Video
On je istakao da je sad pravi trenutak da nakon priznanja i svrstavanja crnogorskog jezika na spisak priznatih jezika u Australiji, Crna Gora “dobije svoje diplomatsko konzularno predstavništvo u Australiji koje ona kao država zaslužuje 14 godina nakon obnove njene nezavisnosti”.
Stojović podsjeća da je član uprave Asocijacije, Đuro Samardžić, imenovan kao prvi akreditovani tumač i prevodilac za crnogorski jezik u Australiji.
“Postupak priznanja crnogorskog jezika u Australiji je bio prilično rigidan i nije bio nimalo jednostavan. Naša najmnogobrojnija zajednica u Australiji, Monte Australia Association, je pokrenula postupak za priznanje crnogorskog jezika u Australiji. Pisali smo mejlove, obavljali telefonske razgovore i sastajali se sa čelnim ljudima u Nacionalnom prevodilačkom organu Australije. Isti su na početku pokazali podozrenje i skeptičnost, smatrajući da srpski jezik pokriva govorno područje Crne Gore i da ne postoji potreba da se dodaje crnogorski jezik na spisku ponuđenih jezika za prevođenje i tumačenje u Australiji. Nije bilo nimalo jednostavno dokazati da je crnogorski jezik sada međunarodno priznati jezik i da su srpski i crnogorski jezici slični jezici, ali i da se razlikuju, kako u pojedinoj pravnoj terminologiji, tako i u svakodnevnoj komunikaciji i samom pismu. Napominjemo da su svi jezici bivših jugoslovenskih republika bili priznati u Australiji od raspada SFRJ 1991. godine i ukidanja naziva srpsko-hrvatskog jezika prilikom raspada SFRJ, kada su sve bivše republike počele da nazivaju svoje jezike po nazivima sopstvenih država”, navodi Stojović u saopštenju dostavljenom portalu Aktuelno.
Napominje da to nažalost jedino nije bio slučaj sa našim crnogorskim jezikom, sve do današnjih dana.
“Australija je sigurno jedna od prvih stranih država koja je priznala crnogorski jezik. Smatramo da reakcija Generalnog direktorata za konzularne poslove i dijasporu, državnih organa Crne Gore i crnogorskih medija na ovu vijest nije adekvatna, pogotovo uzimajući u obzir aktuelna politička zbivanja u Crnoj Gori koja direktno ugrožavaju identitet i samo postojanje Crne Gore, pa samim tim i njenog jezika. Naš stav je da bi državni organi i crnogorski mediji trebali odlučnije da se postave po ovom pitanju i da bez ustručavanja objavljuju ovakve vijesti, čime bi poslali jasan signal suprotnoj strani da se crnogorski jezik, kultura i identitet prepoznaju i šire u najmoćnijim i najbogatijim državama svijeta, pa stoga predlažemo Generalnom direktoratu za konzularne poslove i dijasporu da objave ovu vijest o priznanju crnogorskog jezika na svojoj web stranici”, navodi Stojović.
On dalje ističe da priznanje crnogorskog jezika predstavlja ogroman iskorak u sveukupnim odnosima Crne Gore i Australije i ukupnom ugledu Crne Gore u Australiji.
“Stoga smatramo da je sada došlo pravo vrijeme da Generalni direktorat za konzularne poslove i dijasporu i Ministarstvo vanjskih poslova ozbiljno razmotre otvaranje diplomatsko konzularnog predstavništva Crne Gore u Australiji. Sporazum koji Crna Gora ima sa Republikom Srbijom po kojem diplomatsko konzularna predstavništva Republike Srbije predstavljaju državljane Crne Gore u državama u kojima Crna Gora nema svoje diplomatsko konzularno predstavništvo već duže vremena nanosi više štete nego koristi državljanima Crne Gore koji žive ili borave u tim državama. Npr, taksa za ovjeru dokumenata i isprava kod Generalnog konzulata Republike Srbije u Sidneju iznosi 60 AUD (oko 40 €) za državljane Srbije, a 120 AUD (oko 80 €) za državljane Crne Gore”, rekao je Stojović.
Taksa za ovjeru je, kako napominje, iznosila 60 AUD za državljane Crne Gore kod istog konzulata prije obnove nezavisnosti Crne Gore, tj. u vrijeme trajanja Državne zajednice Srbija i Crna Gora.
“Dakle, Ministarstvo inostranih poslova Republike Srbije je izdalo naredbu svim svojim diplomatskim predstavništvima da kazne državljane Crne Gore i naplaćuju istima duplu tarifu samo zbog toga što je Crna Gora obnovila svoju nezavisnost i uprkos tome što su dva tadašnja ministra vanjskih poslova, g-din Roćen i g-din Vuk Drašković, potpisali pomenuti Sporazum neposredno nakon referenduma koji je trebao da nam obezbijedi ravnopravnu diplomatsku zaštitu u svim državama u kojima Crna Gora nema svoje diplomatsko konzularno predstavništvo i u kojima Republika Srbija ima svoje diplomatsko predstavništvo. Priznanica za izvršenu ovjeru potpisa za državljane Crne Gore od strane Generalnog konzulata Republike Srbije u Sidneju glasi „Legal fee for Montenegro“, stoji u saopštenju Stojovića.
Smatra da ovakav način iskazivanja izvršene usluge na priznanici predstavlja jedan oblik diskriminacije prema našim državljanima i kazne samo zbog toga što nijesu više državljani nekadašnje Državne zajednice Srbija i Crna Gora, odnosno Savezne Republike Jugoslavije, državama u kojima su, kak ododaje, prava crnogoraca bila maksimalno ugnjetavana!
“Zalažemo se da se ovakvo ugnjetavanje što prije zaustavi na način što će Crna Gora dobiti svoje diplomatsko konzularno predstavništvo u Australiji koje ona kao država zaslužuje 14 godina nakon obnove njene nezavisnosti. Smatramo da je ovakav način pružanja diplomatskih i konzularnih usluga potpuno skandalozan i neprihvatljiv za naše državljane i da naši državljani na jednom velikom kontinentu poput Australije zaista zaslužuju kvalitetnije, korektnije, srdačnije i ravnopravnije pružanje diplomatsko konzularnih usluga. Državljani Crne Gore u Australiji se takođe suočavaju sa jednim drugim problemom koji je vezan za nepostojanje našeg diplomatskog konzularnog predstavništva u toj državi. Problem se ogleda u nemogućnosti da crnogorski državljani dobiju nove crnogorske putne isprave u Australiji. Ministarstvo vanjskih poslova je propisalo da je ambasada u Abu Dabiju nadležna za naše državljane u Australiji, što predstavlja apsurd, obzirom da je Abu Dabi geografski bliži Crnoj Gori nego Australiji. Putovanje avionom od Australije do Abu Dabija traje oko 14 sati, što je sada i dodatno otežano zbog pandemije Covid 19”, ističe Stojović.
Trebali bi, kak onavodi, zaista da hipotetički zamislimo scenario i postavimo pitanje na koji način državljanin Crne Gore u Australiji može da dobije putnu ispravu ukoliko mu je ista istekla, izgubljena, oštećena ili ispečatirana u cjelosti, pogotovo sada u toku pandemije Covid 19 kada su putovanja dodatno otežana.
Preporučeno
“Podnosilac zahtjeva za izdavanje pasoša mora lično da pristupi u filijali Ministarstva unutrašnjih poslova u Crnoj Gori ili diplomatsko konzularnom predstavništvu u inostranstvu, obzirom da isti mora da se slika, da ostavi otiske svojih prstiju i da potpiše svoj zahtjev u obliku elektronskog potpisa, tako da zahtjev za izdavanje pasoša ne može da se podnese putem pošte, već samo lično, što je potpuno nemoguće za državljane Crne Gore u Australiji. Smatramo da ovo predstavlja gorući problem koji treba hitno da se rješava! Stojimo Vam na raspolaganju da razgovaramo o svim pitanjima koja se odnose na povezivanje naših državljana u Australiji sa svojom matičnom državom, kao i našem prijedlogu za uspostavljanje diplomatsko konzularnog predstavništva u Australiji, što bi potpuno eliminisalo sve postojeće i trenutne administrativne i birokratske barijere za naše državljane”, poručio je Stojović u saopštenju.
