Vlada Crne Gore je krajem prošle godine, na zahtjev privrednog društva Vjetro park Bijela d.o.o., koje je povezano sa investicionom grupacijom Alcazar Energy Partners, i na inicijativu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, donijela odluku o proglašenju javnog interesa za izgradnju energetske i putne infrastrukture na velikom broju privatnih parcela u opštinama Šavnik i Nikšić.
EKSPROPRIJACIJA ZA PRIVATNI PROJEKAT POD OKRILJEM JAVNOG INTERESA
U toj odluci, koja predstavlja osnov za dalje eksproprijacione postupke, kao razlog se navodi opšti interes izgradnje „energetske i putne infrastrukture“, bez detaljnog obrazloženja koji se konkretan projekat realizuje i na koji način se on uklapa u širi javni interes.
Zanimljivo je i to da odluku umjesto Ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića potpisuje Generalni sekretar Vlade Dragoljub NIkolić.
U odluci Vlada je, u skladu sa članom 201 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima i članom 29 stav 1 Zakona o državnoj imovini, dala saglasnost za ustanovljenje prava službenosti za potrebe izgradnje elektroenergetske infrastrukture (dalekovoda) u korist Privrednog društva,,Vjetro park Bijela” d. o. o. Podgorica, i to u KO Duži, na dijelu katastarskih parcela broj: 2696 u površini od 1.421 m2, 1334/1 u površini od 34.218 m2, 1030 u površini od 21.876 m2, 1664/1 u površini od 76.092 m2, 1669 u površini od 1.075 m2, 1671/1 u površini od 15.246 m2, 1673 u površini od 1.333 m2, 1028 u površini od 1.453 m2, 1017/1 u površini od 43.248 m2, 1035 u površini od 937 m2, 1586 u površini od 730 m2, 1658/1 u površini od 21.485 m2, 1667 u površini od 637 m2.
SPORNE NAKNADE I REAKCIJA VLASNIKA
Ovakav pristup Vlade koja privatnu zemlju po ”tržišnim cijenama” uzima od vlasnika i da je privatnoj firmi, zarad tuđeg interesa, izazvao je reakciju vlasnika zemljišta, koji su podnijeli tužbu Upravnom sudu, tvrdeći da je odluka neprecizna i pravno problematična, jer ne definiše jasno svrhu eksproprijacije niti obim javnog interesa. Nakon podnešene tužbe Upravnom sudu, pokrenut je sudski postupak koji je trenutno u toku.
No, to nije spriječilo da Ministarstvo prostornog planiranja i Uprava za nekretnine nastavili su sa eksproprijacionim postupcima i ustanovljavanjem ograničenja prava svojine na privatnim parcelama.
Prema navodima mještana, dodatan problem je taj što se u rješenjima koja se dostavljaju vlasnicima ne navodi jasno ko je krajnji korisnik eksproprijacije niti puni opis projekta zbog kojeg se zemljište oduzima ili ograničava.
Međutim, u pratećim procjenama vrijednosti zemljišta, koje izrađuje komisija Uprave za nekretnine na zahtjev Ministarstva, kao korisnik eksproprijacije eksplicitno se navodi Vjetro park Bijela d.o.o., pa je jasno da Vlada otkupljuje zemljište od vlasnika zarad interesa privatne firme.
DRŽAVNI BUDŽET KAO MEHANIZAM REALIZACIJE PRIVATNOG PROJEKTA
Posebno sporno za mještane jeste činjenica da se naknade za eksproprisano ili ograničeno zemljište isplaćuju iz državnog budžeta, odnosno da Ministarstvo nadležno za poslove državne imovine deponuje sredstva za isplatu „pravične naknade“ vlasnicima, iako je krajnji korisnik infrastrukture privatna kompanija. Time država formalno vodi postupak u javnopravnom okviru, ali finansijski teret naknade snosi budžet, dok se infrastruktura gradi za potrebe privatnog investitora.
U cijeloj priči posebno su skandalozne naknade koje se isplaćuju vlasnicim zemljišta. Kako tvrde mještani Bijele i okolnih sela koji su pogođeni odlukom Vlade Crne Gore, najslikovitiji primjer je onaj koji se odnosi na vlasnika zemlje Dragana Mandića iz Šavnika, kojem je za 1.571 kvadratni metar zemljišta određena naknada od svega 15 eura za period od 30 godina.
Cjelokupan slučaj otvara niz pravnih i institucionalnih dilema, prije svega u vezi sa definisanjem javnog interesa, transparentnošću postupka eksproprijacije i odnosom između države kao nosioca javnih ovlašćenja i privatnog investitora kao krajnjeg korisnika infrastrukturnog projekta. Posebno se postavlja pitanje zašto se u pojedinim dokumentima ne navodi jasno krajnji korisnik, kao i zašto država finansira naknade vlasnicima zemljišta koje se ustupa za potrebe privatnog energetskog projekta.
Privredni subjekt Vjetro park Bijela dio je šire investicione strukture Alcazar Energy Partners, međunarodne kompanije specijalizovane za ulaganja u projekte obnovljive energije, posebno vjetroelektrane i solarne elektrane u Evropi, Bliskom istoku i Africi. Kompanija posluje kroz projektna društva posebne namjene, a u Crnoj Gori je upravo Vjetro park Bijela nosilac planiranog projekta.
Iako u javno dostupnim međunarodnim izvorima ne postoje presude niti veliki korporativni skandali koji bi se direktno vezali za Alcazar Energy Partners, način implementacije energetskih projekata kroz državne mehanizme zemljišta i eksproprijacije u više zemalja regiona često otvara političke i društvene debate o balansu između investicija i zaštite prava svojine.
CIJELI PROJEKAT POD ZNAKOM PITANJA
Da se Vlada malo ”zaigrala” sa projektom Vjetroelektrane u Bijeloj kod Šavnika pokazuje i odluka MInistarstva ekologije koja je donešena sredinom maja.
Ministarstvo ekologije je poništilo rješenje Agencije za zaštitu životne sredine kojim je krajem 2025. godine data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat Vjetroparka Bijela i priključnog 110 kV dalekovoda.
Preporučeno
Predmet je vraćen na ponovno odlučivanje, čime je postupak praktično vraćen na početak. Ministarstvo je utvrdilo ozbiljne proceduralne i materijalne nedostatke, uključujući izostanak adekvatne procjene uticaja na zaštićena područja, među kojima su Dragišnica, kanjon Komarnice i područja koja se tretiraju kao Emerald i potencijalna Natura 2000 staništa, kao i činjenicu da nijesu analizirani kumulativni uticaji vjetroparka, dalekovoda i druge planirane energetske infrastrukture. U obrazloženju se posebno ukazuje i na neslaganje katastarskih parcela navedenih u zahtjevu investitora sa onima koje su obuhvaćene izdatom saglasnošću, zbog čega je zaključeno da je postupak vođen uz ozbiljne proceduralne propuste.
Video