu bilo veće za 62 miliona eura u odnosu na prosječno stanje depozita tokom decembra 2018. U istom periodu zabilježen je i rast likvidne aktive”, istakao je guverner.

Dio javnosti tvrdi da je stečaj u Atlas banku mogao biti uveden još 2015. godine, ali da to nije urađeno na njegov zahtjev.

Na to Žugić kaže da je 2015. godine obavljao funkciju ministra finansija, te da je donošenje odluka o uvođenju stečaja u bilo kojoj banci bilo je van njegovih ingerencija.

“Podsjetiću i da je CBCG, tokom 2017. i 2018. godine, preduzimala intenzivne aktivnosti sa ciljem izvršenja mjera na planu dokapitalizacije, izrečenih Atlas banci. Preduzete mjere su rezultirale da je, tokom 2017. i 2018. godine, Atlas banka povećala akcijski kapital za 11,3 miliona eura i, po osnovu naplate potraživanja, u bilans banke je unijeto imovine u iznosu preko 50 miliona. Zahvaljujući navedenom, banka je dijelom unaprijedila performanse, ali su dva eksterna događaja (pad garancije od 15 miliona i blokada sredstava u iznosu od 63 miliona eura) pogoršala finansijsku situaciju u banci i dovela je u stanje kritične potkapitalizovanosti i ugrožene likvidnosti. Sa namjerom da zaustavimo dalje pogoršavanje situacije i zaštitimo interese deponenata, posegli smo za zakonskim mjerama koje su nam jedino bile na raspolaganju. Najbolju ocjenu rada kontrolora CBCG daju pokazatelji bankarskog sektora koji oslikavaju njegovu sigurnost i stabilnost”, rekao je Žugić.

Na pitanja koliko bi mogao da traje stečaj u Atlas banci te da li se nakon pražnjenja Fonda za depozite može očekivati povećanje kamata Žugić odgovara da je teško prognozirati koliko bi stečaj mogao da traje, ali svakako očekuje da se ovaj proces sprovede na efikasan način i u objektivno najkraćem mogućem roku.

“Pored sredstava koja su opredjeljena za isplatu garantovanih depozita u IBM I Atlas banci, Fond za zaštitu depozita u ovom trenutku raspolaže sa više od 20 miliona eura preostalih sredstava i ima mogućnost da koristi 30 miliona iz kreditne linije EBRD-a. Dakle, Fond nije “isušen” i nastavlja da nesmetano obavlja svoju funkciju. U skladu sa nacrtom Zakona o zaštiti depozita, Fond je u obavezi da, do kraja 2024. godine, dostigne deset odsto ukupnog nivoa garantovanih depozita, što u ovom trenutku iznosi oko 140 miliona eura. Na osnovu očekivanog priliva po osnovu kvartalnih premija koje će banke uplaćivati do navedenog perioda i uz sredstva kojima Fond već raspolaže, čak i uz konzervativnu projekciju povrata dijela isplaćenih garantovanih depozita kod dvije banke, očekivano je da će Fond navedeni iznos dostići bez potrebe povećanja nivoa premije. Ovo, dalje, znači da se ne očekuje ni uticaj na povećanje kamatnih stopa banaka”, tvrdi on.

Prema njegovim riječima imajući u vidu da su nedavno rejting agencije Standard&Poor’s i Moody’s potvrdile prethodno dodijeljene rejtinge Crnoj Gori, očigledno je da navedena dešavanja nijesu imala uticaja na kreditni rejting zemlje.

“Uprkos rješavanju stanja u dvijema bankama, “bankarski sektor u Crnoj Gori je stabilan i likvidan”, navodi se u izvještaju Standard&Poor’s-a. Takođe, kroz kontinuiranu i intenzivnu komunikaciju koju CBCG održava sa Svjetskom bankom i MMF-om, upoznali smo njihove predstavnike sa dešavanjima oko dvije ranjive banke. Na sastanku u decembru prošle godine, regionalna direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan Van Gelder pohvalila je napredak ostvaren na planu jačanja stabilnosti finansijskog sektora, a tokom nedavnog učešća crnogorske delegacije na proljećnomzasijedanju Svjetske banke i MMF-a u Vašingtonu, zamjenik izvršnog direktora MMF-a Tao Zhang je pozdravio preduzimanje mjera na snaženju finansijske stabilnosti i istakao daje uvođenje stečaja u dvije banke u Crnoj Gori dokaz da supervizija u zemlji funkcioniše”, rekao je Žugić.