Video
Zakon o radu
Zakonom o privrednim društvima propisano je da prestanak privrednog društva može uslijediti nakon statusnih promjena, dobrovoljnom ili sudskom likvidacijom i stečajem. Ništa od navedenog nije pokrenuto. Te postupke isključivo mogu da pokreću skupština akcionara privrednog društva ili sud. Skupštinu akcionara MA ne čini samo Vlada, jer nije jednočlano akcionarsko društvo. Skupština akcionara, međutim, niti je zakazivana, niti održana, pa nije mogla ni odlučivati. Tek na osnovu pobrojanih postupaka moguće je da zaposleni dobiju odluku u pisanoj formi, što to bi im omogućilo da pred nadležnim organima pokrenu postupke u cilju zaštite svojih prava garantovanih Zakonom o radu, kolektivnim i ugovorom o radu. Kako toga nema, zaposleni su na ,,časnu riječ“ ministara ostali bez posla, ali i bez mogućnosti da svoja prava ostvaruju pred nadležnim organima i sudovima, čime su diskriminisani, a što je zabranjeno članom 9 tačka 2 Zakona o radu.
Osim toga, oni ne mogu da ostvaruju ni prava iz člana 19 Zakona o radu, obavljanje radnih zadataka u skladu sa ugovorom o radu, isplatu zarada, uplatu doprinosa za socijalno osiguranje, obavještavanje o organizaciji rada i dr. Zakon o radu je definisao samo tri načina kako prestaje radni odnos i to: po sili zakona, sporazumno i otkazom ugovora o radu. Prećutno, ili kad se objavi na konferenciji za medije – ne postoji kao osnov ili bar još ne. Na ovaj način, bez odluke u pisanoj formi, zaposleni ne mogu ostvarivati svoja prava, niti realizovati svoja potraživanja. Tako se u državi kandidatu za članstvo u EU događa svojevrstno nasilje nad zaposlenima u MA i članovima njihovih porodica, a Vlada koja je odgovorna za sve, ćutanjem pokušava da gura veliki problem pod tepih.
Državna pomoć
U međuvremenu, registrovano je novo privredno društvo To Montenegro čiji je država osnivač i vlasnik. Prema podacima iz CRPS, društvo je registrovano 8. februara 2021. godine na adresi Ministarstva finansija, sa mejl adresom Vlade, upisanim kapitalom od četiri miliona eura i predsjednikom Odbora direktora Predragom Todorovićem, kojeg su poslije samo četiri dana promijenili i upisali Filipa Radulovića.
Sve odluke Vlade u vezi sa osnivanjem nove kompanije donijete su bez održavanja sjednice. Govori li to o značaju teme ili o stvarnim donosiocima odluka? Iz saopštenja koja Vlada izdaje uočljivo je da je početni uplaćeni osnivački kapital bio četiri miliona eura, da bi 25. februara objavili da je povećan na 19 miliona. Zanimljivo je i to da je 16. februara, dakle devet dana prije povećanja osnivačkog kapitala na 19 miliona, prema saopštenju iz Karađorđeve, Vlada opet bez održane sjednice donijela odluku o kupovini dva aviona ,,embraer“ za potrebe nove kompanije. To košta 21.784.000 dolara, a odlukom Vlade isplata će se obaviti iz osnivačkog kapitala društva.
Šta se, u stvari, dogodilo? Vlada je prekršila Zakon o državnoj pomoći, jer je to ,,sakrila“ iza osnivačkog kapitala. No, para opet fali jer osnivački kapital nije dovoljan. Nema ni odluke o povećanju osnivačkog kapitala koju treba da donese Vlada, ali u funkciji Skupštine akcionara, jer je registrovano jednočlano dioničko društvo. Vlada je drastično prekršila i Zakon o privrednim društvima, otimanjem dijela imovine MA, bez procjene njegovih stečenih prava u toku lizinga aviona. To je učinjeno bez odluke Skupštine akcionara Montenegro erlajnza – jer Vlada nije jedini akcionar, a i da jeste samo Skupština može donositi odluke. Takođe, nedostaje i odluka o ustupanju lizinga drugoj kompaniji, nema ni procjene vrijednosti. Nije bilo ni javnog postupka. Iz naknade za tu imovinu mogla su se namiriti potraživanja prema zaposlenima.
Preporučeno
Zakon o privrednim društvima je jasan i u članu 105 precizno definiše da je pravno lice svojom imovinom i obavezama odvojeno od akcionara. Dakle, postupanje je bilo protivpravno. Ono što posebno brine jeste činjenica da je na ovakav način u potpunosti onemogućeno zaposlenima, a riječ je o 350 ljudi, da naplate svoja potraživanja.
