Video
Prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori je evidentirano 51.893 nezaposlena lica, od kojih je 8.925 visokoškolaca, 308 magistara i 12 doktora nauka. Prema riječima analitičara Vasilija Kostića, ove brojke su zabrinjavajuće, te rješavanju problema nezaposlenih mladih ljudi treba naročito posvetiti pažnju, pišu Dnevne novine.
Preporučeno
Da za pronalaženje posla nije dovoljno samo “zagrijati stolicu”, pokazuju posljednji podaci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) prema kojima je od ukupno 51.893 nezaposlena lica, koliko ih je trenutno na evidenciji, 8.925 visokoškolaca, 308 magistara i 12 doktora nauka.
“Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, na dan 29. novembar nalazilo se 51.893 nezaposlene osobe. Sa VII-1 stepenom stručne spreme, odnosno visokoškolaca evidentirano je 8.925. Sa VII-2 stepenom stručne spreme, odnosno magistara koji čekaju posao evidentirano je 308 osoba i 12 sa VIII stepenom stručne spreme, odnosno doktora nauka”, saopšteno je Dnevnim novinama iz ZZZCG.
Na zaposlenje čekaju godinu
Kako ističu, najviše nezaposlenih je bez zanimanja i stručne spreme (15.619), zatim sa IV (14.146) i sa III stepenom srednje stručne spreme (10.138).
Interesantan je podatak da većina visokoškolaca zaposlenje čeka do godinu.
“Do godinu dana zaposlenje traži 6.278 visokoškolaca (3.917 žena ili 62,39 odsto), od jedne do tri godine 1.857 osoba (1.210 žena ili 65,16 odsto), od tri do pet godina 729 (428 žena ili 58,71 odsto), od pet do osam godina 293 (176 žena ili 60,06 odsto) i preko osam godina 85 osoba (43 žene ili 50,58 odsto)” predočili su u ZZZCG.
Podaci zabrinjavajući
Podaci o ukupnom broju nezaposlenih u Crnoj Gori su zabrinjavajući, kaže za Dnevne novine ekonomski analitičar Vasilije Kostić, a ništa manje zabrinjavajuća nije, kako ističe, ni sama struktura nezaposlenosti koja je sa vrlo visokim učešćem mladih nezaposlenih visokoobrazovanih ljudi.
“Imajući u vidu da nezaposlenost predstavlja svojevrsno isključivanje nezaposlenih iz društveno-ekonomskih tokova sa ozbiljnim socio-ekonomskim i psihosocijalnim posljedicama po njih same i po cjelokupan društvenoekonomski razvoj to bi ovom problemu trebalo posvetiti naročitu pažnju. Imajući u vidu strukturni karakter problema kratkoročnim mjerama se ne može učiniti značajnije poboljšanje, pa se ovom problemu mora posvetiti posebna sveobuhvatna sistemska pažnja”, napominje Kostić.
Potrebne sistemske mjere
S obzirom na intenzitet kojim se ispoljava problem, Kostić smatra da on već sada zaslužuje čitav arsenal Vladinih mjera sistemskog karaktera na njegovom suzbijanju.
“Potpuno je neopravdano i nerealno očekivati, a čini mi se da je takva aktuelna percepcija javnosti i onih koji to nijesu, da se problem nezaposlenosti, tj. problem sistemskog strukturnog karaktera može riješiti od strane jednog državnog organa ZZZCG koji, uzgred rečeno, nema ni približno na raspolaganju poluge za tako što, a to mu nije ni misija. Zbog svega rečenog mišljenja sam, neću naravno reći ništa novo, da problem zapošljavanja iziskuje aktivan pristup i da se zbog svog značaja po ukupni društveno-ekonomski razvitak ne može potpuno prepustiti samim tržišnim zakonitostima, tim prije što smo sistemom obrazovanja i drugim činiocima u mnogome djelovali na deformisanje samog tržišta rada”, zaključuje Kostić.
Počeo drugi krug prijava za stručno osposobljavanje
Od ukupnog broja nezaposlenih, prema posljednjim podacima je 2.969 lica koja će od 15. januara iduće godine početi sa Programom stručnog osposobljavanja.
“Nakon elektronski sprovedenog povezivanja poslodavaca i korisnika, na osnovu prosječne ocjene potencijalnih korisnika i izabranih preferenci, ukupno 2.969 lica je dobilo mogućnost da se kroz Program stručno osposobljavanje lica sa stečenim visokim obrazovanjem osposobljava kod izabranog poslodavca, počev od 15. januara 2018”, navode u Zavodu.
